Address https://gelex.eu/eli/EU/act/2005/1095@2005-07-12/hr

Contents

1. Preamble
2. (15)
3. (27)
4. Članak 1.
5. Članak 2.
6. Članak 1.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (dalje u tekstu: Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9. te članak 11. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da: POSTUPAK Mjere na snazi

(1) Uredbom (EEZ) br. 2474/93 Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz bicikala podrijetlom iz Narodne Republike Kine od 30,6 % (dalje u tekstu: izvorne mjere). Nakon revizije o izbjegavanju antidampinških mjera, Uredbom Vijeća (EZ) br. 71/97 dotična pristojba je proširena na uvoz određenih dijelova bicikala podrijetlom iz Narodne Republike Kine (dalje u tekstu: NRK).

(2) Nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe (dalje u tekstu: prethodni ispitni postupak), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1524/2000 zadržalo prethodno navedene mjere.

Sadašnji ispitni postupci

(3) Komisija je 29. travnja 2004. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije najavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom bicikala podrijetlom iz Vijetnama u Zajednicu.

(4) Istoga dana, u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije najavila pokretanje privremene revizije antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a u Zajednicu.

(5) Antidampinški ispitni postupci pokrenuti su nakon pritužbe i zahtjeva koje je 15. ožujka 2004. u ime većine proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 35 % u ukupnoj proizvodnji bicikala u Zajednici, podnijelo Europsko udruženje proizvođača bicikala (European Bicycles Manufacturers Association) (dalje u tekstu: EBMA ili podnositelj zahtjeva). Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu navedenog proizvoda i materijalnoj šteti koja iz istoga proizlazi te se isto smatralo dovoljnim kako bi se opravdalo pokretanje postupka u vezi s uvozom bicikala podrijetlom iz Vijetnama. Zahtjev je sadržavao dostatne dokaze koji opravdavaju pokretanje privremene revizije mjera koje se primjenjuju na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a.

Stranke na koje se odnosi ispitni postupak

(6) Komisija je o pokretanju ispitnih postupaka službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače iz Zajednice navedene u pritužbi i zahtjevu, sve druge poznate proizvođače iz Zajednice, proizvođače izvoznike, uvoznike, kao i udruženja za koja se zna da su zainteresirani te nadležna tijela u NRK-u i Vijetnamu. Zainteresirane su stranke imale mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove te zatražiti raspravu u rokovima iz obavijesti o pokretanju postupka.

(7) Svoje je stavove iznio određeni broj proizvođača iz Zajednice koje je zastupao podnositelj zahtjeva, drugi proizvođači iz Zajednice koji su surađivali, proizvođači izvoznici, uvoznici, dobavljači te udruženje korisnika. Svim strankama koje su zatražile raspravu dana je mogućnost da budu saslušane.

Uzorkovanje

(8) S obzirom na veliki broj proizvođača izvoznika, proizvođača iz Zajednice i uvoznika uključenih u ispitne postupke, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, u obje je obavijesti o pokretanju ispitnog postupka predviđena primjena metode uzorkovanja.

(9) Da bi Komisija mogla odlučiti je li uzorkovanje potrebno, te - u slučaju da uzorkovanje jest nužno - odabrati uzorak, proizvođači izvoznici i zastupnici koji su djelovali u njihovo ime te proizvođači i uvoznici iz Zajednice zamoljeni su da se jave i pruže podatke kako je navedeno u obavijestima o pokretanju ispitnog postupka. Komisija je također kontaktirala poznata udruženja proizvođača izvoznika te nadležna tijela u NRK-u i Vijetnamu. Navedene stranke nisu se protivile korištenju metode uzorkovanja.

(10) U navedenom je roku na upitnik za uzorkovanje odgovorio ukupno 21 proizvođač izvoznik iz NRK-a, 6 proizvođača izvoznika iz Vijetnama, 54 proizvođača iz Zajednice i 6 uvoznika te su isti pružili zatražene podatke.

(11) Od 21 kineskog proizvođača izvoznika, koliko ih je odgovorilo na upitnik za uzorkovanje, samo je njih 17 prijavilo izvoz bicikala u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na ograničen broj proizvođača izvoznika iz Vijetnama koji su naveli da su spremni surađivati, odlučeno je da u slučaju vijetnamskih proizvođača izvoznika uzorkovanje nije nužno.

(12) Uzorak je odabran nakon savjetovanja s kineskim proizvođačima izvoznicima koji su surađivali u ispitnom postupku te kineskim nadležnim tijelima i uz njihov pristanak. Uzorak proizvođača izvoznika utvrđen je na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Zajednicu koji se u danom vremenu mogao razumno ispitati te prema tome namjeravaju li trgovačka društva podnijeti zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva (dalje u tekstu: MET). U uzorak su uključena samo društva koja su namjeravala podnijeti zahtjev za primjenom MET-a, budući da se u gospodarstvu u tranziciji uobičajena vrijednost za druga trgovačka društva utvrđuje na temelju cijena ili izračunate uobičajene vrijednosti u analognoj trećoj zemlji. Na temelju toga odabran je reprezentativni uzorak od četiri proizvođača izvoznika. Prema odgovorima pri uzorkovanju, četiri društva iz uzorka predstavljala su 16 % kineskog izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu te 35 % izvoza svih proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku.

(13) Što se tiče proizvođača iz Zajednice, uzorak je u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe odabran nakon savjetovanja s odgovarajućim udruženjem i uz njegov pristanak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i proizvodnje u Zajednici. Shodno tome, u uzorak je uvršteno osam proizvođača iz Zajednice. Komisija je upitnike poslala na osam odabranih trgovačkih društava te su ista dostavila potpune odgovore.

(14) S obzirom na ograničen broj uvoznika koji su odgovorili na upitnik za uzorkovanje i naznačili da su spremni surađivati (šest uvoznika), odlučeno je da uzorkovanje nije nužno. Međutim, nakon toga niti jedan uvoznik nije surađivao u reviziji ispitnog postupka te su isti odbili dostaviti potpuni odgovor na upitnik. Što se tiče ispitnog postupka u vezi s uvozom iz Vijetnama, u postupku su sudjelovala tri izvoznika te su isti pružili potpune odgovore na upitnik.

(15) Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje postojanja dampinga, štete koja iz njega proizlazi te interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(15)

(a) Proizvođači iz Zajednice

Biria AG, Neukirch, Njemačka,

Accell Group N.V., Heerenveen, Nizozemska,

Cycleurope Industries S.A., Machecoul, Francuska,

Vivi Bikes srl, Pozzaglio, Italija,

Denver srl, Dronero, Italija,

F.lli Masciaghi Spa, Monza, Italija,

MIFA Mitteldeutsche Fahrradwerke AG, Sangerhausen, Njemačka,

Promiles, Villeneuve d’Ascq, Francuska.

(b) Proizvođači izvoznici iz NRK-a

Giant China Co. Ltd, provincija Kunshan Jiangsu,

Shenzhen Xidesheng Bicycle Co. Ltd., Heshuikou Gongming, Shenzhen,

Guangzhou Viva Bicycle Corporation Limited, Guangzhou,

Komda Industrial Co. Ltd., Buji, Shenzhen.

(c) Proizvođači izvoznici iz Vijetnama

Always Co., Ltd., grad Ho Chi Minh,

Asama Yu Jiun Intl. Co., Ltd., Di An,

Dragon Bicycles Co., Ltd., Dong Nai,

High Ride Bicycle Co., Ltd., Di An,

Liyang Vietnam Industrial Co., Ltd., Dong Nai,

Vietnam Sheng Fa Co., Ltd., grad Ho Chi Minh.

(d) Nepovezani uvoznici

ZEG, Köln, Njemačka,

Raleigh Univega GmbH, Cloppenburg, Njemačka,

Halfords Nederland BV, Veenendal, Nizozemska.

(e) Povezana trgovačka društva koja sudjeluju u proizvodnji ili prodaji dotičnog proizvoda

Sheng Fa Industries Co., Ltd., Taipei, Tajvan.

(16) Radi potrebe da se utvrdi uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike iz NRK-a i Vijetnama kojima MET možda neće biti odobren, posjet radi provjere s ciljem uspostavljanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje obavljen je u prostorijama sljedećih društava:

Biciclo SA de CV, San Luis Potosí, México,

Bicicletas Mercurio SA de CV, San Luis Potosí, México.

(17) Ispitni postupak vezan uz damping i štetu u oba je ispitna postupka obuhvaćao razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. (dalje u tekstu: RIP). Ispitivanje kretanja u kontekstu analize štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 2000. do kraja RIP-a (dalje u tekstu: razmatrano razdoblje).

(18) Neke su zainteresirane stranke istaknule činjenicu da je ispitnim postupkom obuhvaćeno stanje u EU koja se sastojala od 15 država članica (dalje u tekstu: EU-15), a mjere bi se trebale uvesti na uvoz u proširenu EU koja se sastoji od 25 država članica. U pogledu uvoza iz Vijetnama potrebno je napomenuti da je uvoz u deset novih država članica EU (dalje u tekstu: EU-10) tijekom RIP-a bio zanemariv. U skladu s tim, smatralo se da je učinak koji je taj uvoz mogao imati na štetu ili damping također zanemariv. Što se tiče uvoza iz NRK-a, tijekom RIP-a su u EU-10 uvezene značajne količine dotičnog proizvoda po cijenama koje su bile niže od onih u EU-15. U navedenim se okolnostima smatra da bi obujam i cijene uvoza iz NRK-a u EU-10 vjerojatno potvrdili nalaze o dampingu i zaključak da postoji vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti da mjere isteknu. Budući da je proizvodnja bicikala u EU-10 značajna, također se smatralo da bi učinak obujma i cijena uvoza iz NRK-a potvrdio postojanje štete nanesene široj industriji Zajednice, tj. uključujući proizvođače iz EU-10. U navedenim se okolnostima smatra da proširenje ne bi automatski izmijenilo parametre dampinga i štete koji čine temelj predloženih mjera.

DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(19) Dotični proizvod isti je kao proizvod iz izvornog i prethodnih ispitnih postupaka, tj. bicikli i druga slična vozila bez motora (uključujući tricikle za dostavu) koji se trenutačno može razvrstati pod oznake KN 87120010, 87120030 i 87120080.

(20) U sadašnjim ispitnim postupcima bicikli su razvrstani u sljedeće kategorije:

(A) ATB (bicikli za sve vrste terena uključujući brdske bicikle, 24″ ili 26″),

(B) bicikli za treking/gradski/hibridni/VTC bicikli/bicikli za ture, 26″ ili 28″,

(C) bicikli BMX i dječji bicikli, 16″ ili 20″,

(D) ostali bicikli/vozila bez motora.

(21) Slična se kategorizacija koristila u ispitnom postupku koji je doveo do izvornih mjera u NRK-i te u prethodnom ispitnom postupku koji je obuhvatio NRK-u. Međutim, radi razvoja novih vrsta bicikala, ta se klasifikacija morala neznatno izmijeniti. U tekućim se ispitnim postupcima primjerice kategorija B sastoji od vrsta hibrid i VTC koje su nastale daljnjim razvojem postojećih tipova bicikala.

(22) Ispitnim je postupcima potvrđeno da svi tipovi bicikala koji su definirani gore imaju iste osnovne fizičke i tehničke značajke. Nadalje, oni se na tržištu Zajednice prodaju putem sličnih distribucijskih kanala, primjerice preko specijaliziranih trgovaca na malo, sportskih lanaca i diskonta mješovite robe. S obzirom da je osnovna primjena i korištenje bicikala jednako, oni su u velikoj mjeri međusobno zamjenjivi te stoga modeli iz različitih kategorija jedni drugima konkuriraju. Na temelju toga je zaključeno da sve navedene kategorije čine jedan jedinstveni proizvod.

(23) Ispitni su postupci također pokazali da bicikli koje industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice, oni koje proizvode i prodaju meksički proizvođači na meksičkom tržištu te proizvodi podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama koji se uvoze na tržište Zajednice, imaju iste osnovne fizičke i tehničke značajke te iste uporabe. Isti se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24) Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da se u okviru revizije ispitnog postupka u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe, proširenje područja primjene proizvoda na koji se odnosi Uredba Vijeća (EZ) br. 71/97 od 10. siječnja 1997. koje je rezultat ispitnog postupka u vezi s izbjegavanjem mjera treba ograničiti na one dijelove koji imaju značajnu mogućnost da budu uključeni u postupke izbjegavanja mjera, primjerice na okvire i vilice. U ovom je pogledu potrebno napomenuti da je sadašnja revizija pokrenuta s ciljem da se ispita jesu li postojeće mjere dostatne da se spriječi štetni damping. Područje primjene dotičnog proizvoda, tj. bicikli iz NRK-a, kako je prošireno prethodno spomenutom Uredbom, stoga ostaje isto te bi se moguća revizija mjera na izbjegavanje mjera trebala provesti u kontekstu zasebne revizije ispitnog postupka ako su uvjeti za to ispunjeni.

(25) Tijekom ispitnog postupka, jedan je uvoznik u Zajednicu tvrdio da bi jednokotače trebalo izuzeti iz područja primjene dotičnog proizvoda jer navodno imaju drukčije osnovne fizičke i tehničke značajke te različite uporabe. Komisija je ispitala tu tvrdnju i utvrdila da se osnovne fizičke i tehničke značajke zaista razlikuju. Za razliku od bicikala, jednokotači nemaju drugog kotača, upravljač niti sustav za kočenje. Osim toga, također je očita i razlika u korištenju jednokotača i sličnih vozila bez motora s više kotača. Jednokotači se ne koriste za prijevoz ni u sportu, nego se obično upotrebljavaju u akrobatske svrhe. U skladu s time, zaključeno je da je tvrdnja opravdana te je u skladu s istom potrebno uskladiti definiciju dotičnog proizvoda.

DAMPING Primjena tretmana tržišnoga gospodarstva

(26) U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima u vezi s uvozom dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i/ili Vijetnama, uobičajena se vrijednost utvrđuje u skladu sa stavcima od 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače izvoznike koji mogu dokazati da ispunjavaju uvjete propisane člankom 2. stavkom 7. točkom (c) navedene Uredbe, odnosno da što se tiče proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda prevladavaju uvjeti tržišnoga gospodarstva.

(27) U nastavku teksta u sažetom su obliku radi lakšeg snalaženja navedeni kriteriji za MET:

(27)

1. poslovne odluke i troškovi donose se kao odgovor na tržišne signale bez značajnijeg uplitanja od strane države;

2. trgovačka društva imaju jasnu računovodstvenu evidenciju koju revidiraju nezavisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS-ima) te se ista primjenjuje za sve svrhe;

3. nema značajnijih poremećaja prenesenih iz bivšeg sustava netržišnoga gospodarstva;

4. pravnu sigurnost i stabilnost osigurava stečajno i imovinsko pravo;

5. konverzija valuta vrši se prema tržišnoj stopi.

(28) Zahtjeve za primjenom MET-a u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe podnijelo je deset kineskih i sedam vijetnamskih trgovačkih društava: Proizvođači izvoznici iz NRK-a: Proizvođači izvoznici iz Vijetnama:

Giant China Co. Ltd,

Shenzhen Xidesheng Bicycle Co. Ltd,

Guangzhou Viva Bicycle Corporation Limited,

Komda Industrial Co. Ltd,

Universal Cycle Corporation,

Liyang Machinery (Shenzen) Co Ltd,

Zheijiang Pujiang Libahuang Bicycle Corporation,

Merida Bicycle Co. Ltd,

Huida Bicycle Co. Ltd,

Shenzhen Bo-An Bike Co. Ltd.

Always Co., Ltd (Always),

Asama Yu Jiun Intl. Co., Ltd. (Asama),

Dragon Bicycles Co., Ltd (Dragon),

High Ride Bicycle Co., Ltd. (High Ride),

Liyang Vietna Industrial Co, Ltd. (Liyang),

Vietnam Sheng Fa Co., Ltd (Sheng Fa),

Olympic Pro Manufacturing Co., Ltd.

(29) Jedno od navedenih trgovačkih društava (Komda Industrial Co. Ltd) u kasnijoj je fazi ispitnog postupka povuklo zahtjev za primjenom MET-a, a zadržalo zahtjev za primjenom individualnog tretmana u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. U slučaju drugog trgovačkog društva (Olympic Pro Manufacturing Co., Ltd), utvrđeno je da trgovačko društvo dotični proizvod tijekom RIP-a nije izvozilo u Zajednicu. Shodno tome, zahtjevi navedenog društva za primjenom MET-a i individualnog tretmana postali su nevažni.

(30) Zahtjevi preostalih petnaest trgovačkih društva analizirani su na temelju pet kriterija navedenih u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

Određivanje MET-a za proizvođače izvoznike iz NRK-a

(31) Ustanovljeno je da su svi proizvođači izvoznici bicikala iz NRK-a podložni sustavu izvoznih kvota u skladu s Uredbom o upravljanju izvoznim dozvolama od 20.12.2001. koju su odobrili Ministarstvo za vanjsku trgovinu i gospodarsku suradnju (dalje u tekstu: Moftec) i carinsko tijelo. Kvote je na temelju kriterija koje je utvrdio Moftec dodijelio odbor sastavljen od članova Mofteca, odnosne Gospodarska komore i Udruženja trgovačkih društava koja se financiraju od stranog kapitala. U sklopu sustava, vlada je postavila i najniže izvozne cijene po tipu proizvoda te uvela provjeru cijena i količina iz izvoznikovog prodajnog ugovora prije izdavanja dozvole.

(32) S obzirom na gore navedeno, trgovačka društva koja su podnijela zahtjev za primjenom MET-a nisu mogla dokazati da su njihove odluke u vezi s prodajnim cijenama i količinama donesene kao odgovor na tržišne signale bez značajnog uplitanja države, kako je zatraženo prvim uvjetom iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. U skladu s tim, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, odlučeno je da se trgovačkim društvima koja su podnijela zahtjev ne odobri primjena MET-a jer ista nisu zadovoljila uvjete iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe.

(33) Određeni su proizvođači izvoznici i Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektronskih proizvoda (dalje u tekstu: CCCME) tvrdili da se ne može smatrati da sustav izvoznih dozvola utječe na izvoznikovo određivanje izvoznih količina i cijena te da isti ne podliježu značajnijem uplitanju države u smislu članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. U ovom pogledu ponajprije treba napomenuti da program izvoznih dozvola ograničava društva da izvoze bicikle iznad najveće dopuštene količine te ispod cijene niže od najnižih cijena koje je postavila država. Ovo ograničavanje jasno ukazuje na to da oni ne odlučuju o svojim izvoznim aktivnostima bez značajnijeg uplitanja države. Zapravo, oni su dužni ponuditi godišnju količinu koju prethodno spomenuti odbor kao takvu može prihvatiti, izmijeniti bez navođenja razloga ili pak odbiti. Nadalje, trgovačko društvo koje je tijekom prethodne godine izvezlo manje od 5000 bicikala može se u cijelosti isključiti iz natječajnog postupka, čime se odluka o nastavku izvoznih aktivnosti društva u potpunosti prepušta odboru. Osim toga, država putem Mofteca i carinskog tijela pažljivo nadzire količinu i cijene potvrđivanjem stvarnih izvoznih prodajnih ugovora, na temelju čega se može izdati dozvola. Isto se smatra neosporivim uplitanjem države u poslovne odluke trgovačkog društva u smislu članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. Na temelju toga, argument je odbačen.

Određivanje MET-a za proizvođače izvoznike iz Vijetnama

(34) Utvrđeno je da se pet dotičnih društava nalazi u takozvanim industrijskim zonama (dalje u tekstu: IZ) te jedno od tih trgovačkih društava u takozvanoj zoni proizvodnje za izvoz (tzv. Export Processing Zone; dalje u tekstu: EPZ).

(35) Što se tiče društava koja se nalaze u IZ-u, ustanovljeno je da je Uredbom Vlade 24/2000ND-CP od 31. srpnja 2000. o provedbi Zakona o stranim ulaganjima Vijetnama propisana opća obveza za trgovačka društva podložna ovom zakonu da izvezu najmanje 80 % svoje proizvodnje (u nastavku teksta: izvozna obveza) da bi dobile dozvolu za ulaganje. Također je ustanovljeno da je izvozna obveza bila uključena u dozvole za ulaganje svih pet društava smještenih u IZ-u.

(36) Povrh toga, ispitni postupak pokazao je da dozvola za ulaganje društva smještenog u EPZ-u nije sadržavala prethodno spomenutu izvoznu obvezu.

(37) Pet društava čije su dozvole za ulaganje uključivale obvezu izvoza tvrdilo je da je zbog naknadne promjene važećeg vijetnamskog zakonodavstva koja je provedena Uredbom Vlade 27/2003ND-CP (Uredba o izmjeni) nakon 7. svibnja 2003. prestala postojati izvozna obveza.

(38) U ovom je pogledu potrebno napomenuti da se u skladu s Uredbom o izmjeni izvozna obveza može ukinuti pod uvjetom da se ispune ostali nužnim uvjetima predviđenim Uredbom o izmjeni. U skladu s tim, Uredbom o izmjeni nije uklonjena izvozna obveza nego su se izmijenjeni uvjeti koje su društva trebala ispuniti za poništenje izvozne obveze.

(39) Društva su dalje navela da bi imala pravo na uklanjanje izvozne obveze iz dozvola za ulaganje da su ispunila dodatne uvjete navedene u Uredbi o izmjeni. Međutim, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, ulagač mora od tijela nadležnog za izdavanje dozvola za ulaganje najprije zatražiti izmjenu svoje dozvole te tijelo nadležno za izdavanje dozvola za ulaganje naknadno izmjenjuje dozvolu za ulaganje ulagača ukidanjem izvozne obveze.

(40) Tijela nadležna za izdavanje dozvole za ulaganje tijekom RIP-a nisu ukinula obvezu izvoza u dozvoli za ulaganje niti za jednog od pet trgovačkih društava. U skladu s tim, trgovačka društva također nisu uspjela dokazati da bi ispunila dodatne uvjete.

(41) Ista su trgovačka društva također navela da su se, čak i ako se smatra da je tijekom RIP-a na snazi bila izvozna obveza, odluke trgovačkih društava donosile kao odgovor na tržišne signale. Međutim, ne samo da je navedena izvozna obveza bila na snazi tijekom RIP-a, nego je ista tijekom RIP-a bila uključena i u dozvole za ulaganje i društvene ugovore svih pet trgovačkih društava. U skladu s tim, zaključeno je da se izvozna obveza mora smatrati značajnim uplitanjem države koje je takve prirode da učinkovito sprečava trgovačka društva da donose svoje odluke na temelju tržišnih signala.

(42) Također je zaključeno da je trgovačko društvo čija dozvola za ulaganje i društveni ugovor nisu sadržavali spomenutu izvoznu obvezu, dotični proizvod moglo prodati na domaćem i izvoznom tržištu te nije podlijegalo uplitanju od strane države.

(43) Nadalje, treba napomenuti da se za četiri od pet trgovačkih društava iz uvodne izjave (34) podložnih izvoznoj obvezi, nije moglo zaključiti da imaju jasnu računovodstvenu evidenciju koju su revidirali nezavisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i koja se koristila u svim područjima. Utvrđeno je da izdavanje trgovačkog računa za dotični proizvoda pri izvozu u Zajednicu nije bilo transparentno. U postupak su bila uključena posrednička trgovačka društva u poreznim oazama i drugim lokacijama izvan Vijetnama te nije bilo moguće pratiti revizijski trag. U skladu s tim, računovodstvena evidencija trgovačkih društava iz Vijetnama nije vjerodostojno prikazivala temeljne izvozno-prodajne transakcije.

(44) U skladu s tim, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, odlučeno je da se primjena MET-a odobri trgovačkom društvu Always budući da je to trgovačko društvo ispunilo sve kriterije određene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe te da se odbace zahtjevi trgovačkih društava Asama, Dragon, High Ride, Liyang i Sheng Fa jer ta trgovačka društva nisu ispunila gore navedene kriterije.

Individualni tretman

(45) U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojba na razini države, ako postoji, utvrđuje se za države obuhvaćene člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osim u slučajevima kada društva mogu dokazati da zadovoljavaju sve kriterije za individualan tretman iz članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe.

(46) Proizvođači izvoznici iz NRK i Vijetnama koji nisu zadovoljili kriterije za primjenu MET-a te trgovačka društva iz uvodne izjave (29) kao alternativu u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe su zatražili primjenu individualnog tretmana (dalje u tekstu: IT). Komisija je u skladu s tim u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Osnovne uredbe provjerila jesu li trgovačka društva podnositelji zahtjeva, stvarno i u pravno, bila nezavisna od države u toj mjeri da su utvrđivala svoje izvozne cijene i izvozne količine dotičnog proizvoda.

(47) U ovom je pogledu ustanovljeno da su svi proizvođači iz NRK u pogledu utvrđivanja izvoznih cijena i količina dotičnog proizvoda bili podložni značajnom nadzoru države kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (31). Stoga je zaključeno da kineski proizvođači izvoznici koji su podnijeli zahtjev za primjenom IT-a nisu zadovoljili uvjete nužne za individualni tretman kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(48) Što se tiče vijetnamskih trgovačkih društava, utvrđeno je da je država u pogledu izvoznih cijena i količina dotičnog proizvoda vršila značajan nadzor nad svih pet trgovačkih društava kako je navedeno u uvodnim izjavama od (34) do (41). U skladu s tim, zaključeno je da niti jedno od pet društava nije zadovoljilo uvjete potrebne za individualni tretman.

Uobičajena vrijednost Analogna država

(49) U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike iz NRK-a i Vijetnama kojima nije odobrena primjena MET-a, utvrđuje se na temelju cijena ili izračunane vrijednosti u analognoj državi.

(50) Zato je u obavijestima o pokretanju ispitnog postupka za analognu državu predložen Meksiko koji je kao analogna država korišten i u prethodnom ispitnom postupku vezanom za NRK.

(51) Svim je zainteresiranim strankama dana mogućnost da iznesu svoj stav u vezi s odabirom predviđene analogne države. Primjedbe su iznijeli proizvođači izvoznici koji su surađivali u ispitnom postupku i koji su za analognu državu koja je primjerenija od Meksika predložili Tajvan ili Indiju.

(52) Budući da se u izvornom ispitnom postupku kao analogna država koristio Tajvan, određeni su proizvođači izvoznici tvrdili da bi stoga isti bio primjerenija analogna država. Nadalje, isti su tvrdili da je Tajvan jedan od najvećih proizvođača bicikala u svijetu i da je razvio domaće tržište na kojem se domaći proizvođači međusobno aktivno natječu. Štoviše, na uvoz bicikala ili njihovih dijelova u Tajvan nema ograničenja. Nadalje, mnogi kineski i vijetnamski proizvođači su u vlasništvu tajvanskih trgovačkih društava te su stoga i proizvodni postupak i konačni proizvodi vrlo slični onima kineskih i vijetnamskih proizvođača. Također je istaknuto da je nekoliko tajvanskih društava spremno surađivati s Komisijom u navedenu svrhu.

(53) S obzirom na gore navedene argumente, ponajprije je potrebno napomenuti da je Tajvan zaista treći najveći proizvođač bicikala u svijetu, ali je njegova industrija znatno izvozno orijentirana te obično izvozi oko 90 % svoje proizvodnje.

(54) S druge strane, njegovo je domaće tržište razmjerno maleno i prilično stabilno s procijenjenih 700000 do 800000 jedinica, dok se meksičko domaće tržište procjenjuje na otprilike 2,3 milijuna jedinica, odnosno isto je trostruko veće od tajvanskog tržišta. Štoviše, tajvansko tržište većinom opskrbljuju kineski izvoznici. Primjerice, Tajvan je 2003. iz NRK-a uvezao otprilike 470000 bicikala, što čini više od polovice njegovog tržišta. U ovom pogledu treba napomenuti da uvoza bicikala u Tajvan prije 2001. godine gotovo da i nije bilo. Stoga, dok su prije 2001. tajvansko tržište uglavnom ako ne i isključivo opskrbljivali domaći proizvođači, na njegovom tržištu danas sve više i više prevladavaju bicikli iz NRK-a te se tržišni udio domaćih proizvođača značajno smanjuje. Na domaće tržište stoga u velikoj mjeri utječu uvozne cijene bicikala iz NRK-a nad kojima se provodi sadašnji ispitni postupak.

(55) Usprkos tome, upitnici su poslani svim poznatim tajvanskim proizvođačima. Određena trgovačka društva su odgovorila da bi bila spremna surađivati, ali nisu ostvarila prodaju na domaćem tržištu jer su svu svoju proizvodnju izvozila. Na upitnik su odgovorila dva trgovačka društva. Međutim, jedno od njih nije dalo smislen odgovor na upitnik te se smatralo da ne surađuje. Drugo je društvo surađivalo u potpunosti, ali je bilo upitno može li se mali obujam prodaje na domaćem tržištu smatrati dovoljno reprezentativnim u odnosu na tajvansko tržište, ukupni kineski izvoz u Zajednicu te ukupni vijetnamski izvoz u Zajednicu. Nadalje, s obzirom na tržišne uvjete koji su prevladavali na tajvanskom tržištu objašnjene u uvodnoj izjavi (54), prodaja tog jednog trgovačkog društva nije se mogla smatrati primjerenim temeljem u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(56) Jedan je kineski proizvođač izvoznik kao alternativu za analognu državu predložio Indiju. Isti je tvrdio da je trošak rada u Indiji sličan trošku rada u NRK-i. U ovom je pogledu potrebno napomenuti da je utvrđeno da Indija nije primjeren odabir jer bi bilo vrlo teško provesti usporedbu između bicikala koji se prodaju u Indiji (jednostavni bicikli koji se trgovcima na malo prodaju u dijelovima) i onih koje kineski proizvođači izvoze u Zajednicu, te bi isto u svakom slučaju zahtijevalo višestruke prilagodbe. U skladu s tim i s obzirom na postojanje primjerenije analogne države, tj. Meksika, Indiju se nije smatralo primjerenom analognom državom.

(57) Jedan je vijetnamski proizvođač izvoznik nakon objave nalaza ustvrdio da Komisija nije iznijela nikakvo primjereno obrazloženje potkrijepljeno dokazima o tome zašto se Indiju ne može koristiti kao primjerenu analognu državu. Tvrdio je da Komisija upitnike nije poslala proizvođačima iz Indije iako ta država u Zajednicu izvozi velike količine bicikala dobre kvalitete koji su istovjetni proizvodi unatoč nalazima Komisije da se radi o jednostavnim biciklima koji se trgovcima na malo prodaju u dijelovima.

(58) U ovom je pogledu ponajprije potrebno napomenuti da je ubrzo nakon pokretanja postupka samo jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a kao analognu državu predložio Indiju, ali taj zahtjev nije bio dostatno potkrijepljen jer su kao jedini razlog bili navedeni slični troškovi rada u NRK i Indiji. Nadalje, indijski izvoz bicikala u Zajednicu nije važan čimbenik pri utvrđivanju primjerenosti korištenja Indije kao analogne države. Ne osporava se činjenica da su bicikli koji se prodaju na indijskom domaćem tržištu proizvodi istovjetni onima koje dotične države izvoze u Zajednicu. Međutim, dostupne su informacije pokazale da bi tipovi bicikala koje se prodaju na indijskom domaćem tržištu zahtijevali višestruke prilagodbe zbog kojih bi svaka usporedba bila nepouzdana. S obzirom na prethodno navedeno te u nedostatku drugih potkrijepljenih podataka, mogućnost odabira Indije nije se dalje razmatrala jer su na raspolaganju bili podaci o primjerenoj analognoj državi, tj. Meksiku. Na temelju toga, gornji argument je odbačen.

(59) Upitnici su poslani svim poznatim meksičkim proizvođačima. Dva su trgovačka društva surađivala u potpunosti odgovorivši na upitnik i prihvativši posjet radi provjere svojih odgovora u svojim prostorijama. Navedena su dva proizvođača ostvarila domaću prodaju koja je predstavljala otprilike jednu trećinu meksičkog tržišta procijenjenog na otprilike 2,3 milijuna jedinica. Utvrđeno je da na spomenutom tržištu u konkurentnom okruženju djeluje veliki broj proizvođača i dvadesetak velikih uvoznika. Tijekom 2003. bicikli su se uvozili uglavnom iz Tajvana (više od 50 %), Urugvaja (20 %), Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje. Ovaj je uvoz činio otprilike 5 % domaćeg tržišta. Tom se postotku trebaju dodati bicikli koje su na domaćem tržištu prodali uvoznici koji su sastavljali dijelove za bicikle.

(60) U ovom pogledu treba napomenuti da je tijekom 2003. u Meksiko uvezeno oko 465000 dijelova za bicikle u vrijednosti od 79 milijuna EUR, od čega je jednu trećinu navedene vrijednosti uvezlo dvanaest velikih uvoznika/sastavljača dijelova za bicikle (izvor: godišnje izvješće udruženja Anafabi, meksičkog udruženja proizvođača bicikala). S druge strane, izvoz bicikala iz Meksika tijekom 2003. predstavljao je oko 60 % vrijednosti uvoza u Meksiko (izvor: službene meksičke statistike), što je prema procjeni predstavljalo oko 50 do 70 tisuća jedinica. U skladu s tim, čini se da je veliki dio uvezenih dijelova za bicikle iskorišten na postprodajnom tržištu (za popravke) ili za sastavljanje i prodaju bicikala na domaćem tržištu.

(61) Određeni su proizvođači izvoznici tvrdili da uvoz u Meksiko podliježe zahtjevnom postupku evidencije koji povisuje troškove robe koja se uvozi u tu državu. Isti su istaknuli i da sustav evidencije uzrokuje poremećaje tržišta u sektoru meksičkih bicikala. Nadalje su tvrdili da je domaće tržišno natjecanje u Meksiku ograničeno s obzirom na činjenicu da osam velikih proizvođača, članova udruženja Anafabi, meksičkog udruženja proizvođača bicikala, predstavlja više od 75 % domaće proizvodnje te stoga imaju značajnu moć pri utvrđivanju cijena na domaćem tržištu. Osim toga, istaknuto je da su meksički proizvođači bicikala ograničeni što se tiče količina koje mogu prodati na domaćem tržištu jer meksički zakon o tzv. programima Maquiladora navodno zahtijeva da domaći proizvođači ispune određene zahtjeve u vezi s izvedbom. U skladu s navedenim programom, ako trgovačko društvo želi da mu se odobri bescarinski uvoz sirovina za naknadni izvoz, ono mora godišnje izvesti najmanje 30 % svoje ukupne proizvodnje.

(62) Što se tiče postupaka evidencije uvoza, ponajprije treba napomenuti da je, iako takvi postupci mogu u određenoj mjeri otežati i usporiti uvoz, utvrđeno da se na meksičko tržište bicikli i dijelovi za bicikle u svakom slučaju uvoze u značajnoj mjeri, što osigurava konkurentne uvjete na tržištu. U skladu s tim, mogući učinak takvih postupaka na tržište, ako postoji, koji se nikako ne može izravno utvrditi, u ovom se smislu ne može smatrati relevantnim. Suprotno tome, što se tiče domaćeg tržišnog natjecanja, treba napomenuti da je na domaćem tržištu prisutno dvanaest velikih proizvođača, veliki broj manjih proizvođača i/ili sastavljača dijelova za bicikle te veliki broj uvoznika/sastavljača bicikala i dijelova za bicikle. Sva se navedena društva međusobno natječu i potvrđuju jako konkurentno okruženje koje prevladava na meksičkom tržištu. Što se tiče moći velikih proizvođača, članova udruženja Anafabi, pri utvrđivanju cijena na domaćem tržištu, ta tvrdnja nije potkrijepljena te u ispitnom postupku nisu utvrđeni elementi koji bi potvrdili ovaj navod. Činjenica da određeni broj velikih proizvođača zadržava veliki udio na domaćem tržištu sama po sebi nije dokaz moći pri utvrđivanju cijena. U ovom bi kontekstu trebalo napomenuti i da je za dvojicu ispitanih meksičkih proizvođača, koji su predstavljali otprilike jednu trećinu ukupne meksičke proizvodnje, utvrđeno da od poslovanja biciklima u prosjeku ostvaruju nisku dobit (nižu od uobičajene dobiti koju prema vlastitim navodima na tržištu Zajednice ostvaruje podnositelj zahtjeva u nedostatku štetnog dampinga iz dotičnih zemalja), a ne visoku dobit što bi se moglo očekivati kada bi isti upravljali meksičkim tržištem.

(63) Što se tiče programa Maquiladora, potrebno je napomenuti da je ustanovljeno da dva meksička proizvođača koja su surađivala u ispitnom postupku nisu plaćala antidampinške pristojbe na uvoz dijelova za bicikle koji su predstavljali 60 % njihovih ukupnih potreba za proizvodnju bicikala i koji su uglavnom podrijetlom bili iz NRK-a i Tajvana. Međutim, oba spomenuta proizvođača su većinu svoje proizvodnje prodavala na domaćem tržištu. Samo je jedan meksički proizvođač obavio izvoz koji je predstavljao najviše 10 % u njegovoj ukupnoj prodaji. Štoviše, od 2000. godine, sektor bicikala je uključen u tzv. Programe za poticanje razvoja meksičkih sektora (dalje u tekstu: Prosec) koje je meksička vlada uspostavila Uredbom objavljenom 30. listopada 2000. Prosec se odnosi na trgovačka društva koja proizvode konačne proizvode obuhvaćene programom za poticanje razvoja konkretnog sektora te uvoze ulazne materijale navedene u ovom programu. Uredba ne povezuje izričito izuzeće od carine/sniženje i izvoz. Svi ovlašteni proizvođači mogu uvoziti sirovine i strojeve navedene u Uredbi ako se isti koriste u proizvodnji određenih navedenih proizvoda. Ne pravi se razlika na temelju konačnog odredišta uvezene robe (domaće ili izvozno tržište). U ovom pogledu treba napomenuti da je za oba proizvođača koja su surađivala u ispitnom postupku utvrđeno da na uvoz sirovina ugrađenih u konačne proizvode namijenjene domaćem tržištu nisu plaćala nikakvu drugu pristojbu osim carine.

(64) Jedan je uvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku istaknuo da su troškovi rada u Meksiku trostruko veći od troškova rada u Vijetnamu te da su U skladu s tim, troškovi proizvodnje i prodajne cijene konačnog proizvoda u Meksiku veći od istih u Vijetnamu te u skladu s istim Meksiko nije primjerena analogna država. U ovom pogledu treba napomenuti da se Vijetnam smatra državom s gospodarstvom u tranziciji. Troškovi rada vijetnamskih proizvođača kojima nije odobren status tržišnoga gospodarstva nisu cijene slobodnog tržišta, tj. nisu rezultat nadmetanja tržišnih sila. Osnovna svrha korištenja analogne države je uklanjanje utjecaja takvih netržišnih cijena na troškove trgovačkih društava. Na temelju toga, argument je odbačen.

(65) Napokon, istaknuto je da se meksički i kineski sektor bicikala značajno razlikuju uglavnom zbog korištenih sirovina te uvjeta pristupa sirovinama. Glede korištenih sirovina, istaknuto je da meksički proizvođači proizvode isključivo krute okvire, dok kineski proizvođači proizvode i okvire s amortizerima. Što se tiče uvjeta pristupa sirovinama, navedeno je da se oni ne mogu usporediti s onima u NRK-i jer se dijelovi za bicikle koji se nude na domaćem tržištu proizvode pomoću zastarjele tehnologije. Nadalje, dijelovi za bicikle uvezeni iz NRK-a podložni su antidampinškoj pristojbi od 144 % što dovodi do napuhanog troška.

(66) Što se tiče razlika u korištenim sirovinama i uvjeta pristupa sirovinama, treba napomenuti da ispitnim postupkom nisu utvrđene razlike između bicikala koje proizvode meksički, kineski i vijetnamski proizvođači. Meksički proizvođači također proizvode bicikle s okvirima s amortizerima te se dijelovima za bicikle uglavnom opskrbljuju iz NRK i Tajvana. Što se tiče antidampinške pristojbe na uvoz dijelova za bicikle, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (63), takva se pristojba na uvoz dijelova za bicikle ne naplaćuje. Na temelju toga argument je odbačen.

(67) S obzirom na gore navedeno, meksičko se tržište može smatrati reprezentativnim i konkurentnim. U skladu s tim, zaključeno je da je Meksiko primjerena analogna država.

Utvrđivanje uobičajene vrijednosti u analognoj državi

(68) Nakon odabira Meksika kao analogne države, uobičajena vrijednost je izračunana na temelju podataka provjerenih u prostorijama dvojice meksičkih proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku. U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za kineske i vijetnamske proizvođače kojima nije odobrena primjena MET-a utvrđena je na temelju provjerenih podataka primljenih od proizvođača iz analogne države, tj. na temelju stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti za analogne tipove proizvoda na meksičkom tržištu ili pak na temelju izračunane vrijednosti analognih tipova proizvoda u Meksiku.

(69) Utvrđeno je da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda dvaju meksičkih proizvođača reprezentativna budući da je ista predstavljala značajan postotak u odnosu na dotični proizvod koji su u Zajednicu izvezli proizvođači izvoznici iz NRK-a i Vijetnama.

(70) Također je ispitano može li se domaća prodaja svakog pojedinog tipa proizvoda smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine, utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje dotičnog tipa nezavisnim kupcima. U slučajevima kada je obujam prodaje određenog tipa proizvoda prodavan po neto cijenama jednakim ili većim od jediničnog troška činio više od 80 % ukupnog obujma prodaje tog tipa, te kada je ponderirana prosječna cijena tog tipa bila jednaka ili veća od jediničnog troška, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj cijeni na domaćem tržištu izračunatoj kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tog tipa proizvoda ostvarene tijekom RIP-a, bez obzira na to je li prodaja bila profitabilna ili ne.

(71) U slučaju kada je obujam profitabilne prodaje pojedinog tipa proizvoda činio 80 % ili manje, ali najmanje 10 % ukupnog obujma prodaje tog tipa proizvoda, ili kada je ponderirana prosječna cijena takve prodaje bila niža od jediničnog troška, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni izračunatoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo tog tipa proizvoda.

(72) Što se tiče onih tipova proizvoda kod kojih je obujam profitabilne prodaje činio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje tog tipa proizvoda na domaćem tržištu, smatralo se da se oni nisu prodavali u uobičajenom tijeku trgovine te se stoga uobičajena vrijednost nije mogla temeljiti na domaćim cijenama u Meksiku.

(73) Za izvezene tipove proizvoda koji se ili nisu prodavali u uobičajenom tijeku trgovine u Meksiku ili ih nisu prodavali meksički proizvođači na domaćem tržištu, korištene su izračunane uobičajene vrijednosti.

(74) Za izvezene tipove proizvoda za koje nije bilo odgovarajućih tipova koji su se prodavali u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu u Meksiku, uobičajena je vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe izračunana na temelju ponderiranog prosjeka vlastitih troškova proizvodnje svakog pojedinog proizvođača uvećanog za razuman iznos za prodajne, opće i administrativne troškove (dalje u tekstu: POA troškovi) te dobit. POA troškovi i dobit utvrđeni su na temelju ponderiranog prosjeka nastalih POA troškova te dobiti koju je svaki pojedini meksički proizvođač koji je surađivao ostvario od prodaje istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine. Za izvezene tipove proizvoda, tj. one koji se nisu prodavali na domaćem meksičkom tržištu, pri izračunu uobičajenih vrijednosti korišteni su troškovi proizvodnje istovjetnih tipova proizvoda primjereno prilagođeni kako bi se u obzir uzele razlike u fizičkim značajkama izvezenih tipova proizvoda.

Utvrđivanje uobičajene vrijednosti za proizvođača izvoznika kojemu je odobrena primjena MET-a

(75) U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je najprije ispitala je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju je ostvario Always reprezentativna, tj. je li ukupan obujam takve prodaje jednak ili veći od 5 % ukupnog obujma odgovarajuće izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Zajednicu.

(76) Utvrđeno je da Always nije prodavao istovjetan proizvod na vijetnamskom domaćem tržištu. U skladu s tim, u nedostatku domaće prodaje, uobičajena je vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe utvrđena na temelju troškova proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanih za razuman iznos POA troškova te za dobit.

(77) Budući da Always nije prodavao dotični proizvod na domaćem tržištu niti je prodavao proizvode iste kategorije na vijetnamskom tržištu, iznosi POA troškova i dobiti koji se dodaju trošku proizvodnje trgovačkog društva Always utvrđeni su stoga u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (c) Osnovne uredbe. U skladu s tim, ovi su se iznosi temeljili na ponderiranom prosjeku POA troškova te ponderiranom prosjeku dobiti koju su uz uobičajene trgovačke uvjete ostvarili proizvođači iz Meksika. Ova se metoda u navedenoj situaciji smatrala opravdanom jer se smatralo da je meksičko tržište reprezentativno i konkurentno.

(78) Trgovačko društvo Always tvrdilo je da se u nedostatku prodaje na domaćem tržištu, uobičajene vrijednosti trebaju utvrditi na temelju podataka o izvoznoj prodaji u treće zemlje. U tom pogledu treba napomenuti da je izračun uobičajenih vrijednosti na temelju troškova proizvodnje u državi podrijetla prva mogućnost navedena u članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe što se tiče slučajeva u kojima nema prodaje na domaćem tržištu. Korištenje izračunane uobičajene vrijednosti umjesto cijene dotičnog proizvoda pri izvozu u treće zemlje kao temelja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti također je ustaljena praksa Zajednice kada nema reprezentativne domaće prodaje. Također se napominje da se izvozna prodaja u treće zemlje isto tako može obavljati po dampinškim cijenama. Osim toga, trgovačko društvo nije dostavilo potpune podatke o svojoj prodaji u treće zemlje niti u jednoj fazi ispitnog postupka zbog čega nisu bili dostupni podaci za utvrđivanje uobičajenih vrijednosti na temelju toga. U skladu s tim, tvrdnja je odbačena te su uobičajene vrijednosti izračunane u skladu s prvom mogućnošću navedenom u članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe.

(79) Trgovačko društvo Always nadalje je tvrdilo da se prodaja koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine u analognoj državi nije trebala isključiti pri utvrđivanju razumne dobiti za utvrđivanje njegove uobičajene vrijednosti. Međutim zahtjev se nije mogao prihvatiti jer bi se, u skladu s člankom 2. stavkom 6., u slučaju da je trgovačko društvo ostvarilo domaću prodaju, dobiti za izračun uobičajenih vrijednosti temeljile na podacima trgovačkog društva koji se odnose na proizvodnju i prodaju u uobičajenom tijeku trgovine. U skladu s tim, institucije su pri primjeni članka 2. stavka 6. točke (c) Osnovne uredbe razumnom smatrale isključivo uporabu dobiti koju su meksički proizvođači ostvarili od prodaje na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine.

NRK

(80) Ispitni je postupak pokazao da su proizvođači izvoznici iz NRK-a iz uzorka dotični proizvod izvozili nepovezanim i povezanim kupcima iz Zajednice.

(81) Što se tiče izvoza koji su proizvođači izvoznici iz uzorka obavljali izravno nezavisnim kupcima iz Zajednice, izvozne su cijene u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe utvrđene na temelju plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti za dotični proizvod.

(82) Što se tiče prodaje koju su proizvođači izvoznici iz uzorka obavljali preko povezanih uvoznika iz Zajednice, izvozna je cijena izračunata na temelju cijene preprodaje prvim nezavisnim kupcima. U skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, izvršene su prilagodbe za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje tih uvoznika, uključujući POA troškove i troškove carina kao i ispravak za razumnu maržu dobiti. Za ovaj tip tržišta razumnom se smatrala marža dobiti od 5 % te je utvrđeno da ona odgovara dobiti koju su ostvarili nepovezani uvoznici.

(83) Jedan je proizvođač izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku tvrdio da se pri izračunu izvozne cijene trenutačna antidampinška pristojba u skladu s člankom 11. stavkom 10. Osnovne uredbe ne bi trebala oduzimati kao trošak nastao između uvoza i preprodaje. Isti je tvrdio da su prilikom umanjivanja preprodajne cijene za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje osim antidampinške pristojbe, iznova izračunane izvozne cijene bile znatno više od uobičajene vrijednosti te je, shodno tome, antidampinška pristojba propisno odražena u preprodajnoj cijeni. Štoviše, isti je naveo da se o preprodajnim cijenama pregovara na temelju preporučenih maloprodajnih cijena umanjenih za odgovarajući uvećani iznos trgovca, te je stoga antidampinška pristojba primjereno odražena u naknadnim prodajnim cijenama.

(84) U ovom pogledu treba napomenuti da se tvrdnja trgovačkog društva u vezi s odražavanjem antidampinške pristojbe u preprodajnim cijenama pozivanjem na uobičajenu vrijednost smatra nevažnom jer pri primjeni članka 11. stavka 10. nisu važne promjene izvozne cijene u usporedbi s uobičajenom vrijednošću nego je važno kako se pristojba odrazila porastom cijena preprodaje i kasnijim prodajnim cijenama u Zajednici. Budući da trgovačko društvo nije pružilo dokaze o kretanjima u preprodajnim ili kasnijim cijenama pozivanjem na svoje izvozne cijene utvrđene u prethodnim ispitnim postupcima, što bi neosporno dokazalo da je iznos plaćenih antidampinških pristojbi zaista odražen u preprodajnim cijenama, tvrdnja je odbačena.

Vijetnam

(85) Ukupna izvozna prodaja trgovačkog društva kojemu je odobrena primjena MET-a, nezavisnim kupcima iz Zajednice, obavljena je preko povezanih trgovaca iz trećih zemalja. U skladu s tim, izvozna je cijena utvrđena na temelju cijena preprodaje nezavisnim kupcima iz Zajednice.

(86) Budući da je utvrđeno da izvozne cijene određenih proizvođača nisu pouzdane, za proizvođače izvoznike kojima primjena MET-a nije odobrena, izvozna se cijena morala utvrditi na temelju dostupnih činjenica. U skladu s tim, izvozne cijene proizvođača izvoznika navedenih u uvodnoj izjavi (43) nisu se razmatrale pri utvrđivanju izvozne cijene te su se u ovom smislu koristile isključivo izvozne cijene proizvođača čije su se izvozne cijene smatrale pouzdanima.

Usporedba

(87) Radi osiguravanja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, dozvoljena su odstupanja u obliku prilagodba za razlike koje utječu na usporedivost cijena. Na temelju toga, kada je bilo potrebno, izvršena je prilagodba u pogledu neizravnih poreza, popusta, razine trgovine, prijevoza (uključujući manipuliranje), troškova prekooceanskog tereta i osiguranja te troškova pakiranja i troškova kredita. Za trgovačka društva kojima primjena MET-a nije odobrena, prilagodbe izvozne cijene u pogledu troškova domaćeg tereta u zemlji izvoznici te troškova kredita izvršeni su na temelju troškova u analognoj državi. U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe, prilagodbe su također izvršene u slučajevima kada se izvozna prodaja obavljala preko povezanog društva iz države koja nije dotična država ili Zajednica.

(88) CCCME i proizvođači izvoznici iz NRK-a tvrdili su da prilagodbe za domaći prijevoz i kamatnu stopu vezanu uz troškove kredita utvrđene u analognoj državi nisu opravdane budući da za navedene troškove koji su nastali za proizvođače izvoznike koji surađuju, ispitni postupak nije pokazan izostanak uvjeta tržišnoga gospodarstva. U ovom pogledu treba napomenuti da su svi zahtjevi za primjenom MET-a koje su podnijeli proizvođači izvoznici iz NRK odbačeni, tj. utvrđeno je da navedena trgovačka društva ne posluju u uvjetima tržišnoga gospodarstva. U skladu s tim, troškovi koji su nastali za navedena trgovačka društva nisu se mogli koristiti jer nisu proizašli iz situacije u kojoj prevladavaju tržišni uvjeti. Na temelju toga, argument je odbačen.

(89) Vijetnamska su trgovačka društva tvrdila da prilagodba za provizije u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) nije opravdana. Ista su trgovačka društva istaknula da povezani trgovci iz trećih zemalja postoje samo na papiru (tj. da su to trgovačka društva bez djelatnika koja ne obavljaju nikakvu funkciju i aktivnost) te se njih i proizvođače izvoznike iz Vijetnama treba smatrati jedinstvenim gospodarskim subjektom. U ovom je pogledu potrebno napomenuti da su kupcima iz Zajednice trgovačke račune izdavali ti trgovci te su isti primali uplate kupaca. Osim toga, potrebno je napomenuti da je prodaja spomenutih povezanih trgovaca uključivala uvećani iznos. U slučajevima kada su povezani trgovci raspolagali revidiranim izvješćima, moglo se utvrditi da je ovaj uvećani iznos čak i veći od iznosa prilagodbe. Shodno tome, ovaj je zahtjev odbačen te je prilagodba zadržana na razini od 5 % budući da se ista smatrala razumnom za odražavanje provizija koje se plaćaju nezavisnim zastupnicima koji sudjeluju u trgovini dotičnim proizvodom.

Dampinška marža NRK

(90) U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama po tipu proizvoda. Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene proizvođača izvoznika iz NRK-a iz uzorka pokazala je dampinšku maržu od 36,8 % tijekom RIP-a. Dampinška marža je pripisana svim trgovačkim društvima koja su surađivala u ispitnom postupku, tj. i onima iz uzorka i onima koji nisu bili uključeni u uzorak.

(91) Usporedba podataka o izvozu u Zajednicu koje su pružili proizvođači izvoznici iz NRK-a koji su surađivali u ispitnom postupku (obuhvaćeni uzorkom i oni koji nisu bili uključeni u uzorak) s ukupnim obujmom uvoza prikazanim u statistikama Eurostata o uvozu pokazala je nisku razinu suradnje budući da je ovaj uvoz tijekom RIP-a predstavljao 54 % ukupnog uvoza iz NRK-a u Zajednicu. Shodno tome, za obujam izvoza kineskih proizvođača izvoznika koji nisu surađivali u ispitnom postupku, dampinška je marža određena na temelju dviju kategorija dotičnog proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu (20)) s najvećim maržama utvrđenim za proizvođače izvoznike iz uzorka. Ovaj se pristup smatrao primjerenim jer nisu utvrđene naznake da je bilo koji od proizvođača koji nisu surađivali u ispitnom postupku damping dotičnog proizvoda primjenjivao na razini nižoj od dampinga proizvođača izvoznika iz uzorka.

(92) Na kraju je izračunata prosječna dampinška marža na razini države pri čemu se kao ponderirajući čimbenik koristila vrijednost CIF za obje skupine izvoznika, tj. za one koji su surađivali u ispitnom postupku te za one koji nisu surađivali. Utvrđena dampinška marža na razini države, izražena kao postotak cijene CIF franko-granica Zajednice, neocarinjeno, iznosila je 48,5 %.

(93) CCCME je tvrdio da pristup korišten za utvrđivanje dampinške marže za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku nije u skladu s metodologijom koju je Zajednica koristila u prethodnoj reviziji ispitnog postupka nakon isteka mjera na uvoz bicikala iz Kine, te bi isto u okviru jednog te istog postupka moglo dovesti do nerazumnih umjetnih rezultata. U prethodnoj reviziji ispitnog postupka nakon isteka mjera, za izračun dampinške marže proizvođača izvoznika koji nisu surađivali u ispitnom postupku korištena je prosječna izvozna cijena svih transakcija na temelju podataka Eurostata, umanjena za izvoz koji su ostvarili proizvođači koji su surađivali u ispitnom postupku. Osim toga, CCCME je tvrdio da pri utvrđivanju ukupnog dampinga na temelju pretpostavke da trgovačka društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku nisu izvozila dotični proizvod po dampinškim cijenama nižima od cijena proizvođača izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku, Komisija nije uzela u obzir posebne tipove dotičnog proizvoda koje su izvozili proizvođači izvoznici koji nisu surađivali u ispitnom postupku, dok, u skladu s člankom 18. stavkom 6. i člankom 6. stavkom 8. Osnovne uredbe te stavkom 7. Priloga II. Antidampinškom sporazumu WTO-a, dostupne informacije treba koristiti s posebnim oprezom.

(94) U ovom pogledu ponajprije treba napomenuti da se metodologija korištena u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera smatrala primjerenom za utvrđivanje postojanja vjerojatnosti ponavljanja dampinga. S tim u vezi, institucije su smatrale da se dampinška marža ne mora apsolutno točno utvrditi jer se neće primjenjivati u praksi. U okviru trenutačnog ispitnog postupka bilo je potrebno preciznije izračunati dampinšku maržu. Zbog toga je obujam izvoza kineskih proizvođača koji nisu surađivali u ispitnom postupku utvrđen korištenjem podataka Eurostata. Što se tiče izvozne cijene, brojke Eurostata nisu se smatrale primjerenim izvorom podataka jer nisu bili poznati posebni tipovi dotičnog proizvoda koje su izvozila trgovačka društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku te stoga bilo kakva usporedba s ponderiranom prosječnom uobičajenom vrijednošću utvrđenom u analognoj državi možda ne bi razumno odrazila dampinšku maržu tih izvoznika. Štoviše, primjenom metodologije koju je predložio CCCME ukupna bi dampinška marža bila značajno viša, tj. više nego dvostruka. Uporaba dvije kategorije dotičnog proizvoda s najvišim maržama utvrđenima za proizvođače izvoznike iz uzorka se stoga, u skladu s člankom 18. stavkom 6. i člankom 6. stavkom 8. Osnovne uredbe te stavkom 7. Priloga II. Antidampinškom sporazumu WTO-a, smatrala primjerenijom. Na temelju toga, argument je odbačen.

Vijetnam

(95) U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža je utvrđena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema tipu proizvoda. Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene vijetnamskog proizvođača izvoznika s MET-om pokazala je dampinšku maržu od 15,8 % tijekom RIP-a.

(96) Usporedba podataka o izvozu u Zajednicu koje su pružili vijetnamski proizvođači izvoznici s ukupnim obujmom uvoza podrijetlom iz Vijetnama pokazala je visoku razinu suradnje jer je ovaj izvoz tijekom RIP-a predstavljao više od 95 % ukupnog uvoza Zajednice iz Vijetnama.

(97) Budući da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (96), razina suradnje bila visoka, prosječna se dampinška marža na razini države utvrdila na temelju ponderirane prosječne dampinške marže proizvođača izvoznika bez MET-a ili IT-a koji su surađivali u ispitnom postupku, i čiji su se podaci o izvoznim cijenama mogli smatrati pouzdanima kako je navedeno u uvodnoj izjavi (85). U skladu s tim, dampinška marža na razini države od 34,5 %, izražena kao postotak cijene CIF franko-granica Zajednice, neocarinjeno, pripisana je svim ostalim proizvođačima izvoznicima iz Vijetnama.

ŠTETA Učinak ponašanja protivnog tržišnom natjecanju

(98) Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da su dva trgovačka društva kćeri (Batavus N.V. i Koga N.V.) proizvođača Zajednice iz uzorka, tj. trgovačkog društva Accell Group N.V., nizozemska tijela za tržišno natjecanje kaznila radi ponašanja protivnog tržišnom natjecanju. Prekršaj se odnosio na sporazum između dva navedena trgovačka društva kćeri drugih dvaju proizvođača iz Zajednice (koja nisu bila uključena u uzorak) i trgovačkim društvom Giant Europe B.V. povezanim s kineskim izvoznikom Giant China Co. Ltd., o zajedničkim najnižim cjenicima (udruživanje trgovačkih društava radi određivanja cijene) za bicikle koji se primjenjivao u maloprodajnim kanalima na nizozemskom tržištu bicikala. Potrebno je napomenuti da se trgovačko društvo Accell Group N.V. uložilo žalbu na odluku u vezi s udruživanjem radi određivanja cijene nizozemskim tijelima za tržišno natjecanje.

(99) Do udruživanje radi određivanja cijena došlo je prije početka biciklističke sezone 2001. (od 1. rujna 2000. do 31. kolovoza 2001.). Razdoblje ispitivanje dampinga i štete u trenutačnim ispitnim postupcima obuhvatilo je razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004., dok je ispitivanje kretanja bitnih za procjenu štete obuhvatilo razdoblje od siječnja 2000. do kraja RIP-a. Shodno tome, pojava ponašanja protivnog tržišnom natjecanju i razmatrano razdoblje se preklapaju.

(100) S obzirom na gore navedeno, ne može se isključiti da je učinak ponašanja protivnog tržišnom natjecanju imao utjecaj na dio tržišta Zajednice, tj. na nizozemsko tržište, tijekom djela razmatranog razdoblja te shodno tome, i na pokazatelje štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Zajednice koji su sudjelovali u udruživanju radi određivanja cijene. U slučajevima kada odluke vezane za udruživanje radi određivanja cijena donesu tijela javne vlasti, uobičajeno se koristi posebno razborit pristup, a posebno čak i kada su takve odluke predmet žalbe. Kako bi se izbjegle sumnja da su na ukupnu izvedbu proizvođača iz Zajednice iz uzorka, tj. trgovačkog društva Accell Group N.V., utjecale radnje protivne tržišnom natjecanju nekih njegovih društava kćeri, odlučeno je da se navedeni proizvođač isključi iz analize štete iako je ustanovljeno da su u radnje protivne tržišnom natjecanju bila uključena samo pojedina trgovačka društva unutar grupe. Što se tiče ponašanja protivnog tržišnom natjecanju drugih dvaju proizvođača iz Zajednice koja su također sudjelovala u udruživanju radi određivanja cijene, napominje se da oni nisu bili dio uzorka proizvođača iz Zajednice. Uzimajući u obzir da se udruživanje temeljilo na zajedničkim najnižim cjenicima, vjerojatni učinak udruživanja na rezultate navedena dva proizvođača odrazio bi se u cijeni i razini dobiti. Budući da se za proizvođače iz Zajednice koji nisu bili dio uzorka nije radila procjena kretanja cijena i profitabilnosti, sudjelovanje ovih dvaju trgovačkih društva u udruživanju radi određivanja cijene nema učinak na analizu štete. Također se razmatralo i je li ponašanje protivno tržišnom natjecanju u dijelu tržišta Zajednice moglo imati učinak i na rezultate ostalih proizvođača Zajednice iz uzorka. Međutim, utvrđeno je da je poslovanje ovih proizvođača na nizozemskom tržištu tijekom razmatranog razdoblja bilo izrazito ograničeno (manje od 1 % ukupnih prodanih jedinica). Nadalje, potrošnja na nizozemskom tržištu predstavlja samo 7 % ukupne potrošnje u Zajednici te je osim toga trajanje udruženja radi određivanja cijena bilo iznimno vremenski ograničeno. Stoga se smatralo da nije potrebno izvršiti prilagodbe nalaza o šteti u vezi s izvedbom tih drugih proizvođača.

(101) Osim toga, također se razmatralo bi li se nalazi o šteti bitno razlikovali da je trgovačko društvo Accell Group N.V. bilo uključeno u analizu štete. Međutim, čak i da je trgovačko društvo Accell Group N.V. uzeto u obzir, kretanja štete ukupno bi ostala ista kako je zaključeno u nastavku teksta.

(102) Budući da je do udruživanja radi određivanja cijene došlo tijekom biciklističke sezone 2001., sudjelovanje trgovačkog društva Giant Europe B.V. u istome nije imalo učinak na nalaze povezanog izvoznika za razdoblje trenutačnog antidampinškog postupka.

Proizvodnja Zajednice

(103) Tijekom trenutačnog ispitnog postupka utvrđeno je da je bicikle proizvodilo:

8 proizvođača iz uzorka,

12 proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice,

39 ostalih proizvođača iz Zajednice koji podržavaju zahtjev.

Definicija industrije Zajednice

(104) Proizvođači podnositelji zahtjeva iz Zajednice (iz uzorka i oni koji nisu uključeni u uzorak) i ostali proizvođači iz Zajednice koji su podržali zahtjev (iz uzorka i oni koji nisu uključeni u uzorak), koji su odgovorili na upitnik za uzorkovanje te se izjasnili da su spremni surađivati u ispitnom postupku, činili su više od 80 % proizvodnje dotičnog proizvoda u Zajednici. Stoga se smatralo da u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe čine industriju Zajednice. Preostali proizvođači iz Zajednice koji nisu podnositelji zahtjeva nisu se protivili ispitnom postupku. Proizvođači Zajednice iz uzorka u ovim ispitnim postupcima iz su nakon isključivanja jednog proizvođača (kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od (98) do (101)), (dalje u tekstu: proizvođači iz uzorka) tijekom RIP-a predstavljali oko 37 % u ukupnoj proizvodnji bicikala u Zajednici.

Potrošnja Zajednice

(105) Prodaja proizvođača iz Zajednice procijenjena je na temelju podataka prikupljenih od proizvođača, tj. podataka iz odgovora na upitnik za uzorkovanje te podataka navedenih u zahtjevu koji je podnio podnositelj zahtjeva. Podaci iz zahtjeva prikupljeni su od različitih udruženja proizvođača bicikala u Zajednici.

(106) Vidljiva potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju prodaje svih proizvođača Zajednice na tržištu Zajednice kako je procijenjena na prethodno navedeni način, uvećane za izvoz iz svih država prema podacima Eurostata.

(107) Početkom razmatranog razdoblja, potrošnja Zajednice pala je za 10 %, odnosno sa 17348000 jedinica u 2000. godini na 15695000 jedinica u 2002. godini. Nakon toga, potrošnja je postupno rasla do 18037000 jedinica tijekom RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja se povećala za 4 %. Iscrpni podaci o potrošnji, izraženi u jedinicama, su kako slijedi: Potrošnja 2000 2001 2002 2003 RI Jedinice 17348000 15236000 15695000 17336000 18037000 Indeks 100 87 90 100 104

Uvoz bicikala iz NRK-a i Vijetnama Kumulacija

(108) Komisija je dodatno razmotrila treba li se utjecaj uvoza bicikala podrijetlom iz NRK i Vijetnama (dalje u tekstu: dotične države) u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe procijeniti kumulativno.

(109) Navedena odredba određuje da se utjecaj uvoza iz dviju ili više država koje su istodobno podložne istom ispitnom postupku kumulativno procjenjuje kada i. je dampinška marža utvrđena za uvoz iz svake pojedine države veća od de minimis kako je navedeno u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe; ii. obujam uvoza iz svake pojedine države nije zanemariv; te iii. uvjeti tržišnog natjecanja među uvezenim proizvodima te uvjeti tržišnog natjecanja među uvezenim proizvodima i istovjetnim proizvodima Zajednice takvu procjenu čine primjerenom.

(110) Kako je već naznačeno, trenutačni su ispitni postupci pokazali da su dampinške marže utvrđene za NRK-u i Vijetnam prilično više od razine de minimis te da obujam uvoza iz navedenih država nije zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe (tržišni udio NRK-a tijekom RIP-a je iznosio 4,07 %, a tržišni udio Vijetnama 8,70 %).

(111) Radi utvrđivanja primjerenosti kumulativne procjene s obzirom na uvjete tržišnog natjecanja među uvezenim proizvodima i istovjetnim proizvodom iz Zajednice, Komisija je na temelju podataka Eurostata provela analizu tržišnog ponašanja izvoznika u smislu izvoznih cijena i obujma izvoza.

(112) Ustanovljeno je da je ponašanje proizvođača NRK-a i Vijetnama u vezi s izvoznim cijenama slično. Naime, navedene su države tijekom razmatranog razdoblja smanjile svoju prosječnu prodajnu jediničnu cijenu bicikla za 22 % odnosno 52 %.

(113) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (110), obje države na tržištu Zajednice imaju značajne tržišne udjele.

(114) Osim toga, kako je prethodno objašnjeno (vidjeti uvodnu izjavu (19) te sljedeće uvodne), utvrđeno je da se dotični proizvod uvezen iz NRK-a i Vijetnama te proizvodi koje proizvodi industrija Zajednice mogu smatrati istovjetnima u smislu međusobne zamjenjivosti i nadomjestivosti te su stoga isti tipovi proizvoda međusobno konkurentni.

(115) U skladu s tim, utvrđeno je da izvoz dotičnog proizvoda iz dotičnih država konkurira biciklima koje proizvodi industrija Zajednice.

(116) Nakon objave konačnih nalaza, određene su zainteresirane stranke tvrdile da kumulativna procjena nije opravdana jer su modeli bicikala koji se uvoze iz NRK-a i Vijetnama različiti. Međutim, usporedba uvoza po modelima pokazala je ne samo značajnu podudarnost između bicikala koji se uvoze iz NRK-a i Vijetnama, i onih koje proizvode proizvođači Zajednice iz uzorka, nego i značajnu podudarnost između proizvoda koji se uvoze iz NRK-a i onih koji se uvoze iz Vijetnama. Također se tvrdilo da se tržišni segmenti na kojima vijetnamski izvoznici prodaju svoje bicikle razlikuju od onih koje opskrbljuju izvoznici iz NRK-a i proizvođači iz Zajednice, čime se opravdava različita cijena. Međutim, ovaj navod nije potkrijepljen dokazima. Štoviše, čini se da su u određenim državama članicama u kojima uvoz iz Vijetnama ima važan tržišni udio, bicikli iz Vijetnama prisutni u različitim tržišnim segmentima. U skladu s tim, obje su tvrdnje odbačene.

(117) Na temelju gore navedenoga zaključeno je da su ispunjeni svi uvjeti koji opravdavaju kumulativnu procjenu uvoza bicikala podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama.

Obujam dampinškog uvoza i tržišni udio bicikala podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama

(118) Obujam uvoza dotičnog proizvoda utvrđen je na temelju statističkih podataka koje je pružio Eurostat. Broj bicikala podrijetlom iz, te uvezenih iz NRK-a, između 2000. i razdoblja ispitnog postupka porastao je za 472 %. Uvoz bicikala iz NRK-a tijekom RIP-a više je od 55 puta veći od količine od 13651 bicikla uvezenog tijekom RIP-a prethodnog ispitnog postupka (od 1. rujna 1997. do 31. kolovoza 1998.). Između 2000. i RIP-a je uvoz bicikala podrijetlom iz Vijetnama porastao za 413 %. Na kumulativnoj razini, uvoz iz te dvije države između 2000. i RIP-a je porastao s 435373 jedinica na 2311638, što je porast od 431 %.

(119) Budući da je potrošnja tijekom razmatranog razdoblja porasla za samo 4 %, tržišni udio ovog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a porastao je s 0,73 % u 2000. na 4,07 % tijekom RIP-a, a vijetnamski se tržišni udio s 1,77 % u 2000. tijekom RIP-a povećao na 8,70 %. U skladu s tim, kumulativni tržišni udio je s 2,50 % iz 2000. u RIP-u porastao na 12,77 %.

(120) Razvoj uvoza i tržišnog udjela bicikala podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama tijekom razmatranog razdoblja prikazana su u sljedećim tablicama: Uvoz iz NRK-a 2000 2001 2002 2003 RIP Obujam (jedinice) 128091 257728 561706 707351 733901 Indeks 100 201 438 552 572 Tržišni udio u % 0,73 1,68 3,58 4,08 4,07 Uvoz iz Vijetnama 2000 2001 2002 2003 RIP Obujam (jedinice) 307282 586051 766680 1457245 1577737 Indeks 100 191 250 474 513 Tržišni udio u % 1,77 3,84 4,88 8,40 8,70 Obujam (jedinice) 435373 843779 1328386 2164596 2311638 Indeks 100 194 305 497 531 Tržišni udio u % 2,50 2,52 8,46 12,48 12,77 Indeks 100 220 338 499 510

Cijene dotičnog uvoza Razvoj cijena

(121) Zbog niže navedenih razloga, za utvrđivanje kretanja cijena dampinškog uvoza u razdoblju između 2000. i RIP-a podaci Eurostata mogli su se koristiti samo u ograničenoj mjeri. Utvrđeno je da uvozne cijene koje se temelje na podacima Eurostata ne uzimaju u obzir različite tipove proizvoda te značajne razlike u cijeni između različitih tipova dotičnog proizvoda. Asortiman proizvoda svake države ima značajan utjecaj na prosječne cijene. Ispitni je postupak, pri usporedbi uvoza po modelu izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku, pokazao da čak i unutar istih tipova proizvoda i modela postoje značajne razlike u cijeni, ovisno o sastavnim dijelovima bicikla. Nadalje, utvrđeno je da uvozne cijene na temelju tipova proizvoda izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku odražavaju razlike u cijeni između bicikala podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama i bicikala industrije Zajednice. Stoga cijene u Eurostatu nisu dovoljno uvjerljive u smislu ovog ispitnog postupka. Uvozne cijene Eurostata za NRK-u i Vijetnam mogu poslužiti samo kao pokazatelj kretanja cijena na temelju pojedine države, ali nisu korisne pri usporedbi prodajnih cijena između različitih država i Zajednice.

(122) Prema podacima Eurostata, ponderirane prosječne uvozne cijene iz NRK-a i Vijetnama, dalje u tekstu iskazane u obliku indeksa, u razdoblju između 2000. godine i RIP-a pale su za 22 % odnosno 52 %. Na kumuliranoj razini, prosječne su prodajne cijene pale za 50 %. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. Uvozne cijene 2000 2001 2002 2003 RIP (NRK) Indeks 100 83 70 75 78 (Vijetnam) Indeks 100 82 71 49 48 (kumulirano) Indeks 100 81 62 50 50

Snižavanje cijena

(123) Pri utvrđivanju snižavanja cijena bicikala podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama, analiza Komisije temeljila se na podacima koje su tijekom ispitnog postupka pružili izvoznici iz uzorka koji su surađivali u ispitnom postupku te proizvođači Zajednice iz uzorka. U ovoj analizi u obzir su uzete stvarne izvozne cijene proizvođača izvoznika (CIF franko granica Zajednice), a za Kinu s antidampinškom pristojbom i bez nje. Odgovarajuća prodajna cijena industrije Zajednice je cijena za nezavisne kupce, prema potrebi prilagođena na razinu franko tvornica. Tijekom RIP-a, na temelju različitih tipova proizvoda definiranih u upitniku, za NRK-a je utvrđena marža snižavanja cijena od 53 % bez antidampinške pristojbe, te 39 % s pristojbom. Marža snižavanja cijena za Vijetnam kretala se između 25 i 60 %. U ovom je pogledu potrebno napomenuti da su ponderirane prosječne prodajne cijene iz NRK-a i Vijetnama, utemeljene na tipu proizvoda, znatno više od uvoznih cijena prema podacima Eurostata. Isto potkrepljuje zaključak iz uvodne izjave (121) da asortiman proizvoda vidljivo utječe na prodajne cijene između država.

Stanje industrije Zajednice

(124) U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve bitne gospodarske čimbenike i indekse koji utječu na stanje industrije Zajednice. Spomenuta je analiza izvršena za trgovačka društva iz uzorka navedena u uvodnoj izjavi (15) osim za trgovačko društvo iz uvodne izjave (100). Međutim, kako bi se dobila potpuna slike stanja industrije Zajednice, ovi se podaci u nastavku teksta navode i za one pokazatelje za koje su bili dostupni pouzdani podaci za industriju Zajednice kao cjelinu. Na temelju toga utvrđena je izvedba industrije Zajednice izmjerena pomoću čimbenika kao što su cijene, nadnice, ulaganja, dobiti, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja sredstava. Čimbenici štete, kao što su tržišni udio, obujam prodaje i proizvodnja utvrđeni su za cjelokupnu industriju Zajednice.

(125) Neke su zainteresirane stranke tvrdile da se pri analizi pokazatelja štete u obzir trebaju uzeti isključivo trgovačka društva iz uzorka. Tijekom antidampinškog postupka obično se analiziraju čimbenici štete za cjelokupnu industriju Zajednice. Međutim, u slučajevima kada se industrija sastoji od velikog broja proizvođača, koristi se uzorkovanje. Svrha je uzorkovanja osigurati mogućnost da se unutar raspoloživog vremena od ograničenog broja proizvođača prikupe i provjere iscrpni podaci. Ti se podaci odnose na čimbenike kao što su cijene, nadnice, ulaganja, dobiti, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja sredstava, te se uzorkovanje primjenjuje u slučajevima kada unutar raspoloživog vremena ne bi bilo moguće provjeriti podatke za cjelokupnu industriju. Za ostale čimbenike, kao što su tržišni udio, obujam prodaje i proizvodnja podaci su lako dostupni za cjelokupnu industriju. Kada bi se analiza štete temeljila samo na podacima proizvođača iz uzorka, zanemarili bi se upotrebljivi podaci ostalih proizvođača te bi isto rezultiralo nepotpunom procjenom. Shodno tome, radi što je moguće potpunije procjene unutar raspoloživog vremena u ovom postupku, zaprimljeni i provjereni podaci proizvođača iz uzorka o kretanjima svih čimbenika štete su dopunjeni podacima koji se odnose na cjelokupnu industriju.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(126) Između 2000. i RIP-a proizvodnja istovjetnog proizvoda proizvođača iz uzorka porasla je za 17 %. Proizvodni je kapacitet tijekom razmatranog razdoblja porastao za ukupno 18 %.

(127) Tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta bila je postojana. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. Proizvodnja 2000 2001 2002 2003 RIP Proizvodnja 3231842 3193497 3222858 3718918 3788660 Indeks 100 99 100 115 117 Proizvodni kapacitet 4003737 4125649 4339273 4613939 4779632 Indeks 100 102 108 114 118 Iskorištenost kapaciteta 80,1 % 77,4 % 74,3 % 80,6 % 79,3 % Indeks 100 97 93 101 99

(128) Ispitnim je postupkom utvrđeno da je opći porast proizvodnog kapaciteta bio rezultat ulaganja u nove proizvodne linije i postupaka restrukturiranja unutar grupacije trgovačkih društava. Do ukupnog porasta proizvodnje proizvođača iz uzorka također je došlo zbog toga što je nekoliko drugih proizvođača iz Zajednice prestalo poslovati ili smanjilo svoje kapacitete. Međutim, kretanje rasta proizvodnje i proizvodnih kapaciteta trgovačkih društava iz uzorka treba se promatrati u svjetlu izvedbe svih proizvođača iz Zajednice. Ako se u obzir uzme ukupna proizvodnja svih proizvođača iz Zajednice, kretanje ukazuje na smanjenje proizvodnje. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. Proizvodnja 2000 2001 2002 2003 RIP Proizvodnja 12700000 11028000 10083000 10165000 10160000 Indeks 100 87 79 80 80

Zalihe

(129) Zbog unutarnje reorganizacije jedan proizvođač nije mogao pružiti dosljedne podatke o zalihama za 2000. i 2001. godinu. Shodno tome, podaci ovog društva morali su se isključiti pri provedbi analize zaliha za razmatrano razdoblje.

(130) Zalihe bicikala su se tijekom razdoblja analize povećale s 219370 jedinica u 2000. na 362095 jedinica tijekom RIP-a, što je porast od 65 %. Porast je bio najizraženiji tijekom 2003. i RIP-a jer je jedan od proizvođača iz uzorka morao isporučiti veliku pošiljku odmah po završetku RIP-a. Shodno tome, porast razine zaliha ne pokazuje nužno pogoršanje stanja proizvođača iz uzorka. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. Zalihe 2000 2001 2002 2003 RIP Jedinice 219370 206854 210968 317345 362095 Indeks 100 94 96 145 165

Obujam prodaje i tržišni udio

(131) Prodaja bicikala na tržištu Zajednice koje su proizveli proizvođači iz uzorka tijekom razmatranog je razdoblja postojano rasla s 3156451 jedinica 2000. na 3683176 jedinica tijekom RIP-a, što predstavlja porast od 17 %. Tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz uzorka svoj su tržišni udio povećali s 18 % iz 2000. na 20 % tijekom RIP-a. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. 2000 2001 2002 2003 RIP Prodaja proizvođača iz uzorka (jedinice) 3156451 3241830 3203020 3600670 3683176 Indeks 100 103 101 114 117 Tržišni udio proizvođača iz uzorka 18 % 21 % 20 % 20 % 20 %

(132) Međutim, ovo bi kretanje trebalo promatrati u svjetlu izvedbe svih proizvođača iz Zajednice. Ako se u obzir uzme ukupna prodaja svih proizvođača iz Zajednice, može se uočiti pad prodaje. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. 2000 2001 2002 2003 RIP Prodaja svih proizvođača iz Zajednice 11718000 10035000 9175000 9100000 9300000 Indeks 100 86 78 78 79 Tržišni udio 67 % 66 % 58 % 52 % 51 %

Prodajne cijene i troškovi

(133) Ispitni je postupak pokazao da su proizvođači iz uzorka zadržali svoj asortiman proizvoda i to uglavnom u kategorijama A, B i C. Nadalje, isti su proširili svoje prodajne aktivnosti na diskonte mješovite robe i supermarkete, i u manjoj mjeri na distributere/trgovce na malo gdje su proizvođači iz uzorka već bili snažno prisutni sa svojim proizvodima gornjeg tržišnog segmenta. Diskonti mješovite robe povećali su svoju prisutnost na tržištu bicikala. Isto je utjecalo na krajnje korisnike jer se prodaja u diskontima mješovite robe obično obavlja po cijenama nižima od cijena trgovaca na malo. Kako bi proizvođači iz uzorka zadržali svoju prisutnost na tržištu diskonta mješovite robe, morali su niže cijene nadoknaditi većim obujmom.

(134) Ponderirane prosječne prodajne cijene bicikala izražene po jedinici pale su sa 124 EUR iz 2000. na 115 EUR u 2003., što je pad od 7 %. Međutim, tijekom RIP-a prosječna je cijena porasla na 122 EUR. Tijekom razmatranog razdoblja cijena je pala za 2 %. Prodajna cijena 2000 2001 2002 2003 RIP Prodajna cijena (EUR/jedinica) 124 127 120 115 122 Indeks 100 103 97 93 98

(135) Trošak proizvodnje izračunan je na temelju ponderiranog prosjeka svih tipova istovjetnog proizvoda koje proizvode proizvođači iz uzorka.

(136) Između 2000. i 2001. trošak proizvodnje porastao je sa 119 EUR na 122 EUR, što je porast od 2 %. Nakon toga, trošak proizvodnje se 2003. godine smanjio na 110 EUR, što je pad od 9 % od 2001. Tijekom RIP-a, trošak proizvodnje je porastao na 117 EUR. U skladu s tim, trošak proizvodnje se tijekom razdoblja smanjio za 2 %. Do navedenog je pada došlo uglavnom zbog učinkovitijih linija za sklapanje te zbog toga što su dijelovi koje su prije proizvođači iz uzorka proizvodili sami, primjerice okviri, zamijenjeni jeftinijim proizvodima iz uvoza. Troškovi 2000 2001 2002 2003 RIP Proizvodni troškovi (EUR/jedinica) 119 122 115 110 117 Indeks 100 102 97 92 98

Profitabilnost

(137) Ukupna profitabilnost proizvođača iz uzorka u pogledu dotičnog proizvoda tijekom prve godine razmatranog razdoblja iznosila je 3,26 % te se 2003. povećala na 4,08 %. Nakon toga, profitabilnost je tijekom RIP-a pala na 3,58 %. Dobit se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećala za samo 0,32 postotna boda.

(138) Iako gore navedeno kretanje pokazuje da se financijsko stanje industrije tijekom razmatranog razdoblja djelomično popravilo, ostvarena profitabilnost treba se promatrati u svjetlu najniže stope koju bi industrija mogla ostvariti u nedostatku dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama, odnosno 8 % prometa od prodaje bicikala (navedena se stopa koristila i u prethodnom ispitnom postupku). Budući da se značajke tržišta nisu znatno promijenile od prethodnog ispitnog postupka, smatra se da 8 % još uvijek predstavlja najnižu stopu dobiti koju bi mogli ostvariti proizvođači na tržištu Zajednice. Profitabilnost 2000 2001 2002 2003 RIP Profitabilnost (prodaja u EZ-u) 3,26 % 3,89 % 3,50 % 4,08 % 3,58 % Indeks 100 119 107 125 110

(139) Nekoliko je stranaka iz NRK-a tvrdilo da se stanje industrije Zajednice poboljšalo od RIP-a prethodnog ispitnog postupka kada se industrija Zajednice suočila s gubitkom od - 0.6 %, te da stoga treba smatrati da u trenutačnom ispitnom postupku industrija nije u štetnoj situaciji. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (137), od prethodnog se ispitnog postupka stanje poboljšalo, ali je isto još uvijek vrlo daleko od profitabilnosti koja bi se smatrala uobičajenom razinom profitabilnosti.

(140) Nakon objave konačnih nalaza, neke su zainteresirane stranke tvrdile da je razina dobiti od 8 % navedena u uvodnoj izjavi (138) previsoka te da proizvođači iz uzorka već dovoljno dobro posluju sa stabilnom razinom dobiti. Međutim, ove stranke nisu pružile nikakve naznake o razlozima zašto stopa od 8 % ne bi bila primjerena niti su naveli razinu dobiti koja bi bila primjerena i zašto. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (195), stopa dobiti od 8 % je najniža dobit koju industrija Zajednice može ostvariti u nedostatku dampinškog uvoza. Iako se razina dobiti proizvođača iz uzorka u određenoj mjeri poboljšala, ta je dobit još uvijek daleko od dobiti koja je dovoljna za potpuni oporavak industrije Zajednice od štetnog dampinga.

Ulaganja i povrat ulaganja

(141) Ulaganja u poslovanje dotičnim proizvodom tijekom razmatranog razdoblja značajno su se povećala, odnosno s 1938556 EUR iz 2000. tijekom RIP-a porasla su na 3950636 EUR. Treba napomenuti da je navedeni značajan porast ulaganja najvećim dijelom proizašao iz rasta proizvodnog kapaciteta jednog proizvođača iz uzorka koji čini više od 60 % svih ulaganja tijekom dotičnog razdoblja. Iscrpni podaci prikazani su u nastavku. Ulaganja 2000 2001 2002 2003 RIP Ulaganja (000 EUR) 1938 4820 1645 3901 3950 Indeks 100 249 85 201 204 Povrat ulaganja 15 % 30 % 12 % 23 % 24 %

(142) Povrat ulaganja je od 2000. do 2001. godine porastao za 15 postotnih bodova. Od 2001. godine povrat ulaganja je padao, ali se iznova povećao 2003. godine te je tijekom RIP-a ostao pozitivan na razini od 24 %.

Novčani tok i sposobnost prikupljanja sredstava

(143) Novčani tok proizvođača iz uzorka tijekom razmatranog se razdoblja značajno povećao i to i u apsolutnim vrijednostima i izražen kao postotak prometa od prodaje. Novčani tok 2000 2001 2002 2003 RIP Novčani tok (’000 EUR) 10005000 20557000 13425000 20541000 20541000 Indeks 100 205 134 205 205 Novčani tok izražen kao postotak prometa 2,5 % 4,9 % 3,5 % 4,9 % 4,6 %

(144) Proizvođači iz uzorka sredstva prikupljaju ili interno, ako su dio grupacije trgovačkih društava, ili putem bankovnih zajmova. U ostalim slučajevima, kao izvor financiranja koristi se novčani tok društva. Niti jedan od proizvođača iz uzorka nije imao većih poteškoća pri prikupljanju sredstava.

Zaposlenost, proizvodnost i nadnice

(145) Tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost je pala za 6 %. S obzirom da se tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja znatno povećala, pad zaposlenosti objašnjava se činjenicom da je proizvodnost koja se mjeri učinkom po radniku, tijekom razmatranog razdoblja znatno porasla, odnosno ista se povećala za 24 %. Zaposlenost 2000 2001 2002 2003 RIP Broj zaposlenika 1981 1871 1784 1838 1871 Indeks 100 94 90 93 94 Troškovi nadnica po djelatniku (u EUR) 23575 25846 27130 27593 28153 Indeks 100 110 115 117 119 Proizvodnja po djelatniku (jedinica/godišnje) 1631 1707 1807 2023 2025 Indeks 100 105 111 124 124

(146) Što se tiče zaposlenosti u svim proizvođača iz Zajednice, kretanje je slično gornjem, tj. došlo je do pada zaposlenosti, ali na izraženijoj razini. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. Zaposlenost 2000 2001 2002 2003 RIP Broj zaposlenika 14300 12670 11860 11500 11500 Indeks 100 88 83 80 80

Rast

(147) Potrebno je napomenuti da je tržišni udio svih proizvođača iz Zajednice ukupno pao za 16 postotnih bodova, dok se razina potrošnje povećala za 4 %, što jasno pokazuje da isti nisu mogli rasti.

Opseg dampinga i oporavak od prethodnog dampinga

(148) Što se tiče učinka opsega stvarne dampinške marže utvrđene tijekom RIP-a (48,5 % za NRK-u te između 15,8 i 34,5 % za Vijetnam) na industriju Zajednice, s obzirom na obujam i cijene uvoza iz dvije navedene države, navedeni se učinak ne može smatrati zanemarivim. Potrebno je napomenuti da je marža za NRK-u veća od marže utvrđene tijekom izvornog ispitnog postupka. Također treba napomenuti da se obujam dampinškog uvoza iz NRK-a od prethodnog ispitnog postupka povećao.

(149) Do očekivanog oporavka industrije Zajednice od učinaka prethodnog dampinga nije došlo u mjeri u kojoj se to predviđalo, što se posebno vidjeti na padu prodajnih cijena, niskoj profitabilnosti i padu iskorištenosti kapaciteta. Industrija se tijekom posljednjih godina suočavala s pojačanim dampinškim uvozom iz NRK-a i Vijetnama što je sprečavalo očekivani oporavak.

Zaključak o šteti

(150) Potrebno je napomenuti da su mjere već na snazi za jednu od dotičnih država. Navedene su mjere očito imale učinak na pokazatelje štete, a posebno što se tiče proizvođača iz uzorka. Usprkos ukupnom padu proizvodnje Zajednice, proizvođači iz uzorka svoju su proizvodnju uspjeli zadržati pa čak i povećati. Proizvođači iz uzorka u određenoj su se mjeri uspjeli imati koristi od mjera, ali mogućnost daljnjeg rasta ugrozio je dampinški uvoz. Osim toga, od uvođenja mjera na uvoz iz NRK-a, značajan negativan čimbenik za industriju Zajednice postao je uvoz iz Vijetnama. U razdoblju nakon uvođenja važećih mjera na uvoz iz NRK-a, gospodarsko se stanje proizvođača iz uzorka poboljšalo u smislu proizvodnosti, proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, prodaje i tržišnog udjela. Isto se mora promatrati u svjetlu postojanja mjera. Međutim, usprkos rastu prodaje, prodajne su se cijene snizile te se dobit zadržala na istoj niskoj razini. Osim toga, porasle su i zalihe, a zaposlenost se smanjila. Međutim, prethodno navedena pozitivna kretanja ne dovode u pitanje ukupnu sliku štete koja bi bez važećih mjera bila i lošija. Isto se potkrepljuje činjenicom da je ukupna izvedba proizvođača iz Zajednice negativna. Ukupna se proizvodnja Zajednice smanjila za 20 %, ukupna je prodaja pala za 21 % te se tržišni udio ukupne industrije Zajednice smanjio za 16 %.

(151) Obujam uvoza iz NRK-a i Vijetnama znatno je porastao, i u smislu apsolutne vrijednosti i u smislu tržišnog udjela. Tijekom razmatranog razdoblja tržišni se udio povećao za 10,3 postotna boda. Povrh toga, ponderirane su se prosječne cijene uvoza tijekom razmatranog razdoblja znatno snizile što je rezultiralo značajnim razinama snižavanja cijena u RIP-u.

(152) Na temelju toga zaključuje se da je gospodarsko stanje cjelokupne industrije Zajednice i dalje kritično te da je ista pretrpjela znatnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(153) Kako je već gore zaključeno, slika štete koju su pretrpjeli proizvođači iz uzorka u određenoj se mjeri razlikuje od slike štete proizvođača iz Zajednice kao cjeline. Međutim, isto je potrebno promatrati uzimajući u obzir činjenicu da su proizvođači odabrani kao uzorak oni proizvođači koji imaju najveći obujam proizvodnje i prodaje bicikala te su se zbog ekonomije razmjera ti proizvođači djelomično uspjeli oporaviti od dampinškog uvoza. Usprkos navedenim prednostima, proizvođači iz uzorka još su uvijek ranjivi te isto odražava stanje industrije Zajednice kao cjeline.

DUGOTRAJNA PRIRODA PROMIJENJENIH OKOLNOSTI I VJEROJATNOST NASTAVKA DAMPINGA I ŠTETE

(154) U pogledu uvoza iz NRK-a, u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe ispitano je jesu li se okolnosti u vezi s dampingom i štetom znatno promijenile i može li se razumno reći da se radi o promjeni dugotrajne prirode.

(155) Usporedbom uobičajenih vrijednosti i izvoznih cijena utvrđenih između prethodnog i trenutačnog ispitnog postupka, utvrđeno je, uzimajući u obzir usporedive modele, da je, iako je prosječna uobičajena vrijednost neznatno porasla, prosječna izvozna cijena značajno pala, što je dovelo do povećanih razina dampinga. Što se tiče izvoznih cijena NRK-a na druga tržišta, utvrđeno je da su uglavnom u skladu s izvozom na tržište EU-a. Nisu utvrđeni dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju da se izvoz iz NRK-a ne bi nastavio obavljati po navedenim niskim dampinškim cijenama. Uzimajući u obzir sve gore navedeno, smatra se da nema razloga sumnjati da je nova viša razina dampinga dugotrajne prirode.

(156) Usprkos činjenici da su se proizvođači iz uzorka u određenoj mjeri oporavili od ranijeg dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a, također je utvrđeno da su proizvođači iz uzorka ipak pretrpjeli znatnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe. Ovaj je zaključak dodatno potkrijepljen ako razmatra slika industrije Zajednice kao cjeline (vidjeti uvodne izjave od (150) do (153)). Marže štete ustanovljene u ovom ispitnom postupku su se, u usporedbi s izvornim ispitnim postupkom, povećale jer je dampinški uvoz nastavio značajno snižavati cijene industrije Zajednice. Detaljnom analizom distribucijske mreže ustanovljeno je da većina proizvođača iz uzorka svoje proizvode uglavnom prodaje diskontima mješovite robe. Budući da se proizvođači izvoznici iz NRK-a uglavnom natječu u tim istim kanalima za masovnu prodaju, u njima je pritisak na industriju Zajednice jak, a isti je manji u prodajnim kanalima distributera/trgovaca na malo (koji čine otprilike 22 % ukupne prodaje proizvođača iz uzorka). Nisu utvrđeni dokazi koji bi ukazivali na to da izvoznici iz NRK-a ne bi nastavili prodaju putem ovih prodajnih kanala ako se dopusti da mjere isteknu. Uzimajući u obzir dugotrajnu prirodu nalaza o dampingu te učinke dampinškog uvoza na profitabilnost, utvrđuje se da su okolnosti koje su dovele do štete dugotrajne prirode te bi istek izvornih mjera vjerojatno doveo do nastavka štete.

(157) Također je ispitano kolika je vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju da se dopusti da mjere na uvoz iz NRK-a isteknu. Na temelju zahtjeva i podataka koje su pružili izvoznici iz NRK-a, utvrđeno je da proizvodni kapacitet u NRK-i iznosi preko 80000000 bicikala godišnje. Kineski proizvođači godišnje proizvedu oko 66000000 bicikala, a njihova domaća potražnja iznosi oko 22000000 bicikala. Bicikli podrijetlom iz NRK-a prisutni su na glavnim svjetskim tržištima te oko 96 % potrošnje u SAD-u čine bicikli podrijetlom iz NRK-a. To dokazuje da je kineska industrija bicikala izvozno orijentirana te shodno tome postoji vjerojatnost nastavka izvoza u Zajednicu.

(158) Utvrđeno je da se tijekom RIP-a dotični proizvod u Zajednicu još uvijek uvozio po dampinškim cijenama (uvodne izjave od (90) do (97)). U tom smislu, dampinške marže za dotični proizvod bile su značajno više od dampinških marži utvrđenih tijekom izvornog ispitnog postupka. Od uvođenja mjera nakon prethodnog ispitnog postupka, NRK-a je Zajednici nastavila prodavati bicikle po dampinškim cijenama. Tijekom razmatranog razdoblja, obujam dampinškog uvoza povećao se za 472 %, a cijene dampinškog uvoza iz NRK-a smanjile su se za 22 %. Kako je vidljivo iz prethodno navedenog (uvodna izjava (157)), izvoznici iz NRK-a imaju slobodan proizvodni kapacitet koji je na gotovo jednakoj razini kao ukupna potrošnja Zajednice. Također je potrebno podsjetiti da je prije uvođenja izvornih antidampinških pristojbi obujam dampinškog uvoza iz NRK-a iznosio otprilike 2,5 milijuna bicikala, što je tada činilo 15 % tržišnog udjela u Zajednici. To pokazuje da je vjerojatno da bi se u odsustvu antidampinških mjera uvoz iz NRK-a na tržište vratio na istoj ili većoj razini. S obzirom na dugotrajnu prirodu visoke marže dampinga ustanovljene u trenutačnom ispitnom postupku, spomenuti bi se uvoz vjerojatno obavljao po dampinškim cijenama.

UZROČNOST Uvod

(159) Ispitano je, u skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, je li znatnu štetu koju je pretrpjela Zajednica uzrokovao dotični dampinški uvoz. Osim dampinškog uvoza ispitani su i ostali poznati čimbenici koji su istodobno mogli nanijeti štetu industriji Zajednice kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su prouzročili spomenuti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

Utjecaj dampinškog uvoza

(160) Usprkos mjerama na snazi na uvoz iz NRK-a, proizvođači izvoznici iz NRK-a značajno su povećali svoj tržišni udio, odnosno isti je s 0,73 % porastao na 4,07 %. Ukupni se tržišni udio uvoza iz NRK-a i Vijetnama u Zajednici tijekom razmatranog razdoblja povećao s 2,50 % na 12,77 %. Čak i uz ukupnu postojanu potrošnju između 2000. i RIP-a, oni su svoj tržišni udio povećali za više od 10 postotnih bodova.

(161) Iako su proizvođači Zajednice iz uzorka uspjeli povećati svoju proizvodnju, ukupna je proizvodnja Zajednice istodobno pala za 20 %. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (128), isto je proizašlo iz prestanka poslovanja ili smanjenja proizvodnje nekoliko drugih proizvođača iz Zajednice. Ukupna je prodaja svih proizvođača iz Zajednice između 2000. godine i RIP-a pala za 21 % (ili 16 postotnih bodova) iako su proizvođači iz uzorka donekle uspjeli povećati svoj tržišni udio, odnosno isti su povećali za 2 postotna boda. Povrh toga, kako je prikazano u tablici iz uvodne izjave (166), tržišni udio uvoza iz drugih država osim NRK-a i Vijetnama se povećao, ali samo za 7 postotnih bodova.

(162) Stoga, iako su proizvođači Zajednice iz uzorka uspjeli nastaviti poslovati pa čak i blago povećati svoj tržišni udio, ostali su proizvođači iz Zajednice zbog pritiska dampinškog uvoza posljednjih godina izgubili tržišni udio i prestali poslovati ili su bili prisiljeni uvelike smanjiti proizvodnju. Spomenuti je pritisak bio dvostruk: i. proizlazio je i iz obujma uvoza i iz uvoznih cijena, ako je navedeno u uvodnoj izjavi (160), tržišni udio dampinškog uvoza povećao se za više od 10 postotnih bodova; dok su ii. prodajne cijene tog uvoza neprestano padale i značajno snižavale cijene industrije Zajednice.

(163) Zbog relativno postojanih cijena (koje su se u skladu s troškovima neznatno smanjile) dobit proizvođača iz uzorka je blago porasla, ali ne u mjeri koja se predviđala nakon uvođenja mjera. Dobit koja se u nedostatku mjera mogla ostvariti nije ostvarena zbog pojačanog dampinškog uvoza iz NRK-a te pojave dampinškog uvoza iz Vijetnama.

(164) Stoga se zaključuje da je pritisak koji vrši dotični uvoz, čiji su se obujam i tržišni udio u razdoblju od 2000. godine nadalje povećavali te koji se obavljao po vrlo niskim i dampinškim cijenama, odigrao ključnu ulogu u osjetljivom gospodarskom stanju u kojem se industrija Zajednice trenutačno nalazi.

Utjecaj ostalih čimbenika

(165) Uvoz podrijetlom iz ostalih trećih zemalja također je mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Nekoliko stranaka iz NRK-a i Vijetnama također je tvrdilo da se znatno povećao i uvoz iz ostalih trećih zemalja te da se isti vršio po cijenama koje su bile niže od cijena industrije Zajednice.

(166) Prema podacima Eurostata, uvoz iz ostalih trećih zemalja se s 5193000 jedinica u 2000. povećao na 6423000 u RIP-u, što je ukupno povećanje od 24 %. Tržišni se udio ovog uvoza s 29 % tijekom razmatranog razdoblja povećao na 36 %. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (121), cijene Eurostata ne uzimaju u obzir različite asortimane proizvoda svake pojedine države te se stoga koriste samo indeksi da bi se naznačilo kretanje cijena. Budući da asortiman proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja nije poznat, nema smisla uspoređivati cijene uvoza iz dolje navedenih država s cijenama industrije Zajednice. Unatoč tome, zatraženi su i dobiveni dodatni podaci o uvozu iz onih država koje čine većinu preostalog uvoza bicikala. Iscrpni podaci navedeni su u nastavku. 2000 2001 2002 2003 RI Svi tipovi Jedinice u ’000 Tržišni udio Cijena EUR/jedinica Jedinice u ’000 Tržišni udio Cijena EUR/jedinica Jedinice u ’000 Tržišni udio Cijena EUR/jedinica Jedinice u ’000 Tržišni udio Cijena EUR/jedinica Jedinice u ’000 Tržišni udio Cijena EUR/komad Tajvan 2520 14,5 % 1894 12,4 % 2106 13,4 % 2052 11,8 % 2106 11,6 % Indeksirano 100 100 100 75 86 100 84 92 79 81 81 74 84 80 73 Indija 309 1,8 % 210 1,4 % 169 1,1 % 130 0,7 % 130 0,7 % Indeksirano 100 100 100 68 77 97 55 61 78 42 38 68 42 38 65 Tajland 41 0,2 % 43 0,3 % 181 1,2 % 333 1,9 % 375 2,0 % Indeksirano 100 100 100 103 150 114 434 600 93 800 950 86 900 1000 85 Indonezija 104 0,6 % 82 0,5 % 87 0,5 % 222 1,3 % 241 1,3 % Indeksirano 100 100 100 79 83 97 83 83 91 213 216 69 231 216 68 Filipini 470 2,7 % 399 2,6 % 539 3,4 % 631 3,6 % 662 3,7 % Indeksirano 100 100 100 85 96 88 115 126 73 134 133 63 141 137 62 Poljska 540 3,1 % 522 3,4 % 620 3,9 % 772 4,4 % 830 4,6 % Indeksirano 100 100 100 97 109 109 115 125 122 143 142 111 154 148 113 Bangladeš 157 0,9 % 189 1,2 % 273 1,7 % 382 2,2 % 423 2,3 % Indeksirano 100 100 100 120 133 92 174 188 73 243 244 58 270 255 59 Litva 237 1,3 % 284 1,8 % 298 1,9 % 336 1,9 % 336 1,8 % Indeksirano 100 100 100 120 138 103 126 146 101 142 146 86 142 138 86 Republika Češka 297 1,7 % 253 1,6 % 189 1,2 % 235 1,3 % 220 1,2 % Indeksirano 100 100 85 94 98 64 70 112 79 76 139 74 70 145 Turska 67 77 0,5 % 97 0,6 % 160 0,9 % 203 1,1 % Indeksirano 100 100 114 125 100 145 150 94 237 225 76 301 275 74 Ostalo 450 402 2,6 % 630 4,0 % 815 4,7 % 906 5,0 % Indeksirano 100 100 89 100 98 140 154 83 181 181 51 201 192 51 UKUPNO 5193 4354 28 % 5194 33 % 6073 35 % 6423 36 % Indeksirano 100 100 100 84 97 98 100 114 84 117 121 70 124 124 70

(167) Uvoz iz Tajvana je tijekom RIP-a predstavljao 11,6 % tržišnog udjela, što predstavlja više od 2000000 jedinica. Po obujmu je uvoza iz Tajvana daleko veći od uvoza iz bilo koje drugog izvora. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja, njegov se tržišni udio smanjio za 20 %. Osim toga, uvoz bicikala iz Tajvana usmjeren je na gornji segment tržišta. Na temelju podataka koje je pružio podnositelj zahtjeva, primjenom usporedbe modela je dokazano da se uvoz iz Tajvana prodaje po cijenama višima od cijena istovjetnih modela koje je proizvela industrija Zajednice.

(168) Uvoz podrijetlom iz Tajlanda se tijekom razmatranog razdoblja povećao i njegov je tržišni udio u RIP-u dosegao razinu od 2,0 %. Međutim, s obzirom na činjenicu da je Tajland i. počeo s vrlo malim obujmom uvoza, te da je ii. njegov tržišni udio još uvijek vrlo nizak u usporedbi s tržišnim udjelima NRK-a i Vijetnama, zaključeno je da se dotični izvoz ne može smatrati uzrokom štete nanesene industriji Zajednice.

(169) Tijekom razmatranog razdoblja uvoz podrijetlom iz Filipina povećao se za 41 % te je njihov je tržišni udio tijekom RIP-a iznosio 3,7 %. Uvoz iz Filipina trenutačno je predmet ispitnog postupka koji provodi OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara) kako bi ispitao moguće krivo deklariranje podrijetla robe. U ovim okolnostima još nije moguće zaključiti pridonosi li uvoz dotičnog proizvoda deklariran kao podrijetlom s Filipina šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(170) Uvoz podrijetlom iz Bangladeša se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 170 % i njegov je tržišni udio tijekom RIP-a iznosio 2,3 %. Međutim, s obzirom na činjenicu da je Bangladeš i. počeo s vrlo malim obujmom uvoza, te da je ii. njegov tržišni udio još uvijek vrlo nizak u usporedbi s tržišnim udjelima NRK-a i Vijetnama, zaključuje se da se dotični izvoz ne može smatrati uzrokom štete nanesene industriji Zajednice.

(171) Nakon objave konačnih nalaza, neke su zainteresirane stranke tvrdile da se uvoz iz određenih trećih zemalja (tj. Bangladeša, Filipina i Tajlanda) znatno povećao, i to na način sličan načinu na koji se povećao uvoz iz Vijetnama, te da njihov tržišni udio nije bio zanemariv. Tvrdili su da su zbog tih razloga te države također trebale biti podvrgnute postupku. Budući da to nije učinjeno, Vijeće je djelovalo na diskriminirajući način. U ovom pogledu te uz napomene iz uvodnih izjava od (168) do (170) treba istaknuti da se uvoz iz ove tri države povećao, ali u znatno manjoj mjeri od uvoza podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama. Iz tog razloga te zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od (168) do (170), tvrdnja je odbačena.

(172) Uvoz podrijetlom iz Poljske i Litve koje su u međuvremenu, tj. 1. svibnja 2004., postale članice Europske unije tijekom razmatranog razdoblja porastao je za 54 % odnosno 42 %. Međutim, potrebno je napomenuti da su se cijene uvoza iz Poljske tijekom razmatranog razdoblja povećale za 13 %. Poljska je bila jedna od dvije države (druga je bila Češka) čije su se cijene povećale. Uvoz iz Litve zadržao se na vrlo niskoj razini u usporedbi s uvozom iz NRK-a i Vijetnama. Utvrđuje se da se, s obzirom na cijenu i obujam dotičnog uvoza, ne može smatrati da je isti imao značajan negativni učinak na stanje industrije Zajednice.

Razvoj potrošnje

(173) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (107), od 2000. do RIP-a potrošnja je porasla za 4 %. Stoga, isto ne može biti uzrok štete.

Proizvođači iz Zajednice koji nisu obuhvaćeni uzorkom

(174) Kako je vidljivo iz uvodnih izjava (128) i (132), ukupna proizvodnja i prodaja proizvođača iz Zajednice se smanjila. Iz istoga se može zaključiti da su oni u sličnom ili čak lošijem stanju nego proizvođači iz uzorka, odnosno da su pretrpjeli štetu od dampinškog uvoza. Shodno tome, ne može se zaključiti da su ostali proizvođači iz Zajednice uzrokovali materijalnu štetu proizvođačima iz uzorka.

Fluktuacije valute

(175) Jedan je kineski proizvođač izvoznik nakon objave konačnih nalaza tvrdio da se trebala izvršiti prilagodba za razvoj tečaja budući da je kineski juan povezan s tečajem američkog dolara, a vrijednost američkog dolara je u odnosu na euro tijekom RIP-a znatno pala. Međutim, iako se na prvi pogled ne može isključiti da je porast vrijednosti eura u odnosu na američki dolar pogodovao uvozu dotičnog proizvoda, činjenica da fluktuacije valute nisu utjecale na uvoz u Zajednicu iz ostalih država ukazuje na to da se fluktuacije valute u ovom slučaju ne mogu smatrati uzročnim čimbenikom. Također se napominje da je pokazatelj za analizu uzročne veze činjenica je li dampinški uvoz, odnosno obujam i cijene takvog uvoza, prouzročio štetu. Argumentom kineskih izvoznika pokušava se obrazložiti zašto je dampinški uvoz na određenoj razini cijene. Međutim, u kontekstu uzročno-posljedične veze, pitanje zašto su je dampinški uvoz na određenoj razini, nije važno.

Zaključak

(176) Utvrđeno je da je dampinški uvoz iz NRK i Vijetnama tijekom RIP-a značajno snižavao cijene industrije Zajednice. Pojačana prisutnost spomenutog uvoza na tržištu, što je vidljivo iz povećanog tržišnog udjela, podudara se s razdobljem stalne gospodarske ranjivosti industrije Zajednice (vidjeti uvodne izjave (150) do (153)). Stoga se zaključuje da postoji uzročno-posljedična veza između uvoza iz ove dvije države i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice. Što se tiče uvoza iz drugih država, i njihova se prisutnost na tržištu pojačala, ali u znatno manjoj mjeri od uvoza iz NRK-a i Vijetnama. Od ostalih država koje u Zajednicu izvoze bicikle, u Zajednicu je tijekom RIP-a najviše izvozio Tajvan. Međutim, njegov tržišni udio je u padu te, je utvrđeno da cijene tijekom RIP-a nisu snižavale cijene industrije Zajednice. Shodno tome, uvoz iz Tajvana nije mogao doprinijeti šteti koja je nanesena industriji Zajednice. Što se tiče uvoza iz svih ostalih država osim Tajvana, povećao se i njihov tržišni udio, ali u manjoj mjeri od tržišnog udjela NRK-a i Vijetnama. Iako nije bilo moguće utvrditi jesu li cijene tog uvoza snižavale cijene industrije Zajednice, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (166), utvrđeno je da uvoz iz ostalih trećih zemalja, posebno uzimajući u obzir njihov obujam i tržišni udio, nije mogao ni na koji značajan način doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

INTERES ZAJEDNICE Opće napomene

(177) U skladu s člankom 21. stavkom 1. Osnovne uredbe, ispitano je postoje li, usprkos zaključku o štetnom dampingu, snažni razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da zadržavanje antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a ili usvajanje antidampinških mjera na uvoz iz Vijetnama nije u interesu Zajednice. Razmatrao se učinak mogućih mjera na sve stranke uključene u postupak te posljedice nepoduzimanja i uklanjanja mjera. U ovom pogledu treba podsjetiti da se u prethodnim ispitnim postupcima u vezi s uvozom iz NRK-a usvajanje mjera nije smatralo protivnim interesu Zajednice.

(178) Komisija je uvoznicima poslala upitnike, ali u vezi s pokretanjem revizije mjera koje se primjenjuju na uvoz iz NRK-a nije zaprimila niti jedan odgovor. Što se tiče postupka o Vijetnamu, Komisija je primila odgovore od tri uvoznika.

Interes industrije Zajednice

(179) Podsjeća se da je industrija Zajednice pretrpjela znatnu štetu kako je navedeno u uvodnim izjavama od (150) nadalje. Po uvođenju mjera na uvoz iz NRK-a, industrija Zajednice se djelomično oporavila. Međutim, nastavak dampinškog uvoza iz NRK-a uz dodatni val dampinškog uvoza iz Vijetnama, koji nije bio uzrok štete u prethodnom ispitnom postupku, spriječio je industriju Zajednice da postigne zadovoljavajuće financijsko stanje i da se u potpunosti oporavi od štete.

(180) Uvođenje antidampinških mjera bi industriji Zajednice omogućilo da poveća prodaju, tržišne udjele, a na određenim segmentima tržišta i cijene. Na taj bi se način od industrije Zajednice moglo očekivati da će ostvariti razinu profitabilnosti koju bi mogla ostvariti da nema dampinškog uvoza. Budući da nove modele bicikala u velikoj mjeri razvija industrija Zajednice, kada ne bi bilo pritisaka od dampinškog uvoza, oni bi mogli imati koristi od takvog razvoja u smislu obujma i cijena. Industrija Zajednice pokazala se održivom i konkurentnom ako prevladavaju pošteni tržišni uvjeti. Stoga se na tržištu Zajednice treba ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje.

(181) Međutim, bez mjera na uvoz iz NRK-a i Vijetnama, došlo bi do daljnjih poremećaja trgovine koji bi nužno doveli do zastoja u postupku oporavka industrije Zajednice. Usprkos činjenici da su na snazi mjere za NRK-a, uvoz se stalno povećavao, a uvozne su se cijene smanjivale. Uzimajući u obzir proizvodni kapacitet NRK-a, veliki obujam uvoza koji je postojao prije uvođenja izvornih antidampinških mjera, znatan rast uvoza i pridobivanje znatnih tržišnih udjela izvoza iz Vijetnama, jasno je da bi bez nastavka mjera na uvoz iz NRK-a te uvođenja mjera na uvoz iz Vijetnama oporavak industrije Zajednice bilo vrlo težak ako ne i nemoguć. U suprotnom, stanje industrije Zajednice vjerojatno će se nastaviti pogoršavati, što bi za posljedicu moglo imati prestanak poslovanja proizvođača iz Zajednice ili smanjenje njihovih kapaciteta. Tako su primjerice nedavno prestala poslovati sljedeća trgovačka društva: Kynast (Njemačka), Merkers-Rad (Njemačka), Confersil Portugal i Ceasare Rizzato (Italija). Stoga je, očito da su antidampinške mjere u interesu industrije Zajednice.

Interes nepovezanih uvoznika

(182) Što se tiče uvoza iz NRK-a, Komisija od nepovezanih uvoznika nije zaprimila odgovore na upitnik niti komentare. Što se tiče Vijetnama, jedan je izvoznik (koji predstavlja 14 % ukupnog uvoza) naveo da bi pristojbe na uvoz bicikala iz Vijetnama bile štetne za kupce iz EU jer bi isto rezultiralo naglim padom vijetnamskog uvoza. Drugi je uvoznik također istaknuo da su bicikli koji se uvoze uglavnom dječji bicikli koje proizvođači iz Zajednice ne proizvode.

(183) Ponajprije treba napomenuti da zbog niske razine suradnje uvoznika, nije bilo moguće napraviti odgovarajuću punu procjenu mogućih učinaka poduzimanja i nepoduzimanja mjera. Također treba podsjetiti da svrha antidampinških mjera nije spriječiti uvoz, nego ponovno uspostaviti poštenu trgovinu i osigurati da se uvoz ne vrši po štetnim dampinškim cijenama. Budući da će uvoz na tržište Zajednice uz poštene cijene i dalje biti dopušten te da će se također nastaviti uvozi iz trećih zemalja, tradicionalno poslovanje uvoznika vjerojatno neće biti znatno pogođeno. Također je očito da proizvođači iz Zajednice imaju dostatan kapacitet da zadovolje mogući porast potražnje bicikala. Povrh toga, kao što se vidjeti iz tablice u uvodnoj izjavi (166), izvoz iz ostalih trećih zemalja pokazuje da u ovim državama postoji znatan kapacitet za proizvodnju bicikala. Stoga je malo vjerojatno da bi došlo do nestašice bicikala. Nadalje, analizom uvoza iz Vijetnama ustanovljeno je da navedeni uvoz obuhvaća sve kategorije bicikala, a ne samo dječje bicikle. Također je potrebno dodati da dio proizvođača iz uzorka zapravo isto proizvodi dječje bicikle.

(184) Budući da će se dotični proizvod i dalje moći uvoziti na tržište Zajednice po poštenim cijenama, tradicionalno poslovanje uvoznika će se vjerojatno nastaviti čak i ako se antidampinške mjere na dampinški uvoz zadrže za NRK-a i uvedu na uvoz iz Vijetnama. Niska razina suradnje nepovezanih uvoznika te činjenica da se, ne čini da su se po uvođenju mjera za NRK-a uvoznici suočili s posebnim poteškoćama, dodatno naglašava ovaj zaključak.

Interesi trgovaca na malo

(185) Jedan uvoznik bicikala iz Vijetnama također djeluje kao organizacija trgovaca biciklima na malo, koja se u skladu s godišnjim izvješćem iz 2003. sastoji od 720 članova. Navedeni članovi čine dio mreže trgovaca na malo pod okriljem uvoznika te uvoznik, između ostalog, dobavlja bicikle iz Vijetnama. Prema navedenim podacima, 2003. godine tih je 720 članova zapošljavalo 4900 osoba. Komisija je također zaprimila potpisane izjave od 1287 trgovaca na malo (nisu svi članovi maloprodajne mreže) u kojima su isti naznačili da podržavaju zahtjeve koje je podnio uvoznik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (182), oni tvrde da bi, da se uvedu mjere na bicikle iz Vijetnama, došlo do pada uvoza, pada prodaje bicikala te bi stoga i trgovci na malo izgubili posao. U ovom je pogledu potrebno napomenuti da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (183), nema opasnosti od nestašice bicikala niti pada prodaje jer prodavači na malo bicikle prema potrebi mogu uvoziti i iz drugih izvora, a ne samo iz Vijetnama.

(186) Po objavi konačnih nalaza, neke su zainteresirane stranke istaknule da, što se tiče interesa trgovaca na malo biciklima podrijetlom iz Vijetnama, u pitanju nije samo dostupnost bicikala po poštenim cijenama. Navedene su zainteresirane stranke također tvrdile da se zbog aspekata kvalitete ne mogu lako prebaciti s jedne marke robe na drugu. Međutim, tvrdnja u ovom pogledu nije potkrijepljena dodatnim dokazima koji bi pokazali da su bicikli koji se uvoze iz Vijetnama posebni što se tiče tipa i kvalitete te da se takvi bicikli ne proizvode nigdje drugdje u svijetu. Naprotiv, usporedbom vijetnamskog uvoza s biciklima koje su proizveli proizvođači iz Zajednice radi izračuna marže snižavanja cijena (vidjeti uvodnu izjavu (123)), utvrđeno je da između različitih modela postoje značajne podudarnosti. Shodno tome, navedene su tvrdnje odbačene.

(187) Komisija je također zaprimila primjedbe drugih udruženja trgovaca na malo koja su zastupala više od 6000 trgovaca na malo i koja su podržala mjere na uvoz iz NRK-a, ali su bile protiv trenutačnog postupka o Vijetnamu tvrdeći da se izvoz iz Vijetnama ne vrši po dampinškim cijenama niti nanosi štetu industriji Zajednice. Međutim, kako je navedeno u uvodnim izjavama od (95) do (97), ispitnim je postupkom utvrđeno da se uvoz bicikala iz Vijetnama vrši po dampinškim cijenama i nanosi štetu industriji Zajednice.

(188) S obzirom na prethodno navedeno, utvrđeno je da se antidampinške mjere na uvoz bicikala iz NRK-a i Vijetnama ne protive interesima Zajednice.

Interes dobavljača

(189) Tijekom ispitnog postupka javio se jedan talijanski dobavljač (i njegovo udruženje). Isti je tvrdio da u Italiji postoji više od 200 tvornica koje proizvođače bicikala opskrbljuju sastavnim dijelovima te da opstanak industrije dobavljača neminovno ovisi o nastavku proizvodnje bicikala u Europi. U ovom je pogledu utvrđeno da se u slučaju isteka mjera može očekivati da će doći do daljnjeg zatvaranja proizvodnje bicikala u Europi, što bi se negativno odrazilo na industriju dijelova za bicikle u Zajednici i ugrozilo zaposlenost u dobavljačkoj industriji Zajednice. Shodno tome, zaključuje se da bi uvođenje antidampinških mjera bilo u interesu dobavljača.

Učinak na potrošače

(190) Komisija od udruženja potrošača iz Zajednice nije zaprimila nikakve primjedbe u vezi s mjerama za NRK-a ili mogućnošću uvođenja mjera na uvoz iz Vijetnama. U svakom slučaju, treba napomenuti da potrošači u svim segmentima na raspolaganju imaju veliku ponudu čak i bez bicikala podrijetlom iz NRK-a ili Vijetnama. Industrija Zajednice značajno pridonosi opsežnoj ponudi proizvoda. Ispitnim postupkom nisu utvrđeni nikakvi problemi u opskrbi. U ovom je pogledu potrebno napomenuti da je Komisija zaprimila primjedbu od udruženja iz uvodne izjave (185). Prodavači na malo koje udruženje zastupa veći dio svojih bicikala nabavljaju od europskih proizvođača te su značajan dio svog tržišta izgubili zbog ostalih distributivnih kanala, ponajprije zbog tržišta diskonta mješovite robe. Iako isti tvrde da se bicikli koji se uvoze iz NRK-a ne pojavljuju u maloprodajnom lancu, niske cijene na tržištu diskonta mješovite robe utječu na izbor krajnjih potrošača bez obzira na razlike u kvaliteti bicikala koje nude prodavači na malo i onih koji se nude u diskontima mješovite robe. Zbog svih navedenih razloga, utvrđeno je da antidampinške mjere na uvoz iz NRK-a i Vijetnama nisu suprotne interesima potrošača.

Zaključak o interesu Zajednice

(191) Nastavak primjene mjera na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a te uvođenje mjera na uvoz bicikala podrijetlom iz Vijetnama bi svakako bio u interesu industrije Zajednice te u interesu dobavljača dijelova bicikala iz Zajednice. Isto će industriji Zajednice omogućiti rast i potpuni oporavak od štete koju je prouzročio dampinški uvoz. Međutim, ako se mjere ne uvedu, proizvodnja Zajednice će vjerojatno nastaviti opadati te će više operatora prestati poslovati. Nadalje, uvoznici i trgovci na malo neće biti značajno pogođeni jer će na tržištu još uvijek biti dostupni bicikli po poštenim cijenama. Što se tiče potrošača, Komisija od istih nije zaprimila nikakve primjedbe.

(192) S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da ne postoje snažni razlozi protiv uvođenja antidampinških pristojba na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama.

PREDLOŽENE PRISTOJBE

(193) S obzirom na zaključke donesene u vezi s dampingom, nastalom štetom i interesom Zajednice, na uvoz iz Vijetnama trebaju se uvesti mjere kako bi se spriječila daljnja šteta od dampinškog uvoza za industriju Zajednice. Što se tiče uvoza iz NRK-a, postojeće mjere, kako su zadržane Uredbom Vijeća (EZ) br. 1524/2000, trebaju se izmijeniti kako bi u obzir uzele nalaze ove privremene revizije. U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, izmijenjene bi se mjere trebale uvesti na novo razdoblje od pet godina.

(194) Mjere treba uvesti na razini dostatnoj za uklanjanje štete prouzročene navedenim uvozom te iste ne bi trebale biti veće od utvrđene dampinške marže. Pri izračunu iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga smatralo se da bi moguće mjere industriji Zajednice trebale omogućiti da pokrije svoj trošak proizvodnje te ostvari ukupnu dobit prije oporezivanja koju bi industrija ovog tipa mogla razumno ostvariti od prodaje istovjetnog proizvoda u ovom sektoru u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u odsustvu dampinškog uvoza. Marža dobiti prije oporezivanja korištena pri ovom izračunu iznosila je 8 % prometa ostvarenog od prodaje bicikala. Jednaka je marži korištenoj u prethodnom ispitnom postupku budući da nije bilo naznaka da bi istu trebalo promijeniti.

(195) Nekoliko izvoznika iz NRK-a i Vijetnama koji su surađivali u ispitnom postupku tvrdilo je da je marža od 8 % vrlo visoka te su se isti pozivali na postotak naveden u zahtjevu, tj. 3,3 %, kao dobit koja se može pripisati zdravoj industriji. Osim toga, isti su se pozvali na prethodni ispitni postupak kojim je utvrđeno da je industrija Zajednice pretrpjela gubitak od – 0,6 %. Međutim, smatralo se da profitabilnost utvrđena tijekom RIP-a ovog ispitnog postupka (3,5 %) samo pokazuje da se industrija djelomično oporavila od ranijeg dampinga te se ne može smatrati razinom dobiti koja bi se mogla ostvariti u nedostatku dampinga. U ovom se pogledu napominje da se, usprkos postojanju mjera na uvoz iz NRK-a, uvoz iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja znatno povećao te je istodobno došlo do ogromnog rasta uvoza iz Vijetnama po dampinškim cijenama. U navedenim se okolnostima, razina dobiti od 8 % koja se koristila tijekom prethodnog ispitnog postupka smatra primjerenom budući da nije bilo naznaka da bi istu trebalo promijeniti. Na temelju toga izračunata je cijena istovjetnog proizvoda koja nije štetna za industriju Zajednice.

(196) Potreban rast cijena utvrđen je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene, kako je ustanovljena za izračun snižavanja cijena, s ponderiranim prosječnim ukupnim proizvodnim troškovima proizvođača iz uzorka, uvećanim za maržu dobiti od 8 %.

(197) Budući da su marže štete veće od utvrđenih dampinških marži, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške pristojbe trebale bi se temeljiti na dampinškim maržama.

(198) CCCME je izrazio spremnost da zajedno s proizvođačima izvoznicima iz NRK ponudi preuzimanje obveze. U ovom smislu treba napomenuti da se preuzimanje obveze u vezi potrošačkih proizvoda tradicionalno nije prihvaćalo, inter alia, zbog složenosti modela, broja različitih tipova te raznolikosti i njihovog redovitog unaprjeđivanja i izmjena. Zbog toga je praktički nemoguće uspostaviti razumne najniže uvozne cijene. Osim toga, praćenje takvih obveza bilo bi iznimno teško, zbog čega prihvaćanje obveze nije praktično. Navedene se opće napomene također primjenjuju i u ovom postupku. U skladu s tim, Komisija je zaključila da prihvaćanje preuzimanja obveze u ovom ispitnom postupku nije primjereno te je ponuda odbačena. Komisija je o istome obavijestila CCCME.

(199) Stope antidampinških pristojbi za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza sadašnjeg ispitnog postupka. U skladu s tim, iste odražavaju stanje navedenih trgovačkih društava tijekom ispitnog postupka. Ove stope pristojba (za razliku od pristojbe utvrđene na razini države primjenjive na sva ostala trgovačka društva) isključivo se primjenjuju na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotičnih država te uvoz proizvoda koje su proizvela dotična trgovačka društva tj. pravne osobe. Navedene se stope ne primjenjuju na uvezene proizvode koje su proizvela druga trgovačka društva koja nisu posebno spomenuta u operativnom dijelu ove Uredbe s njihovim nazivom i adresom, uključujući i subjekte koji su povezani s posebno spomenutim trgovačkim društvima, te za iste vrijedi stopa pristojbe koja se primjenjuje na‚ sva ostala trgovačka društva’.

(200) Svaki zahtjev kojim se traži primjena stope antidampinške pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo (primjerice nakon promjene naziva subjekta ili osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) odmah se upućuju Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, a posebno podacima o mogućoj promjeni djelatnosti društva, domaćoj i izvoznoj prodaji povezanoj s npr. navedenom promjenom naziva ili promjenom proizvodnih i prodajnih subjekata. Ako je potrebno, Osnovna će se uredba izmijeniti u skladu s tim i to ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa pristojba.

(201) S obzirom na gore navedene nalaze, stope antidampinških pristojba su sljedeće: Država Trgovačko društvo Antidampinška pristojba (%) Narodna Republika Kina Sva trgovačka društva 48,5 % Vijetnam Always Co., Ltd. Tan Thuan Export Processing Zone, District 7, Grad Ho Chi Minh, Vijetnam 15,8 % Sva ostala trgovačka društva 34,5 %

(202) U skladu s člankom 20. Osnovne uredbe, sve su dotične stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo predložiti izmjenu razine važećih antidampinških pristojba za NRK-a te uvođenje mjera na uvoz bicikala iz Vijetnama. Istima je dana mogućnost da iznesu svoje stavove i zatraže raspravu. Zaprimljene su se primjedbe, i kada je bilo primjereno, uzete su u obzir,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Ovime se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz bicikala i drugih sličnih vozila bez motora (uključujući tricikle za dostavu, ali isključujući jednokotače) koji potpadaju pod oznake KN ex87120010 (oznaka TARIC 8712001090), 87120030 i ex87120080 (oznaka TARIC 8712008090), podrijetlom iz Vijetnama.

2. Stopa pristojbe primjenjiva na neto cijenu franko granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode koje proizvode sljedeća trgovačka društva je kako slijedi: Država Trgovačko društvo Antidampinška pristojba (%) Dodatna oznaka TARIC Vijetnam Always Co., Ltd., Tan Thuan Export Processing Zone, District 7, grad Ho Chi Min, Vijetnam 15,8 A667 Sva ostala trgovačka društva 34,5 A999

3. Osim ako je drukčije navedeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim propisima.

Članak 2. Članak 1. stavci 1. i 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1524/2000 zamjenjuju se sljedećim:

Članak 2.

Članak 1.

1. Ovime se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz bicikala i drugih sličnih vozila bez motora (uključujući tricikle za dostavu, ali isključujući jednokotače) koji potpadaju pod oznake KN ex87120010 (oznaka TARIC 8712001090), 87120030 i ex87120080 (oznaka TARIC 8712008090), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2. Stopa konačne pristojbe primjenjive na neto cijenu franko granica Zajednice, neocarinjeno, iznosi 48,5 %.

Članak 3. Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. srpnja 2005. Za Vijeće Predsjednik G. Brown

Versions

1. 2005-07-12