Address https://gelex.eu/eli/EU/act/2006/1136@2006-07-24/hr

Contents

1. Preamble
2. (34) Tablica 1.
3. (36) Tablica 2.
4. (38) Tablica 3.
5. (48) Tablica 4.
6. (50) Tablica 5.
7. (52) Tablica 6.
8. (55) Tablica 7.
9. (57) Tablica 8.
10. (71) Tablica 10.
11. (75) Tablica 11.
12. Članak 1.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisije nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da: POSTUPAK Privremene mjere

(1) Komisija je 28. siječnja 2006. Uredbom (EZ) br. 134/2006 (Privremena uredba), uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK) u Zajednicu.

(2) Podsjeća se da je razdoblje ispitnog postupka u vezi s dampingom i štetom (RIP) obuhvatio razdoblje od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2004. Ispitivanje kretanja važnih za analizu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2001. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

Daljnji postupak

(3) Nakon uvođenja privremene antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a, neke zainteresirane stranke dostavile su komentare u pisanom obliku. Strankama koje su to zatražile odobrena je usmena rasprava

(4) Komisija je nastavila tražiti i provjeravati informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Usmeni i pisani komentari koje su predale stranke su razmotreni i, prema potrebi, na odgovarajući način izmijenjeni su privremeni nalazi.

DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETAN PROIZVOD

(5) Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 12. Privremene uredbe, dotični proizvod opisan kao mehanizam s polužnim zatvaranjem lukova, koji se obično koristi za pohranu listova i drugih dokumenata u registratore ili mape. Uvezni mehanizam sastoji se od (obično dva) čvrsta metalna luka pričvršćena na pločicu i ima najmanje jednu polugu za otvaranje koja omogućava umetanje i pohranjivanje listova i drugih dokumenata, podrijetlom iz NRK-a (dotični proizvod) i obično obuhvaćen oznakom KN ex83051000.

(6) Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da se jedna posebna vrsta mehanizma s polužnim zatvaranjem lukova treba isključiti iz opisa dotičnog proizvoda, jer je i. ta vrsta proizvedena pod patentiranim dizajnom koji je u vlasništvu zainteresirane stranke i ne može se nabaviti niti od jednog drugog proizvođača, ii. postoji ekskluzivni ugovor o nabavi s kineskim proizvođačem, iii. ta vrsta se koristi isključivo za posebne registratore s uveznim mehanizmom čija su kvaliteta i dizajn na višoj razini u usporedbi sa standardnim mehanizmom s polužnim zatvaranjem lukova, te zbog toga nije u konkurenciji s dijelom standardnog mehanizma s polužnim zatvaranjem lukova, iv. ta vrsta nije ekonomski zamjenjiva sa standardnim mehanizmom s polužnim zatvaranjem lukova zbog puno višeg troška proizvodnje.

(7) Međutim, druga zainteresirana strana je tvrdila da svi mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova imaju iste značajke, krajnju uporabu i distribucijske kanale. K tome je tvrdila da procesi izrade i troškovi nisu važni za određivanje dotičnog proizvoda. Ta stranka je također tvrdila da bi svaki povlašteni tretman jedne vrste mehanizma s polužnim zatvaranjem lukova, koju koristi samo jedan proizvođač registratora s uveznim mehanizmom, prouzročio ozbiljne smetnje ne samo na tržištu mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Zajednici, već i na tržištu registratora s uveznim mehanizmom u Zajednici.

(8) Smatra se da patentirani dizajn ili ekskluzivni ugovor između proizvođača izvoznika i europskog korisnika određene vrste proizvoda sam po sebi ne opravdava isključivanje te vrste iz opisa dotičnog proizvoda ili sličnog proizvoda. Mehanizam s polužnim zatvaranjem lukova sa svim svojim značajkama ostaje dotični proizvod bez obzira na to je li patentiran ili kupljen putem ekskluzivnog ugovora. Treba također napomenuti da proces izrade, troškovi proizvodnje i razlike u kvaliteti nisu sami po sebi važni za određivanje istovjetnog proizvoda.

(9) Ispitni postupak je potvrdio da sve vrste proizvoda, uključujući i posebnu vrstu mehanizma s polužnim zatvaranjem lukova za koji se u uvodnoj izjavi 6. tražilo isključenje, dijele iste tehničke i fizičke značajke i načine korištenja, te da tržište mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova ne pravi razlike između jasnih tržišnih segmenata. Svi mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova su tako zamjenjivi i konkuriraju jedan drugome na tržištu Zajednice. Zbog toga, sve su vrste mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova obuhvaćene opisom dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. Sukladno tome, zahtjev iz gore navedene uvodne izjave 6. morao je biti odbačen.

(10) S obzirom na gore navedeno, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 11. do 16. Privremene uredbe.

DAMPING Opća metodologija

(11) Opća metodologija koja je korištena za utvrđivanje dampinga uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova na tržište Zajednice, opisana je u Privremenoj uredbi u uvodnim izjavama 17. do 50. Potvrđuje se opća metodologija, kao što je utvrđena u Privremenoj uredbi, uz uzimanje u obzir dolje spomenutih izmjena.

Tretman tržišnog gospodarstva (MET)

(12) Jedno od trgovačkih društava kojem je odobren IT tvrdilo je da mu je trebao biti odobren MET, te da njegov položaj nije bio pravilno ocijenjen tijekom ispitnog postupka, posebno u vezi s kriterijem dva (računovodstvo i revizija) i tri (narušavanje koje je preneseno iz nekadašnjeg sustava netržišnog gospodarstva). Međutim, trgovačko društvo nije pružilo niti jedan dokaz koji bi podržavao te tvrdnje.

(13) U izostanku novih činjenica i drugih komentara, potvrđuju se nalazi u vezi s MET-om, kako su utvrđeni u uvodnim izjavama 17. do 25. Privremene uredbe.

Individualni tretman (IT)

(14) Potvrđuju se nalazi u uvodnoj izjavi 29. Privremene uredbe, u vezi s prvim trgovačkim društvom kojem je odobren IT, tj. Dongguan Nanzha Leco Stationery.

(15) Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 30. Privremene uredbe, drugo trgovačko društvo kojem je odobren IT, naknadno je bilo isključeno iz ispitnog postupka zbog nesuradnje. U izostanku bilo kakvog odgovora trgovačkog društva, potvrđuju se nalazi kao što su utvrđeni u uvodnoj izjavi 30. Privremene uredbe.

Uobičajena vrijednost

(16) Niže navedeni nalazi tiču se određivanja uobičajene vrijednosti za sve proizvođače izvoznike kojima nije bila odobren MET.

Analogna zemlja

(17) Nakon daljnje analize svih dostupnih informacija od proizvođača u Iranu, moralo se zaključiti da su informacije bile nepotpune i/ili nedosljedne, te se kao takve nisu mogle koristiti kao temelj za izračun uobičajene vrijednosti na konačnoj razini. Zbog toga se pribjeglo drugom opravdanom temelju za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

Određivanje uobičajene vrijednosti

(18) Zbog nedostatka informacija izostalih trećih zemalja u kojima se proizvode uvezni mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova, smatralo se da podaci dostupni iz pritužbe i iz industrije Zajednice čine najprimjereniji temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na konačnoj razini. Napravljene su prilagodbe kako bi se prikazali određeni provjereni podaci koji su dobiveni tijekom ispitnog postupka, a posebno oni koji se tiču cijena sirovina i prijevoza tereta.

Izvozna cijena

(19) Proizvođač izvoznik kojem je odobren IT tvrdio je da su napravljene greške na razini troškova POA i dobiti koja je izračunata za dotičnog uvoznika, te da je došlo do dvostrukog brojanja troškova POA koje je primijenjeno na određivanje izvozne cijene franko tvornica. K tome, taj izvoznik je tvrdio da bi se iznosi troškova POA i dobiti dotičnih trgovačkih društava trebali revidirati nakon novih izračuna, koje će nakon posjeta na licu mjesta dostaviti trgovačko društvo.

(20) Pregledom gore navedenih tvrdnji potvrđeno je da je došlo do administrativne pogreške prilikom izračuna troškova POA. Ta je pogreška ispravljena na odgovarajući način. Ipak, novi podaci koje je dostavilo trgovačko društvo morali su se odbaciti, jer ih se tijekom ispitnog postupka više nije moglo provjeriti.

(21) Potvrđuje se glavna metodologija koja je utvrđena u uvodnim izjavama 41. i 42. Privremene uredbe.

Usporedba

(22) Uobičajena vrijednost određena kako je opisano u gore navedenim uvodnim izjavama 16. do 18. i izvozne cijene, revidirane kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 19. do 21., uspoređene su na temelju franko tvornica i na istoj razini trgovine. Da bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se tvrdilo i za koje je dokazano da utječu na cijene i usporedivost cijena. Čimbenici za koje su prihvaćene prilagodbe su provizije, prijevoz, osiguranje, manipulativni troškovi, troškovi utovara, popratni troškovi i troškovi kredita.

Dampinška marža

(23) Nakon prilagodbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, konačna dampinška marža izražena kao postotak uvozne cijene CIF na granici Zajednice, bez naplaćene carine, primjenjiva na izvoznika kojem je odobren IT, trebala bi biti kako slijedi: Trgovačko društvo Konačna dampinška marža Dongguan Nanzha Leco Stationery 27,1 %

(24) Nakon privremene objave nisu primljeni nikakvi komentari u vezi s metodologijom izračuna dampinške marže za sve druge proizvođače izvoznike. Ipak, prilagodbe koje su napravljene uobičajenoj vrijednosti dovele su do izmijenjene konačne dampinške marže od 47,4 % od cijene CIF-a na granici Zajednice, za sve druge proizvođače izvoznike.

ŠTETA Proizvodnja Zajednice

(25) Neke zainteresirane stranke tvrdile su da jedan proizvođač, koji je privremeno uključen u definiciju proizvodnje Zajednice i industrije Zajednice, treba biti isključen zbog navodnog odnosa s kineskim proizvođačem izvoznikom i zbog velike količine uvoza kineskih uveznih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, posebno tijekom RIP-a. Tvrdile su da bi to trgovačko društvo trebalo isključiti iz proizvodnje Zajednice i zbog procjene štete.

(26) Podsjeća se da je položaj navedenog proizvođača detaljno opisan u uvodnim izjavama 55. do 57. Privremene uredbe. Podsjeća se da se proizvođač nakon ponovnog ispitivanja njegovog položaja u svjetlu odredbi članka 4. Osnovne uredbe nije ponašao drukčije od ostalih nepovezanih proizvođača iz Zajednice koji su uložili pritužbu. Povrh toga, utvrđeno je da proizvođač iz Zajednice nije bio u poziciji da zakonski ili operativno kontrolira proizvođača izvoznika od kojega je uvozio. Zbog toga je tvrdnja odbačena.

(27) U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s proizvodnjom Zajednice, potvrđuju se privremeni nalazi u vezi s ukupnom proizvodnjom Zajednice koji su navedeni u uvodnim izjavama 51. do 58. Privremene uredbe.

Definicija industrije Zajednice

(28) Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da bi drugog proizvođač iz Zajednice trebalo isključiti iz definicije industrije Zajednice. Kao prvo, zbog toga što proizvođač navodno prodaje velike količine uveznih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova povezanim strankama i također ih koristi za vlastite potrebe. Kao drugo, zbog toga što navedeni proizvođač nije u potpunosti surađivao u ispitnom postupku, a posebno jer nije predao potpunu dokumentaciju koja bi unutar roka bila dostupna svim zainteresiranim strankama.

(29) Nakon razmatranja te tvrdnje, potvrđeno je da navedeni proizvođač nije dovoljno surađivao u ispitnom postupku. Tog proizvođača bi zbog toga trebalo isključiti iz definicije industrije Zajednice, a njegovu proizvodnju također bi trebalo isključiti iz proizvodnje Zajednice.

(30) Proizvodnja preostala četiri proizvođača Zajednice koji su u potpunosti surađivali u ispitnom postupku i koji su poduprli pritužbu bila je oko 205 milijuna jedinica uveznih mehanizama tijekom RIP-a.

(31) Gore navedena četiri proizvođača Zajednice predstavljaju oko 75 % ukupne proizvodnje Zajednice. Zbog toga su ta trgovačka društva dovoljno reprezentativna da predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe

(32) U ovoj Uredbi nije uvijek bilo moguće osigurati apsolutne brojke iz dolje navedenih tablica. Ti podaci se ne mogu objaviti, jer je jedan proizvođač Zajednice bio isključen između privremene i konačne faze, zbog toga se njegovi podaci mogu dobiti usporedbom.

Potrošnja Zajednice

(33) Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je obujam potrošnje Zajednice bio pogrešno izračunan. Posebno su se osvrnule na problem da su podaci u vezi s uvozom iz dotične zemlje temeljeni na pritužbi. Tvrdile su da su stranke koje su sudjelovale u ispitnom postupku, posebno proizvođači registratora s uveznim mehanizmom i uvoznici uveznih mehanizama, Komisiji pružile pouzdanije podatke za utvrđivanje potrošnje.

(34) Tablica 1.

Obujam potrošnje je prema tome bio ponovno izračunan na temelju podataka koje su osigurale stranke u ispitnom postupku. Brojke navedene u tablici niže temelje se na provjerenoj prodaji europskih proizvođača, uvozu iz NRK-a i na drugim dostupnim izvorima koje su na raspolaganje stavili oni korisnici i uvoznici koji su sudjelovali u ispitnom postupku. S obzirom na visoku razinu suradnje proizvođača Zajednice, uvoznika i korisnika, ovi se podaci smatraju najpouzdanijima, iako se ne može isključiti postojanje malog broja drugih korisnika/uvoznika te je zbog toga uvoz pomalo podcijenjen. Obujam potrošnje (u milijunima primjeraka) 2001. 2002. 2003. 2004. (RIP) Europska zajednica 271 313 327 381 Indeks 100 116 121 141

(35) Usporedba pokazuje da su kretanja u obujmu potrošnje slična onima opisanim u uvodnoj izjavi 63. Privremene uredbe, ali izgleda da su točnija. Posebno se čini da je potrošnja najviše porasla između 2003. i RIP-a, kada je narasla do 17 %. Tijekom istog razdoblja je industrija Zajednice povećala obujam prodaje za samo 3 % (vidjeti tablicu 6.), a uvoz iz NRK-a je značajno narastao za 28 %, odnosno za više od 42 milijuna komada (vidjeti tablicu 2).

Uvoz u Zajednicu iz NRK-a i tržišni udio

(36) Tablica 2.

Na temelju zahtjeva iz gore navedene uvodne izjave 33., također je revidiran i obujam uvoza uveznih mehanizama podrijetlom iz NRK-a. Uočena su kretanja slična onima koja su navedena u uvodnoj izjavi 65. Privremene uredbe. Ta kretanja su prikazana u dolje navedenoj tablici 2. Obujam uvoza (u milijunima komada) 2001. 2002. 2003. RIP NRK 98,47 135,38 152,73 195,59 Indeks 100 137 155 199

(37) Glavna razlika u usporedbi s obujmom uvoza koji je utvrđen u Privremenoj uredbi, utvrđena je za 2001., gdje predložena metoda pokazuje da je uvoz kineskih uveznih mehanizama bio ispod 100 milijuna komada. Ipak, treba naglasiti da postoje drugi uvoznici i korisnici koji su uvezli uvezne mehanizme na tržište Zajednice, ali nisu sudjelovali u ispitnom postupku. Zbog toga se, kako je izneseno u uvodnoj izjavi 34., ne može isključiti da su podaci o uvozu pomalo podcijenjeni.

(38) Tablica 3.

U svakom slučaju, spomenute stranke su tvrdile da će revidirani podaci o potrošnji i uvozu pokazati da je tržišni udio kineskog uvoza ostao relativno stabilan od 2002. Razvoj tržišnog udjela temeljen na revidiranim podacima je kako slijedi: Tržišni udjeli uvoza 2001. 2002. 2003. RIP NRK 36 % 43 % 47 % 51 % Indeks 100 119 128 141

(39) Revidirani podaci o tržišnom udjelu pokazuju da se prisutnost kineskog uvoza na tržištu Zajednice stalno povećavala tijekom razmatranog razdoblja: za 7 postotnih bodova 2002., za 4 postotna boda 2003., te ponovno za 4 postotna boda tijekom RIP-a. Ova kretanja su slična onima iz uvodne izjave 65. Privremene uredbe.

(40) Ukratko, podaci koje su dostavile stranke pokazuju da je potrošnja uveznih mehanizama u Zajednici značajno porasla za 41 %, odnosno za 110 milijuna primjeraka tijekom razmatranog razdoblja. U međuvremenu je uvoz iz NRK-a značajno i dosljedno rastao, znatno više od rasta potrošnje. Revidirani podaci pokazuju rast od više od 97 milijuna komada i rast tržišnog udjela od 36 % do 51 %.

(41) Iako su neki izračuni u vezi s uvozom revidirani, nalazi i zaključci izneseni u uvodnoj izjavi 66. Privremene uredbe, posebno oni u vezi s kretanjima između 2002. i RIP-a, nisu u oprečni s gore navedenom analizom i zbog toga mogu biti potvrđeni.

Cijene uvoza i snižavanje cijena

(42) Nakon primitka zahtjeva zainteresiranih stranaka, također su ponovno ispitani dostupni podaci o uvoznim cijenama. Ipak, utvrđeno je da stranke koje su sudjelovale u ispitnom postupku nisu mogle omogućiti potpune, pouzdane i dosljedne podatke o cijenama i vrijednosti uvoza iz NRK-a. Bile su dostupne samo djelomične informacije i te su informacije bile temeljene na različitim uvjetima prodaje. Ti djelomični podaci se stoga ne mogu koristiti za pouzdano utvrđivanje vrijednosti uvoza i cijene CIF kineskog uvoza. Zbog toga se potvrđuju podaci dostupni u tablici 3. Privremene uredbe, koji su temeljeni na cijenama Eurostata.

(43) Nakon promjene u sastavu industrije Zajednice, kako je opisano u gore navedenoj uvodnoj izjavi 29., ponovno je izračunato snižavanje cijena kineskih proizvođača izvoznika uveznih mehanizama. Maržu snižavanja cijena koja je utvrđena u uvodnoj izjavi 69. Privremene uredbe, treba revidirati i podići na 38 % kada je izražena kao postotak cijene industrije Zajednice.

(44) Na temelju toga, potvrđuje se metodologija i zaključci iz uvodnih izjava 67. do 69. Privremene uredbe.

Gospodarsko stanje industrije Zajednice

(45) Nakon promjene u sastavu industrije Zajednice, kako je raspravljeno u uvodnoj izjavi 29., izvedeno je ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na novo definiranu industriju Zajednice, u skladu s metodologijom opisanom u uvodnoj izjavi 70. Privremene uredbe.

(46) Dolje navedeni zaključci se temelje na zbirnim i provjerenim podacima industrije Zajednice za četiri preostala proizvođača Zajednice koji su surađivali. Zbog isključivanja jednog proizvođača Zajednice i činjenice da su u Privremenoj uredbi bili uključeni podaci za procjenu štete od pet proizvođača, povjerljivi podaci isključenog proizvođača Zajednice mogu se dobiti usporedbom podataka Privremene uredbe s podacima konačne Uredbe. Zbog toga su u ovoj fazi provjereni podaci navedeni u obliku indeksa. Ipak, treba spomenuti da pokazatelji štete za četiri preostala surađujuća proizvođača Zajednice nisu bitno različiti od onih koji su prethodno utvrđeni za pet proizvođača u Privremenoj uredbi.

Proizvodni kapacitet

(47) Neke zainteresirane stranke tvrdile su i dokazale da izračun proizvodnog kapaciteta u Privremenoj uredbi nije odražavao pravo stanje. Tvrdilo se da bi podaci o proizvodnom kapacitetu trebali uzeti u obzir stvaran položaj na tržištu svakog proizvođača uključenog u industriju Zajednice i njegove stvarne proizvodne mogućnosti. Taj zahtjev je prihvaćen s obzirom na to da je industrija Zajednice sastavljena samo od malih i srednjih poduzeća, od kojih su neka čak obiteljska poduzeća, koja obično rade samo pet dana u tjednu.

(48) Tablica 4.

Na temelju gore navedenih primjedbi, niže je predstavljena nova ocjena u vezi s proizvodnim kapacitetom. Napravljene su prilagodbe kako bi se utvrdio proizvodni kapacitet na temelju rasporeda od pet radnih dana, umjesto od sedam dana kako je prvotno bilo učinjeno. Indeksi 2001. = 100 2001. 2002. 2003. RIP Indeks proizvodnje (2001.=100) 100 96 97 98 Indeks proizvodnog kapaciteta 100 95 105 106 Indeks iskorištenosti kapaciteta 100 102 92 92

(49) Kako je navedeno gore, promjena u sastavu industrije Zajednice u uvodnoj izjavi 29. nije utjecala na zaključke iznesene u uvodnoj izjavi 73. Privremene uredbe.

Zalihe

(50) Tablica 5.

Brojke iznesene niže predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja. Indeksi 2001. = 100 2001. 2002. 2003. RIP Indeks zaliha 100 51 95 131

(51) Ipak, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 75. Privremene uredbe, smatra se da zalihe industrije Zajednice nisu relevantan pokazatelj za ocjenu gospodarskog položaja industrije Zajednice.

Obujam prodaje, tržišni udjeli, prosječne jedinične cijene u Zajednici i rast

(52) Tablica 6.

Brojke iznesene niže predstavljaju obujam prodaje industrije Zajednice nezavisnim kupcima na tržištu Zajednice. Indeksi 2001. = 100 2001. 2002. 2003. RIP Indeks obujma prodaje 100 103 103 106 Indeks tržišnog udjela 100 89 85 75 Indeks prosječne prodajne cijene (EURO/tisuću komada) 100 93 90 86

(53) Analiza revidiranih podataka potvrđuje zaključke iz uvodnih izjava 77. i 80 Privremene uredbe. Ona pokazuje da je industrija Zajednice mogla malo povećati svoj obujam prodaje tijekom razmatranog razdoblja za 6 %. U istom razdoblju je potrošnja Zajednice narasla za 41 %, ili za 110 milijuna komada, kao što je prikazano u gore navedenoj tablici 1.

(54) Industrija Zajednice je također pretrpjela i značajan pad prosječnih prodajnih cijena (za 14 %), prilikom prodiranja jeftinog dampinškog uvoza na tržište Zajednice. Također se smanjio i njezin tržišni udio.

Profitabilnost

(55) Tablica 7.

U niže navedenoj tablici prikazane marže profitabilnosti su utvrđene kako je opisano u uvodnoj izjavi 81. Privremene uredbe. Marže su se samo neznatno promijenile tijekom RIP-a: Profitabilnost prodaje Zajednice 2001. 2002. 2003. RIP Indeks profitabilnost prodaje EZ-a – 4 % – 6 % – 14 %

(56) Profitabilnost je bila negativna tijekom razmatranog razdoblja. Potvrđuju se zaključci sadržani u uvodnoj izjavi 82. Privremene uredbe.

Povrat ulaganja, novčani tok, ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(57) Tablica 8.

Revidirana kretanja za povrat ulaganja, novčani tok i ulaganja prikazana su u sljedećoj tablici. Indeksi 2001. = 100 2001. 2002. 2003. RIP Indeks povrata ulaganja (trgovačka društva zajedno) 100 –191 –45 –364 Indeks novčanog toka (trgovačka društva zajedno) 100 39 56 –79 Indeks ulaganja (dotični proizvod) u EUR 100 136 130 105

(58) Kako je već bilo navedeno u uvodnim izjavama 84. do 86. Privremene uredbe, pad prodajnih cijena industrije Zajednice značajno je utjecao na profitabilnost. Sukladno tome, to je imalo negativan utjecaj na pokazatelje štete koji su povezani s razinom profitabilnosti. Može se spomenuti da gore navedena uočena negativna kretanja za povrat ulaganja i novčani tok u velikoj mjeri odražavaju ona kretanja povezana s profitabilnošću, prikazana u gore navedenoj tablici 7.

(59) Industrija Zajednice povećala je svoja ulaganja za samo 5 %. Također se može vidjeti da se ulaganja značajno smanjuju u razdoblju između 2003. i RIP-a.

(60) Potvrđuju se nalazi izneseni u uvodnoj izjavi 86. Privremene uredbe u vezi sa sposobnošću prikupljanja kapitala.

Zapošljavanje, produktivnost i plaće

Tablica 9. Indeksi 2001. = 100 2001. 2002. 2003. RIP Indeks broja zaposlenika 100 97 94 90 Indeks produktivnosti (tisuću primjeraka/zaposlenik) 100 99 104 108 Indeks plaća (prosječno po zaposleniku, godišnje u EUR) 100 100 97 100

(61) Tablica pokazuje da i ovi pokazatelji, s novim sastavom industrije Zajednice, potvrđuju zaključke sadržane u uvodnim izjavama 87. i 88. Privremene uredbe.

Visina stvarne dampinške marže

(62) U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s visinom stvarne dampinške marže, potvrđuje se uvodna izjava 89. Privremene uredbe.

Učinci prošlog dampinga ili subvencioniranja

(63) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90. Privremene uredbe, industrija Zajednice se ne oporavlja od učinaka prošlog dampinga ili subvencioniranja.

Zaključak o šteti

(64) Ispitni postupak je pokazao da se uvoz iz NRK-a značajno povećao kako u apsolutnom, tako i u relativnom smislu tijekom razmatranog razdoblja. Revidirani podaci o uvozu pokazuju da se uvezena količina povećala za 97 milijuna komada i da je dobit u tržišnom udjelu bila viša za 15 postotnih bodova tijekom tog razdoblja. Nakon revizije izračuna, kako je navedeno u gore spomenutoj uvodnoj izjavi 43., cijene uveznih mehanizama uvezenih iz NRK-a su snizile cijene industrije Zajednice za 38 %.

(65) Tijekom razmatranog razdoblja, u pogledu značajnog rasta u potrošnji u kojemu nije mogla sudjelovati, količina prodaje industrije Zajednice narasla je za 6 %, ali je pretrpjela značajan gubitak u tržišnim udjelima. Suočena s jeftinim dampinškim uvozom također je pretrpjela i pad prosječne cijene za 14 %. Analiza razvoja nekih drugih pokazatelja štete, kao što su novčani tok i povrat ulaganja, također potvrđuju kretanja predstavljena u uvodnoj izjavi 92. Privremene uredbe.

(66) Nadalje, također se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 93. do 94. Privremene uredbe.

(67) Na temelju gore navedenog, potvrđuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

UZROČNOST Učinak uvoza iz NRK-a

(68) Kao što je spomenuto u gore navedenoj tablici 2., podaci koje su dostavile stranke koje su surađivale pokazali su da su tijekom razmatranog razdoblja količine uvoza iz NRK-a značajno narasle za 99 %, dok je njihov tržišni udio narastao za 15 postotnih bodova. Tijekom istog razdoblja cijene uveznih mehanizama podrijetlom iz NRK-a pale su za 11 %, a utvrđeno ukupno snižavanje cijena za sve kineske proizvođače izvoznike na tržištu Zajednice tijekom RIP-a iznosilo je 38 %.

(69) Kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 97. Privremene uredbe, ispitni postupak je potvrdio vremensku podudarnost između vala jeftinog, dampinškog uvoza i pogoršanja položaja industrije Zajednice. Posebno, kineski uvoz se između 2003. i RIP-a povećao za 42 milijuna komada, dok se istodobno utvrdilo postojanje značajnog snižavanja cijena. Zbog toga je kineski uvoz zaradio 4 postotna boda tržišnog udjela. Tijekom istog razdoblja je industrija Zajednice izgubila 12 % svojeg tržišnog udjela, iako je snizila svoju cijenu za oko 4 % i uspjela povećati količinu svoje prodaje. S obzirom na te nalaze, potvrđuju se zaključci kako su izneseni u uvodnoj izjavi 97. Privremene uredbe.

(70) Potvrđuje se, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe, da su kineski izvoznici koji prodaju proizvode po dampinškoj cijeni uspjeli povisiti svoj tržišni udio i postali glavni sudionici na tržištu Zajednice, istiskujući industriju Zajednice tijekom RIP-a.

Učinak uvoza iz trećih zemalja

(71) Tablica 10.

Na temelju podataka koje su dostavile stranke koje su surađivale i kako je prethodno utvrđeno u uvodnoj izjavi 34., količina uvoza iz ostalih trećih zemalja je kako slijedi: 2001. 2002. 2003. RIP Uvozi iz drugih zemalja koje ne uključuju NRK (milijun komada) 5,63 5,31 2,53 0 Indeks 100 94 45 — Tržišni udio 2,1 % 1,7 % 0,8 % 0

(72) Na temelju gore navedenih podataka zaključeno je da mala količina uvoza iz ostalih trećih zemalja, koja je 2001. iznosila oko 2 % tržišta, a tijekom RIP-a je pala na 0 %, nije mogla prouzročiti štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(73) Stoga se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 99. do 100. Privremene uredbe.

Učinci kineskog uvoza koji je izvršila industrija Zajednice

(74) Budući da nisu dobivene nove informacije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 102. do 105. Privremene uredbe.

Učinci rezultata izvoza industrije Zajednice

(75) Tablica 11.

S obzirom na to da je definicija industrije Zajednice revidirana, preispitani su i rezultati izvoza industrije Zajednice, kao i pitanje jesu li rezultati izvoza uveznih mehanizama industrije Zajednice mogli uzrokovati štetu koja je pretrpljena tijekom RIP-a. Količine koje je industrija Zajednice izvezla iznesene su u niže navedenoj tablici: Indeksi 2001. = 100 2001. 2002. 2003. RIP Indeks izvoza 100 66 59 46

(76) To preispitivanje je potvrdilo da je osnovno tržište industrije Zajednice uvijek bilo tržište Zajednice. Izvoz izvan Zajednice je 2001. predstavljao 17 % od ukupne prodaje, a tijekom RIP-a samo 7 %. Glavni pad izvoza se pojavio između 2001. i 2002. kada je on pao za 34 %. Nakon toga je do kraja RIP-a izvoz stalno padao. Dostupne informacije ukazuju da je ova situacija slična onoj opisanoj u uvodnim izjavama 107. do 109. Privremene uredbe.

(77) Jedna stranka je tvrdila da je gubitak prodaje na tržištima izvoza, koji je industrija Zajednice pretrpjela tijekom RIP-a, razlog štete koju je pretrpjela. Ta stranka je također tvrdila da se zbog konkurencije na svojem osnovnom tržištu, od zdrave industrije moglo očekivati da preusmjeri svoj izvoz prema trećim zemljama. Ipak, ispitni postupak je pokazao da industrija Zajednice, suočena sa štetnim dampingom na tržištu Zajednice, nije mogla nadomjestiti gubitak prodaje širenjem izvoza na treće zemlje.

(78) Treba također istaknuti da je Zajednica glavno svjetsko tržište uveznih mehanizama i proizvoda iz daljnjeg proizvodnog procesa, tj. registratora s uveznim mehanizmom. K tome, ispitni postupak se usredotočio na gospodarsko stanje industrije Zajednice na tržištu Zajednice. Prema tomu, analiza koja je napravljena na brojnim pokazateljima štete, kao što su količina prodaje, prodajne cijene i profitabilnost, temeljena je na položaju industrije Zajednice samo na tržištu Zajednice i na nju ne utječu rezultati izvoza.

(79) K tome, čak i ako je pad količine prodaje izvoza mogao doprinijeti pogoršanju nekih pokazatelja štete kao što je proizvodnja, i ako je mogao utjecati na položaj industrije Zajednice kao cjeline, on ne može objasniti značajan pad cijena industrije Zajednice, gubitke u tržišnom udjelu i smanjenu profitabilnost, koja se u industriji Zajednice pojavila tijekom RIP-a u vezi s prodajom uveznih mehanizama na tržištu EZ-a. Zbog toga rezultat izvoza nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog uvoza uveznih mehanizama podrijetlom iz NRK-a.

(80) Stoga se potvrđuje zaključak iz uvodne izjave 110. Privremene uredbe.

Devizni tečaj

(81) Neke zainteresirane stranke upozorile su da su promjene deviznog tečaja EUR/USD, koje su između 2001. i 2004. narasle do oko 40 %, bile glavnim razlogom za sve štetno stanje koje je pretrpjela industrija Zajednice. Tvrdilo se da je fluktuacija deviznog tečaja bila za korisnike jedan od glavnih pokretača pri odabiru između proizvođača iz Zajednice i NRK-a. Također se tvrdilo da kineski izvoznici svoje račune za prodaju strankama iz Europske Unije uglavnom izdaju u USD ili, ako je račun izdan u EUR, cijena je povezana s deviznim tečajem EUR/USD koji se obično dogovara prilikom naručivanja. To je navodno imalo učinak na kompenzaciju porasta cijena u USD, koje su kineski izvoznici zaračunali u tom razdoblju. Zbog toga su tvrdili da niti jedan nalaz o šteti nije povezan s bilo kojim navodnim dampingom iz NRK-a.

(82) Potvrđeno je da su promjene deviznog tečaja između EUR i USD bile značajne tijekom razmatranog razdoblja. Ipak, utvrđeno je da su fluktuacije između 2003. i RIP-a bile u okviru 10 %. U svakom slučaju, jasno je da promjene deviznog tečaja ne mogu objasniti veliku dampinšku maržu utvrđenu u NRK-u tijekom RIP-a, jer te promjene nisu utjecale na izračune dampinga.

(83) Simulacija učinka deviznog tečaja na prodajne cijene koje su vrijedile na tržištu Zajednice pokazuje da bi kineski izvoznici čak i bez fluktuacija valute nastavili značajno snižavati cijene tijekom RIP-a. Još važnije, navodni učinak fluktuacija na deviznom tečaju ne može biti drugi čimbenik u smislu članka 3. stavka 7. Osnovne uredbe. Drugi čimbenici u smislu prethodno navedene odredbe odnose se samo na čimbenike koji nisu dampinški uvoz. Ipak, važeći devizni tečaj određuje izvoznu cijenu dampinškog uvoza, tj. tiče se samog dampinškog uvoza i ničeg drugog što bi moglo naštetiti industriji Zajednice.

(84) Na temelju gore navedenoga, smatra se da stranke nisu pružile nikakav dokaz koji bi dokazao da su fluktuacije deviznog tečaja mogle prekinuti uzročno-posljedičnu vezu koja je utvrđena između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog uvoza.

Porast cijene čelika

(85) Jedan korisnik tvrdio je da je ozbiljno pomanjkanje čelika tijekom razmatranog razdoblja uzrokovalo dramatični rast cijene osnovne sirovine koja se koristi u proizvodnji uveznih mehanizama. Korisnik je naveo da je narastanje cijene čelika u prvom tromjesečju 2004. bilo od 25 do 40 %.

(86) Porast cijena u sektoru čelika je uistinu bilo na razini cijelog svijeta i to je trebalo imati utjecaj na korisnike čelika, posebno tijekom RIP-a. Prema tomu, uobičajena reakcija korisnika čelika je trebala biti da narastanje troškova prenesu na prodajne cijene proizvoda iz daljnjeg proizvodnog procesa. Ipak, dostupni podaci pokazuju da su se ukupne cijene kineskog izvoza povećale za samo 5 % između 2003. i RIP-a, tj. u vrijeme pomanjkanja čelika. Ovaj nalaz upućuje na činjenicu da unatoč tome što je cijena čelika narasla do 40 %, kineski proizvođači izvoznici nisu uskladili svoje izvozne cijene, te je utvrđeno da su tijekom RIP-a na tržište Zajednice izvozili po niskim i dampinškim cijenama.

(87) Ispitni postupak je pokazao da su se troškovi sirovina industrije Zajednice značajno povećali, posebno tijekom RIP-a, ali zbog značajnog snižavanja cijena koje je na tržištu Zajednice vršio jeftini dampinški uvoz iz NRK-a, Zajednica nije mogla prilagoditi svoje prodajne cijene.

(88) Zbog toga se potvrđuje da rast cijene čelika nije u znatnoj mjeri prouzročio štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

Zaključak o uzrocima

(89) Na temelju gore iznesene analize, potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 111. Privremene uredbe.

INTERES ZAJEDNICE Interes industrije Zajednice i dobavljača

(90) Budući da niti jedna informacija u vezi s interesom industrije Zajednice i dobavljača nije dostavljena, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 114. do 121. Privremene uredbe.

Interes korisnika i uvoznika

(91) Podsjeća se da su primljeni odgovori od osam korisnika i dva uvoznika s tržišta Zajednice, koji predstavljaju 51 % ukupne potrošnje Zajednice. Korisnici su obično i uvoznici, u smislu da uvoze uvezne mehanizme i proizvode registratore s uveznim mehanizmom, proizvod iz daljnjeg proizvodnog procesa. Ukupno poslovanje ovih stranaka je značajno, ali proizvodnja registratora s uveznim mehanizmom predstavlja samo 22 % od njihovih ukupnih aktivnosti.

Pomanjkanje ponude

(92) Neki korisnici su ponovili svoju tvrdnju da svaka uvedena antidampinška mjera uzrokuje pomanjkanje ponude u Zajednici zbog nedostatnog kapaciteta industrije Zajednice. Tvrdili su da je manjak europskog proizvodnog kapaciteta u odnosu na razinu potražnje od 40 do 50 %. Tvrdili su da su prisiljeni uvoziti i zbog toga plaćati značajne iznose pristojbe kako bi zadržali svoju razinu aktivnosti.

(93) Treba napomenuti da korisnici svoju tvrdnju, da je postojala nestašica uveznih mehanizama na tržištu Zajednice prije ili nakon uvođenja privremenih mjera, nisu potkrijepili nikakvim dokazom. Nadalje, industrija Zajednice i drugi proizvođači koji su prisutni na tržištu Zajednice imaju raspoloživ proizvodni kapacitet. Prema potrebi, proizvođači Zajednice bi mogli dodatno ulagati i povećati broj zaposlenika kako bi se zadovoljila potražnja na tržištu koje nije iskrivljeno djelovanjem dampinga. Povrh toga, tržište Zajednice nije zatvoreno za uvoz iz NRK-a i ti će proizvodi i dalje biti dostupni korisnicima po cijenama koje nisu dampinške. Također se smatra da je razlog ove tvrdnje strah od smanjene konkurentnosti industrije korisnika, na koju se odnose niže navedene uvodne izjave 94. do 97.

Konkurentnost industrije korisnika

(94) Uvođenje mjera ne bi trebalo značajnije utjecati na ukupnu konkurentnost industrije korisnika, budući da bi svi korisnici u Zajednici trebali imati pristup alternativnim izvorima nabave. Antidampinške mjere u principu ne bi trebale imati utjecaj na izvozne aktivnosti te industrije, a porast troškova proizvodnje ne bi trebao biti značajan.

(95) Što se tiče mogućeg rasta troškova, to može utjecati na trgovačka društva koja uglavnom kupuju jeftine dampinške proizvode iz Kine. U najboljem slučaju, uzimajući u obzir trenutačni tržišni udio industrije Zajednice, predložene mjere mogu u prosjeku dovesti do približno 2 % porasta troškova proizvoda iz daljnjeg proizvodnog procesa. U najgorem slučaju bi porast troškova mogao biti 3 %. Ipak, ovaj porast troškova bi se mogao razdijeliti, ako bi korisnici uspjeli dio tog rasta troškova prenijeti na svoje stranke, što se ne može isključiti.

(96) Ipak, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 128. Privremene uredbe, uvođenje antidampinških mjera trebalo bi voditi prema povećanju učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištu Zajednice i prema oporavku tržišnog udjela i gospodarskog položaja industrije Zajednice. To bi kratkoročno trebalo poboljšati učinkovito tržišno natjecanje i omogućiti izbjegavanje bilo kakvog neopravdanog rasta cijena na tržištu Zajednice.

(97) Zbog toga se potvrđuje da svaki negativni utjecaj na troškove određenih korisnika nije takav da bi spriječio uvođenje mjera.

Zaključak o interesu Zajednice

(98) Ispitni postupak je pokazao da postoji mogućnost da bi bez mjera protiv dampinškog uvoza industrija Zajednice nestala, budući da je već sad u vrlo ranjivom financijskom položaju. To bi zasigurno dovelo do ovisnosti proizvođača registratora s uveznim mehanizmom o vanjskim izvorima i do značajnog smanjenja konkurencije. Uvođenje antidampinških mjera treba ponovno uspostaviti učinkovite uvjete trgovine, bez nepotrebnog opterećivanja ili davanja prednosti svim strankama koje prodaju i kupuju uvezne mehanizme na tržištu Zajednice.

(99) Zbog toga je zaključeno da definitivne mjere neće biti protiv interesa Zajednice.

KONAČNE ANTIDAMPINŠKE PRISTOJBE Razina uklanjanja štete

(100) Razina uklanjanja štete izračunata je na temelju metodologije koja je objašnjena u uvodnim izjavama 133. do 136. Privremene uredbe, u svrhu utvrđivanja razine mjera koje se uvode.

(101) Pri izračunu marže štete u Privremenoj uredbi, ciljana dobit za industriju Zajednice je postavljena na 5 %, što je razina koja se činila umjerenom i koja se može u razumnim okvirima očekivati bez štetnog dampinga.

(102) Jedna stranka je tvrdila da se marža štete ne bi trebala temeljiti na troškovima industrije Zajednice s dodanom razumnom dobiti, budući da industrija Zajednice nije učinkovita i da su joj troškovi proizvodnje viši nego što bi trebali biti. Ta stranka ipak nije podnijela nikakav dokaz kojime bi potkrijepila svoju tvrdnju. Ispitni postupak nije pružio nikakav razlog za odstupanje od metodologije iz uvodne izjave 134. Privremene uredbe.

(103) Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi na ovu temu, potvrđuje se metodologija iz uvodnih izjava 133. do 136. Privremene uredbe.

Konačne mjere

(104) U svjetlu prethodno navedenoga i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačnu antidampinšku pristojbu trebalo bi uvesti na razini dampinške marže koja je izračunata u vezi s uvozom uveznih mehanizama podrijetlom iz NRK-a, budući da je potvrđeno da su u svim slučajevima marže štete bile više od utvrđenih dampinških marži.

(105) Na temelju gore navedenoga, konačne pristojbe određene su kako slijedi: Trgovačko društvo Dampinška marža Dongguan Nanzha Leco Stationery 27,1 % Sva ostala trgovačka društva 47,4 %

(106) Stopa antidampinških pristojbi za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaj stanje u kojem se to trgovačko društvo nalazilo tijekom tog ispitnog postupka. Ta je stopa pristojbe (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se koristi za sva ostala trgovačka društva) stoga primjenjuje isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koje proizvode spomenuta trgovačka društva, a time i navedeni konkretni pravni subjekti. Za uvezene se proizvode koje proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje nazivom i adresom nije spomenuto u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno spomenutim trgovačkim društvima, ne mogu koristiti ove stope i podliježu stopama pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva.

(107) Svaki zahtjev za primjenu te stope antidampinške pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba uputiti Komisiji, zajedno sa svim odgovarajućim informacijama, posebno o svakoj promjeni djelatnosti trgovačkog društva u području proizvodnje te domaće i izvozne prodaje koja je, na primjer, povezana s tom promjenom naziva ili tom promjenom u proizvodnim i prodajnim subjektima. Prema potrebi, Uredba će se izmijeniti na odgovarajući način ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja mogu koristiti pojedinačne stope pristojbe.

(108) U svrhu osiguravanja ispravnog provođenja antidampinške pristojbe, razinu preostale pristojbe trebalo bi primjenjivati ne samo na izvoznike koji ne surađuju, već i na ona trgovačka društva koja nisu izvozila tijekom RIP-a. Ipak, potonja trgovačka društva se pozivaju da, kada ispune uvjete iz drugog stavka članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe, prilože zahtjev za pregled u skladu s tim člankom, kako bi se njihov slučaj zasebno razmotrio.

NAPLATA PRIVREMENIH PRISTOJBI

(109) S obzirom na visinu utvrđenih dampinških marži i razinu materijalne štete koja je nanesena industriji Zajednice, iznose koji su osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Uredbom Komisije (EZ) br. 134/2006, trebalo bi naplatiti prema stopi konačno uvedene pristojbe. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, konačno se trebaju naplatiti samo oni iznosi koji su osigurani na razini konačnih pristojbi,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz uveznih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova za arhiviranje listova i drugih dokumenata u registratore i mape, obuhvaćenih oznakom KN ex83051000 (oznaka TARIC 8305100050) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije carine, za proizvode opisane u stavku 1., koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, iznosi kako slijedi: Proizvođač Antidampinška pristojba Dodatna oznaka TARIC Dongguan Nanzha Leco Stationery The First Industrial Camp, Nanzha, Humen, Dongguan, Kina 27,1 % A729 Sva ostala trgovačka društva 47,4 % A999

3. Osim ako je određeno drukčije, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2. Iznosi osigurani privremenom pristojbom na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 134/2006 na uvoz uveznih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova za arhiviranje listova i drugih dokumenata u registratore i mape, obuhvaćenih oznakom KN ex83051000 (oznaka TARIC 8305100050) podrijetlom iz Narodne Republike Kine, konačno se naplaćuju prema stopi pristojbe koja je konačno uvedena ovom Uredbom. oslobađaju se iznosi koji su osigurani iznad iznosa konačnih antidampinških pristojbi.

Članak 3. Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu 24. srpnja 2006. Za Vijeće Predsjednik K. Rajamäki

Versions

1. 2006-07-24