Address https://gelex.eu/eli/EU/act/2009/925@2009-09-24/hr

Contents

1. Preamble
2. (67) Tablica 2.: Obujam prodaje, tržišni udjeli, cijene i prosječne jedinične cijene u Zajednici
3. (70) Tablica 3.: Zalihe
4. Članak 1.
5. Članak 2.
6. ANNEX
7. PRILOG I.
8. PRILOG II.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da: POSTUPAK Privremene mjere

(1) Komisija je Uredbom (EZ) br. 287/2009 (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine (NRK).

(2) Postupak je pokrenut nakon zahtjeva koji je podnio Eurométaux (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje aluminijske folije u Zajednici.

(3) Kako je određeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2007. do 30. lipnja 2008. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje kretanja za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2005. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

Daljnji postupak

(4) Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere (privremena objava), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile odobrena je rasprava.

(5) Nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera Komisija je nastavila ispitni postupak u pogledu dampinga, štete i interesa Zajednice te je izvršila daljnje analize i posjete radi provjere podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili neki proizvođači izvoznici i proizvođači u Zajednici.

(6) Pet dodatnih posjeta radi provjere izvršeno je u poslovnim prostorijama sljedećih proizvođača iz Zajednice:

Novelis UK Limited, Bridgnorth, Ujedinjena Kraljevina,

Novelis Luxembourg, Dudelange, Veliko Vojvodstvo Luksemburg,

Novelis Foil France S.A.S., Rugles, Francuska,

Grupa Kęty SA, Kęty, Poljska,

Hydro Aluminium Inasa, S.A., Irurtzun, Španjolska.

(7) Dodatni posjet izvršen je u poslovnim prostorijama sljedećeg trgovačkog društva koje je povezano s proizvođačima izvoznicima:

Alcoa Transformación de Productos, S.L., Alicante, Španjolska.

(8) Tri dodatna posjeta izvršeno je su u poslovnim prostorijama sljedećih proizvođača izvoznika:

Alcoa (Shanghai) Aluminium Products Co., Ltd, Shanghai and Alcoa (Bohai) Aluminium Industries Co., Ltd, Hebei,

Shandong Loften Aluminium Foil Co., Ltd, Shandong,

Zhenjiang Dinsheng Aluminium Industries Joint-Stock Limited Company, Jiangsu.

(9) Posjet je također izvršen u društvu Shanghai Futures Exchange, Shanghai.

(10) Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Armenije, Brazila i NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje.

(11) Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, nalazi su odgovarajuće izmijenjeni.

Raspon ispitnog postupka

(12) Brazilski proizvođač izvoznik tvrdio je da je ispitnim postupkom trebalo obuhvatiti Rusiju budući da su, tijekom cijelog ispitnog postupka, obujam uvoza i tržišni udjeli iz Rusije bili značajni te čak i viši od armenskih. Štoviše, brazilski proizvođač izvoznik tvrdio je da su uvozne cijene iz Rusije na istoj razini kao i cijene uvoza iz odnosnih zemalja te da postoje dokazi prima facie dampinga u vrijeme pokretanja ispitnog postupka.

(13) Prilikom analize zahtjeva Komisija je zaključila da nema dostatnih dokaza prima facie o dampingu u pogledu Rusije. Posljedično, neuključivanje Rusije u zahtjev smatralo se utemeljenim. U izostanku dokaza o dampingu nevažno je jesu li obujam uvoza i/ili tržišni udjeli uvoza podrijetlom iz Rusije doista veći od onih jedne zemlje ili više njih obuhvaćenih ispitnim postupkom. Stoga je tvrdnja brazilskog proizvođača izvoznika odbačena.

ODNOSNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(14) Daljnja proizvodnja u Zajednici, odnosno namatači, tvrdili su da odnosni proizvod također treba obuhvatiti role za široku potrošnju, odnosno aluminijsku foliju mase manje od 10 kg budući da su konačne mjere uvedene samo na uvoz aluminijske folije mase veće od 10 kg (veliki kolutovi), što bi moglo dovesti do povećanja izvoza rola za široku potrošnju iz odnosnih zemalja po niskim cijenama. Također se tvrdilo da oba proizvoda imaju u osnovi jednaka obilježja, jedina je razlika u ambalaži.

(15) U uvodnim izjavama od 15. do 19. Privremene uredbe zaključeno je da su role za široku potrošnju i veliki kolutovi različiti proizvodi u pogledu fizičkih obilježja i osnovnih namjena. Naknadni ispitni postupak potvrdio je navedene nalaze. Doista, fizičke razlike između rola za široku potrošnju i velikih kolutova nadilaze samu razliku u pakiranju budući da se odnosni proizvod treba ponovo namatati prije ponovnog pakiranja i prodaje krajnjem kupcu. Također je utvrđeno da se razlikuju kupci, prodajni kanali i osnovne namjene. Stoga se nije smatralo primjerenim uključiti role za široku potrošnju u sadašnji ispitni postupak.

(16) Tvrdnja da se uvoz velikih kolutova može zamijeniti uvozom rola za široku potrošnju objašnjava se u uvodnim izjavama od 97. do 99.

(17) U izostanku drugih komentara na odnosni proizvod i istovjetni proizvod potvrđuju se nalazi određeni uvodnim izjavama od 14. do 21. Privremene uredbe.

TRETMAN TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA (MET) I ANALOGNA ZEMLJA Armenija

(18) Jedini proizvođač izvoznik u Armeniji osporio je privremene nalaze kako je određeno uvodnim izjavama od 24. do 31. Privremene uredbe.

(19) Trgovačko društvo prvo je izjavilo da Komisija griješi kada smatra da bi trgovačko društvo u Armeniji trebalo zatražiti primjenu MET-a, budući da je, prema njegovom mišljenju, Armenija zemlja s tržišnim gospodarstvom pod uvjetima Sporazuma o antidampingu WTO-a te da bi se uključivanje Armenije u bilješku članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne antidampinške Uredbe trebalo ukloniti.

(20) Međutim, kako je određeno uvodnom izjavom 25. Privremene uredbe, Armenija se izričito navodi u bilješci članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe kao jedna od zemalja bez tržišnog gospodarstva. Tretman proizvođača izvoznika u zemljama bez tržišnog gospodarstva koje su članice WTO-a određen je člankom 2. stavkom 7. točkom (b). Sadašnji ispitni postupak u potpunosti je u skladu s navedenim odredbama. Ovaj argument je stoga ponovno odbačen.

(21) Trgovačko je društvo potom izjavilo da ispunjava drugi kriterij za primjenu MET-a za koji je u uvodnim izjavama od 27. do 29. Privremene uredbe privremeno utvrđeno da nije bio ispunjen. Trgovačko društvo temeljilo je svoj argument na predaji financijskih izvještaja za 2007. koji nisu dani na uvid tijekom posjeta radi provjere u trgovačkom društvu prije uvođenja privremenih mjera. Trgovačko društvo ponovno je izjavilo da ne vjeruje da drugi kriterij za primjenu MET-a zahtjeva da financijski izvještaji trgovačkog društva moraju biti sastavljeni u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima te da su dostatni armenski nacionalni računovodstveni standardi budući da je Armenija članica WTO-a.

(22) Ovaj je argument odbačen. Trgovačko društvo mora imati transparentan sustav financijskih izvještaja u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Propusti koje su uočili revizori za financijske godine 2006. i 2007. jasno su pokazali da njihovi financijski izvještaji nisu sastavljeni u skladu s MRS-om te, stoga, trgovačko društvo ne može dokazati ispunjavanje drugog kriterija za primjenu MET-a. Kriteriji za primjenu MET-a zapravo ukazuju na međunarodne standarde, a članstvo u WTO-u to ne mijenja. Štoviše, samo članstvo u WTO-u ne jamči prevladavanje tržišnih uvjeta u gospodarskoj aktivnosti trgovačkog društva.

(23) Trgovačko društvo nadalje je izjavilo da zadovoljava treći kriterij za primjenu MET-a za koji je u uvodnoj izjavi 30. Privremene uredbe privremeno utvrđeno da nije ispunjen zbog udjela koje je prodala armenska država te zemljišta koje je trgovačko društvo dobilo od države bez naknade. Trgovačko je društvo izjavilo da pitanje zemljišta koje je trgovačkom društvu ustupljeno bez naknade nije značajno te se ne bi smjelo razmatrati zajedno s drugim pitanjem udjela, koje trgovačko društvo također smatra nevažnim.

(24) Ovaj je argument također odbačen. Činjenica da je zemljište ustupljeno bez naknade te da se može prodati bez plaćanja katastarske vrijednosti državi, koja je značajno niža od njegove tržišne vrijednosti, čini navedeno zemljište važnom i vrijednom imovinom trgovačkog društva koja nije navedena u financijskim izvještajima trgovačkog društva te, stoga, ima značajan učinak na troškove trgovačkog društva. Nadalje, trgovačko društvo nije dokazalo da poremećaj koji je uzrokovala prodaja udjela po nižoj cijeni od nominalne, nije značajan.

(25) Stoga se može zaključiti da dva pitanja u vezi ispunjavanja trećeg kriterija za primjenu MET-a ukazuju na poremećaj koji je prenesen iz stanja bez tržišnog gospodarstva.

(26) Potvrđuje se nalaz da ovom trgovačkom društvu treba uskratiti primjenu MET-a.

NRK

(27) Jedini proizvođač izvoznik u NRK-u osporio je privremene nalaze kako je određeno uvodnom izjavom 32. Privremene uredbe. Ponovio je tvrdnju da Komisija nije trebala usporediti cijenu koju navodi Šangajska terminska burza (Shanghai Futures Exchange – SHFE) i Londonska burza metala (London Metal Exchange – LME) na osnovi bez PDV-a te da bi bez prilagodbe navedene cijene bile slične tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(28) Navedeni je argument odbačen zbog razloga određenih uvodnom izjavom 38. Privremene uredbe budući da se cijena treba usporediti na jednakoj osnovi. Kineski proizvođači odnosnog proizvoda plaćaju PDV na nabavu primarnog aluminija. Za većinu navedenog PDV-a potom se traži povrat prilikom prodaje konačnog proizvoda bez obzira na to prodaje li se on na domaćem tržištu, u kojem slučaju se vraća u cijelosti, ili za izvoz, u slučaju kojeg kineske vlasti ograničavaju povrat PDV-a po određenim stopama za određenu robu u određeno vrijeme. Uključivanje malog iznosa nevraćenog PDV-a nema značajniji učinak na gornje zaključke.

(29) Također treba napomenuti da značajna razlika u cijeni između LME-a i SHFE-a tijekom RIP-a ukazuje na uplitanje države u mehanizam određivanja cijena primarnog aluminija, što je nalaz Privremene uredbe (uvodna izjava 32.) koji je potvrđen nakon posjeta službi Komisije SHFE-u.

(30) Navedeni je posjet potvrdio da država ima primarnu ulogu u određivanju cijene na SHFE-u te da se upliće u mehanizme određivanja cijene, posebno s obzirom na svoju poziciju prodavatelja primarnog aluminija i kupca putem Ureda za državne rezerve i ostalih državnih tijela. Nadalje, država određuje dnevna ograničenja cijene pravilima SHFE-a koje je odobrio državni regulator, Kineska regulatorna komisija za vrijednosne papire (China Securities Regulatory Commission – CSRC). Također je jasno da je SHFE zatvorena burza za trgovačka društva s poslovnim nastanom u Kini i za kineske građane te da nema učinkovite burzovne razmjene između SHFE-a i međunarodnih burzi izvan Kine. To dokazuju značajne cjenovne razlike između SHFE-a i međunarodnih burzi poput LME-a. Nadalje, kada terminski ugovor SHFE-a dovede do fizičke isporuke, ona se može izvršiti jedino u odobrenom skladištu na području NRK-a, za razliku od međunarodnih burzi gdje se isporuka može izvršiti diljem svijeta. Navedena pravila isporuke osiguravaju da domaće kinesko tržište ostane izolirano od svjetskog tržišta te da od poremećaja cijena samo kineska trgovačka društva imaju koristi.

(31) Potvrđuju se privremeni nalazi određeni uvodnim izjavama od 22. do 40.

NRK i Armenija: Individualni tretman (IT)

(32) U izostanku komentara, potvrđuju se privremeni nalazi u pogledu proizvođača izvoznika u Armeniji određeni uvodnom izjavom 42. Privremene uredbe.

(33) Jedan proizvođač izvoznik u Kini osporio je privremeni nalaz kako je određen uvodnom izjavom 42. Privremene uredbe da mu treba uskratiti IT. Razlog za uskraćivanje bio je što je trgovačko društvo u većinskom vlasništvu države. Trgovačko društvo tvrdilo je da navedeno treba promijeniti jer je državno vlasništvo putem trgovačkog društva koje kotira na hongkonškoj burzi i u upravi nema državnih dužnosnika.

(34) Navedeni su argumenti odbačeni. Trgovačko društvo u većinskom je državnom vlasništvu te je, stoga, uprava, koje vodi trgovačko društvo, odgovorno najvećem vlasniku – državi. Trgovačko društvo također nije moglo dokazati niti dati na uvid dokaze da se država ne može uplitati u poslovne odluke trgovačkog društva preko odluka uprave.

(35) Stoga se potvrđuju privremeni nalazi određeni uvodnim izjavama 41. i 42. Privremene uredbe.

Analogna zemlja

(36) U izostanku komentara, potvrđuju se privremeni nalazi da je Turska prikladna i razumna analogna zemlja kako je određeno uvodnim izjavama od 43. do 52. Privremene uredbe.

DAMPING Brazil

(37) U izostanku komentara, potvrđuju se privremeni nalazi kako je određeno uvodnim izjavama od 53. do 68. Privremene uredbe.

Armenija

(38) Jedini proizvođač izvoznik u Armeniji osporio je privremene nalaze kako je određeno uvodnim izjavama od 69. do 77. Privremene uredbe. Trgovačko društvo tvrdilo je da odbici u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe za prodajne, opće i administrativne (POA) troškove i razumni iznos dobiti od prodaje putem povezanih trgovačkih društava nisu opravdani.

(39) Prilikom ispitivanja utvrđeno je da određena prodaja nije ostvarena putem povezanih uvoznika u Zajednicu. U navedenim okolnostima, prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe nisu bile utemeljene i izračuni su odgovarajuće revidirani.

NRK

(40) U izostanku komentara, potvrđuju se privremeni nalazi određeni uvodnim izjavama od 78. do 82. Privremene uredbe.

(41) Za izračun preostale dampinške marže za Kinu izmijenjena je privremena metodologija kako je određeno uvodnom izjavom 83. Privremene uredbe tako da je marža izračunana na temelju ponderiranog prosjeka i. ukupne dampinške marže izračunane za trgovačko društvo kojem je uskraćena primjena MET-a i kojem je odobren IT, te ii. transakcije navedenog trgovačkog društva s najvećim dampingom, primijenjena na izvozne cijene društva Comext koje su bile reprezentativne za kineske izvoznike koji ne surađuju. Na temelju toga, razina dampinga na cijelom području zemlje utvrđena je na 47,0 % cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno.

Konačne dampinške marže Zemlja Trgovačko društvo Konačna dampinška marža Brazil Companhia Brasileira de Aluminio 27,6 % Sva ostala trgovačka društva 27,6 % NRK Alcoa Bohai and Alcoa Shanghai 25,6 % Shandong Loften 33,7 % Zhenjiang Dingsheng 37,4 % Sva ostala trgovačka društva 47,0 % Armenija RUSAL Armenal 33,4 % Sva ostala trgovačka društva 33,4 % ŠTETA Proizvodnja Zajednice i definicija industrije Zajednice

(42) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 87. Privremene uredbe, Eurométaux podnio je zahtjev u ime četiri proizvođača iz Zajednice koji su sudjelovali u ispitnom postupku. Zahtjev je podržao još jedan proizvođač, dok ga je jedan osporio. Stoga se smatralo da petorica proizvođača koji su podnositelji zahtjeva ili koji podržavaju zahtjev da predstavljaju industriju Zajednice (IZ) u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(43) U izostanku komentara o proizvodnji i definiciji industrije Zajednice potvrđuju se uvodne izjave od 86. do 87. Privremene uredbe.

Potrošnja u Zajednici

(44) Armenski proizvođač izvoznik osporio je utvrđivanje potrošnje u Zajednici tvrdeći da je trebalo uzeti u obzir prodaju IZ-a na ograničenom tržištu. Isto je trgovačko društvo također tvrdilo da ocijenjeni podaci iz zahtjeva nisu pouzdana osnova za utvrđivanje potrošnje u Zajednici te se pozvalo na neovisnu tržišnu studiju.

(45) Što se tiče navodnog ograničenog korištenja, utvrđeno je da je tijekom RIP-a samo vrlo ograničen obujam bio namijenjen za ograničeno tržište. Navedeno se odnosilo samo na jednog proizvođača iz Zajednice za prodaju tijekom prve godine razmatranog razdoblja. Stoga se smatralo da je navedeno imalo zanemariv, ako ikakav, učinak na ukupno stanje.

(46) Što se tiče utvrđivanja ukupne potrošnje u Zajednici, smatralo se da je metodologija koja se koristila u privremenoj fazi objektivna te da daje prilično jasan uvid u stvarno stanje. Armenski proizvođač izvoznik nije objasnio zašto metodologija koju su koristile institucije Zajednice nije objektivna te bi, posljedično, dovela do nepouzdanih rezultata. Utvrđeno je da studija koju je naveo armenski proizvođač izvoznik nije izravno relevantna budući da je upućivala na različite vrste aluminijske folije te je uključivala podatke o trgovačkim društvima izvan EU-a koje se nije moglo provjeriti. Nadalje, ostale zainteresirane stranke, uključujući uvoznike koji nisu povezani s IZ-om, potvrdile su privremene nalaze ukupne potrošnje u Zajednici navedene u tablici 1. u uvodnoj izjavi 90. Privremene uredbe.

(47) Na temelju gore navedenog zaključeno je da ukupna potrošnja u Zajednici kako je utvrđeno u Privremenoj uredbi daje pouzdanu sliku stvarnog stanja.

(48) U izostanku komentara o potrošnji u Zajednici potvrđuju se uvodne izjave od 88. do 90. Privremene uredbe.

Kumulativna ocjena učinaka odnosnog uvoza

(49) Nakon privremene objave, brazilski proizvođač izvoznik ponovio je da proizvod podrijetlom iz Brazila zadovoljava više standarde kvalitete, poput minimalnog izduženja pri kidanju, koji omogućavaju širu primjenu i prodaju većem broju korisnika u usporedbi s proizvodom koji izvoze druge dvije odnosne zemlje. Stoga se tvrdilo da za aluminijsku foliju postoje različiti tržišni segmenti ovisno o kvaliteti proizvoda te da jedino brazilski proizvod zadovoljava standarde za prodaju na zahtjevnom tržištu proizvoda s markom.

(50) Brazilski izvoznik također je ponovio da su prodajni kanali i načini distribucije njegovih proizvoda različiti. Posebno je tvrdio da se brazilski izvoz pretežno odvija putem trgovaca, dok armenski i kineski proizvođači izvoznici prodaju izravno namatačima u Zajednici. Također se tvrdilo da brazilski izvoznik ima dugoročan i stabilan poslovni odnos sa specifičnim kupcima u Zajednici, dok su izvoznici iz Armenije i NRK-a tek nedavno ušli na tržište.

(51) Konačno, isti je proizvođač izvoznik tvrdio da kretanja obujma uvoza i tržišnih udjela razlikuju od kretanja ostalih zemalja izvoznica što ukazuje na to da su uvjeti tržišnog natjecanja doista različiti.

(52) U pogledu prve tvrdnje, odnosno razlike u standardima kvalitete, ispitni je postupak pokazao da je, unatoč razlikama, na tržištu aluminijske folije najvažnija cijena te da razlike u kvaliteti imaju manju ulogu prilikom odabira dobavljača. Odnosni uvoznici koji surađuju i korisnici potvrdili su navedene nalaze. Stoga se tijekom sadašnjeg ispitnog postupka nije mogla potvrditi neutemeljena tvrdnja brazilskog proizvođača izvoznika, odnosno da je tržište aluminijske folije podijeljeno u nekoliko segmenata prema razlikama u kvaliteti proizvoda, te je morala biti odbačena.

(53) Što se tiče navodno različitih prodajnih kanala i načina distribucije, napominje se da brazilski proizvođač izvoznik ne osporava da prodaje svoje proizvode putem nepovezanog trgovca i izravno namatačima u Zajednici. Na toj osnovi smatralo se da su prodajni kanali isti. Činjenica da je brazilski izvoznik izgradio dugotrajne poslovne odnose tijekom prošlih godina sama po sebi neće spriječiti da navedeni proizvodi imaju jednake uvjete tržišnog natjecanja kao i konkurentni proizvodi koji tek ulaze na tržište. Doista, proizvođač izvoznik nije tvrdio ni pokazao da njegovi kupci ne bi prešle drugim dobavljačima ako bi to smatrali primjerenim. Stoga, činjenica da je brazilski izvoznik dulje prisutan na tržištu Zajednice ne dozvoljava zaključak da njegovi proizvodi imaju drukčije uvjete tržišnog natjecanja od proizvoda uvezenih iz Armenije i NRK-a. Zahtjev u tom pogledu posljedično je odbačen.

(54) Konačno, što se tiče različitih kretanja uvoza, brazilski proizvođač izvoznik nije dostavio dodatne informacije ili dokaze te se, stoga, potvrđuju privremeni nalazi kako je određeno uvodnom izjavom 93.

(55) Nakon privremene objave armenski proizvođač izvoznik tvrdio je da se armenski uvoz ne bi trebao kumulirati za potrebe analize štete s obzirom na mali obujam uvoza, mali tržišni udio i zanemariva kretanja uvoza, kao i navodno značajnu razliku u kvaliteti između proizvoda koji se izvozi iz Armenije i proizvoda koji se izvoze iz Brazila i NRK-a.

(56) Navedena tvrdnja nije mogla biti prihvaćena zato što je utvrđeno da su ispunjeni svi uvjeti za kumulaciju kako je određeno člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe:

kako je privremeno utvrđeno i kako je potvrđeno u uvodnim izjavama 38. i 39., dampinška marža koja je utvrđena za Armeniju iznad je praga de minimis kako je određeno u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe,

obujam uvoza iz Armenije nije zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe, odnosno njegov tržišni udio dosegao je 5,26 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 96. (tablica 4.) Privremene uredbe. Također je utvrđeno da se uvoz iz Armenije značajno povećao od 2006. do kraja RIP-a unatoč ponovnom uvozu iz NRK-a i značajnom uvozu iz Brazila tijekom razmatranog razdoblja,

u pogledu uvjeta tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda iz odnosnih zemalja i, posebno, u pogledu argumenata o značajnoj razlici u kvaliteti između uvezenih proizvoda kako je određeno u uvodnoj izjavi 52., utvrđeno je da proizvodi iz Armenije imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne primjene bez obzira na njihovu kvalitetu. Također se napominje da je ovaj proizvođač izvoznik izrazio svoju namjeru da prebaci proizvodnju na još kvalitetniju konvertersku foliju, što ukazuje da je argument o navodno lošoj kvaliteti proizvoda možda pretjeran.

(57) Stoga su zahtjevi armenskog proizvođača izvoznika u tom pogledu odbačeni.

(58) U izostanku drugih komentara o kumulativnoj ocjeni učinaka odnosnog uvoza u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe, potvrđuju se privremeni zaključci kako je određeno uvodnim izjavama od 91. do 94. Privremene uredbe.

Uvoz iz odnosnih zemalja Obujam i tržišni udio odnosnih zemalja

(59) U izostanku komentara o uvozu iz odnosnih zemalja, potvrđuju se nalazi kako je određeno uvodnim izjavama 95. i 96. Privremene uredbe.

Cijene

(60) U izostanku komentara o cijenama uvoza iz odnosnih zemalja, potvrđuju se nalazi kako je određeno uvodnoj izjavi 97. Privremene uredbe.

Sniženje cijene

(61) Proizvođač izvoznik u Brazilu osporio je metodologiju izračuna marže sniženja cijene koja se odnosi na njega. U tom pogledu proizvođač izvoznik tvrdio je da izračun marži sniženja cijene nije izvršen na istoj razini trgovine. Stoga se tvrdilo da je izvozna prodaja iz Brazila pretežno izvršena nepovezanom uvozniku koji ponovno prodaje proizvod namatačima, dok IZ izravno prodaje namatačima. Stoga se tvrdilo da troškovi POA i dobit trgovca treba dodati izvoznoj cijeni. Ispitni je postupak pokazao da, suprotno od onog što je tvrdio brazilski proizvođač izvoznik, izvozna prodaja nije pretežno izvršena nepovezanom uvozniku budući da je preko 70 % njegove izvozne prodaje izvršeno izravno namatačima. Isto tako, ispitni je postupak pokazao da IZ prodaje odnosni proizvod pretežno namatačima, iako je dio prodaje izvršen trgovcima. Stoga je odlučeno da se, kako bi se osigurala i usporedba na istoj razini trgovine, isključi prodaja izvršena trgovcu te da se izračun sniženja cijene temelji isključivo na izravnoj prodaji namatačima. Budući da je navedena prodaja činila 70 % ukupne prodaje proizvođača izvoznika u Zajednicu, ona se smatrala reprezentativnom.

(62) Još je jedan argument proizvođača izvoznika u Brazilu bio da je trebalo izvršiti prilagodbu uzimajući u obzir razlike u kvaliteti između uvezenog proizvoda i IZ-a. Međutim, ispitni je postupak jasno pokazao da kvaliteta nije presudan čimbenik budući da odabir kupca više određuje cijena nego moguće razlike u kvaliteti, poput, primjerice, debljina folije.

(63) Na temelju navedenog, ponderirano prosječno sniženje cijene, izraženo kao postotak prodajne cijene IZ-a nezavisnim kupcima na razini fco tvornica, iznosilo je za Brazil 9,6 %.

(64) U izostanku komentara o sniženju cijena, potvrđuju se nalazi kako je određeno u uvodnim izjavama 98. i 100. Privremene uredbe.

Stanje industrije u Zajednici

(65) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., čimbenici štete utvrđeni su na temelju provjerenih podataka od pet proizvođača iz Zajednice. Šesti proizvođač iz Zajednice dostavio je odgovor na upitnik nakon privremenog utvrđivanja koji, međutim, nije mogao biti provjeren te, stoga, nije uzet u razmatranje prilikom konačnog utvrđivanja. Nakon završetka svih posjeta radi provjere na licu mjesta trebalo je revidirati neke čimbenike štete na temelju dokaza utvrđenih u posjećenim trgovačkim društvima. Stoga su, u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na IZ i evaluacija svih gospodarskih čimbenika koji imaju utjecaj na stanje IZ-a tijekom razmatranog razdoblja morali biti odgovarajuće revidirani.

Proizvodnja, kapacitet i iskorištenost kapaciteta 2005. 2006. 2007. RIP Proizvodnja u tonama 50952 48467 40071 32754 Proizvodnja (indeks) 100 95 79 64 Proizvodni kapacitet u tonama 59400 59400 59400 59400 Kapacitet proizvodnje (indeks) 100 100 100 100 Iskorištenost kapaciteta 86 % 81 % 67 % 55 % Iskorištenost kapaciteta (indeks) 100 94 79 64

(66) Kao što je vidljivo iz gornje tablice, obujam proizvodnje IZ-a još uvijek je pokazivao jasno negativno kretanje između 2005. i RIP-a. Što se tiče ukupnog kapaciteta proizvodnje, konačni nalazi potvrdili su smanjenje iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja.

Obujam prodaje, tržišni udjeli, rast i prosječna jedinična cijena u EZ-u

(67) Tablica 2.: Obujam prodaje, tržišni udjeli, cijene i prosječne jedinične cijene u Zajednici

Tablica u nastavku pokazuje rezultate IZ-a u odnosu na njegovu prodaju nezavisnim kupcima u Zajednici. 2005. 2006. 2007. RIP Obujam prodaje (u tonama) 43661 45191 37207 30310 Opseg prodaje (indeks) 100 104 85 70 Tržišni udio 48 % 53 % 34 % 33 % Jedinične cijene u EUR/tona 2566 3045 3219 3068 Jedinične cijene (indeks) 100 119 125 120

(68) Kako je privremeno utvrđeno, dok je potrošnja u Zajednici narasla za 4 & tijekom razmatranog razdoblja, obujam prodaje IZ-a smanjio se za 30 %, odnosno IZ nije mogao imati koristi od povećane potrošnje. Zato se tržišni udio IZ-a smanjio s 48 % u 2005. na 33 % u RIP-u.

(69) Stoga, što se tiče rezultata IZ-a u odnosu na njegovu prodaju nezavisnim kupcima u Zajednici, konačni nalazi nisu značajno promijenili privremeno utvrđeno stanje.

Zalihe

(70) Tablica 3.: Zalihe

Brojke u nastavku predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja. 2005. 2006. 2007. RIP Zalihe u tonama 1789 1711 2148 2355 Zalihe (indeks) 100 96 120 132

(71) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107. Privremene uredbe, ispitni je postupak pokazao da se zalihe ne mogu smatrati valjanim čimbenikom štete budući da je većina proizvodnje izvršena kao odgovor na narudžbe. Iz tog razloga su kretanja zaliha navedena kao informacija. Iako konačni nalazi sada pokazuju značajno povećanje od 32 % razina zaliha, utvrđeno je da je to posljedica proizvedene, a još neisporučene robe jednog trgovačkog društva te da, stoga, nije reprezentativni pokazatelj kretanja.

Ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala 2005. 2006. 2007. RIP Ulaganja (EUR) 7090015 807899 1355430 3998397 Ulaganja (indeks) 100 11 19 56

(72) Ulaganja IZ-a značajno su se smanjila, odnosno potvrđuje se kretanje utvrđeno u Privremenoj uredbi u uvodnoj izjavi 108. U izostanku značajne promjene i komentara o ulaganjima IZ-a između 2005. i RIP-a, potvrđuju se nalazi kako je određeno u uvodnoj izjavi 108. Privremene uredbe.

Profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok 2005. 2006. 2007. RIP Profitabilnost od prodaje u EZ-u -2,8 % -2,6 % 0,2 % -0,1 % Povrat ukupnog ulaganja -43,7 % -439,1 % 19,3 % -1,3 % Novčani tok 2 % 1 % 4 % 5 %

(73) Gornja tablica pokazuje da se profitabilnost IZ-a neznatno poboljšala tijekom razmatranog razdoblja, iako je i dalje u RIP-u negativna te, posebno, značajno ispod ciljane dobiti od 5 %. Kako je navedeno u tablicama 1. i 2., ispitni je postupak pokazao da se slabljenje IZ-a uglavnom odrazilo u značajnom smanjenju obujma proizvodnje i obujma prodaje IZ-a. To pokazuje da je IZ, suočen s dampinškim uvozom, izgubio obujam prodaje i tržišne udjele u pokušaju uklanjanja gubitaka. Kao zaključak, unatoč tome što je ostvario marginalnu dobit u 2007. te ponovno mali gubitak u RIP-u, može se smatrati da je IZ pretrpio materijalnu štetu. Revidirani nalazi o profitabilnosti nisu promijenili privremene zaključke u tom pogledu, a konačni se nalazi ne umanjuju zaključak da je ukupna profitabilnost ostala niska, ako ne i negativna, unatoč činjenici da se potrošnja značajno povećala u 2007. i tijekom RIP-a.

(74) Povrat ulaganja ponovno je izračunan na temelju provjerenih podataka od IZ-a korištenjem iste metodologije kako je opisano u uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe. Kao posljedica, utvrđeno je da je navedeni pokazatelj pozitivan u 2007. godini te, na taj način, odražava malu dobit koju je ostvario IZ tijekom istog razdoblja.

(75) što se tiče novčanog toka, konačni nalazi također su revidirani na temelju provjerenih podataka od IZ-a. Ovaj pokazatelj potvrđuje da je IZ pokušao odgovoriti na nagli rast dampinškog uvoza iz odnosnih zemalja zadržavanjem prodajnih cijena na najvišim mogućim razinama na štetu obujma prodaje i tržišnih udjela.

Zaposlenost, produktivnost i plaće 2005. 2006. 2007. RIP Broj zaposlenika 482 460 386 343 Broj zaposlenih (indeks) 100 95 80 71 Trošak zapošljavanja 13618746 13031854 10882109 9642041 Trošak zapošljavanja (indeks) 100 96 80 71 Prosječni troškovi rada 28226 28359 28195 28122 Prosječni troškovi rada (indeks) 100 100 100 100 Produktivnost (tona/zaposlenik) 106 105 104 96 Produktivnost (indeks) 100 100 98 90

(76) Nakon revizije podataka može se zaključiti da su kretanja u pogledu zaposlenosti, produktivnosti i plaća IZ-a između 2005. i RIP-a ostala općenito jednaka kao i kretanja navedena u Privremenoj uredbi. U izostanku značajne promjene i komentara, stoga se potvrđuju nalazi kako je određeno u uvodnoj izjavi 112. Privremene uredbe.

Visina dampinške marže

(77) U izostanku komentara o gore navedenom, potvrđuju se nalazi kako je određeno u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe.

Oporavak od prethodnog dampinga

(78) U izostanku komentara o gore navedenom, potvrđuju se nalazi kako je određeno u uvodnoj izjavi 114. Privremene uredbe.

Rast

(79) U izostanku komentara o gore navedenom, potvrđuju se nalazi kako je određeno u uvodnoj izjavi 115. Privremene uredbe.

Zaključak o šteti

(80) U izostanku drugih komentara o stanju industrije Zajednice, potvrđuje se zaključak da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu, kako je određeno u uvodnim izjavama od 116. do 118. Privremene uredbe.

UZROČNOST Učinci dampinškog uvoza

(81) Armenski proizvođač izvoznik tvrdio je da tržišni udio armenskog uvoza tijekom razmatranog razdoblja nije u prosjeku dostatan da bi uzrokovao štetu koje je pretrpjela industrija Zajednice. Jedan od proizvođača izvoznika u NRK-u tvrdio je da uvoz iz NRK ne uzrokuje nikakvu štetu budući da je profitabilnost IZ-a pokazala rast usporedno s povećanjem uvoza iz NRK-a.

(82) Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 91. do 94. Privremene uredbe i kako je potvrđeno u uvodnim izjavama od 49. do 58., ispunjeni su svi uvjeti za kumulaciju uvoza iz svih zemalja obuhvaćenih ispitnim postupkom kako bi se ocijenio učinak dampinškog uvoza na stanje industrije Zajednice u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Posljedično, individualna analiza uvoza iz odnosnih zemalja smatrala se neprimjerenom i navedene su tvrdnje morale biti odbačene.

(83) Što se tiče razvoja profitabilnosti IZ-a, revidirane brojke nisu značajno promijenile cjelokupnu sliku štete. IZ smanjio je svoje gubitke između 2005. i 2006., dok je u 2007. industrija ostvarila marginalnu dobit (0,2 %). Navedena razina dobiti smanjila se u RIP-u i pretvorila u mali gubitak od – 0,1 %.

(84) Također se podsjeća da, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 121. Privremene uredbe i uvodnoj izjavi 73., slabljenje IZ-a uglavnom se odrazilo kao značajno smanjenje obujma proizvodnje i obujma prodaje IZ-a. To pokazuje da je IZ, suočen s dampinškim uvozom, izgubio obujam prodaje i tržišni udio u pokušaju uklanjanja gubitaka. Kao zaključak, unatoč tome što je IZ ostvario malu dobit u 2007., potvrđuje se da je IZ pretrpio materijalnu štetu budući da su revidirani nalazi o profitabilnosti pokazali gubitke u RIP-u. Budući da se slabljenje stanja IZ-a odvijalo usporedno s povećanjem uvoza iz odnosnih zemalja, potvrđuju se zaključci određeni uvodnom izjavom 123. Privremene uredbe.

(85) Stoga se zaključuje da je pritisak koji je vršio dampinški uvoz čiji su se opseg i tržišni udio povećali 2006. na dalje, odigrao odlučujuću ulogu u šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Stoga se gornje tvrdnje odbacuju.

Učinci ostalih čimbenika Uvoz podrijetlom iz trećih zemalja osim NRK-a, Armenije i Brazila

(86) U izostanku komentara o uvozu podrijetlom iz trećih zemalja osim odnosnih zemalja, potvrđuju se zaključci doneseni u uvodnim izjavama od 124. do 126. Privremene uredbe.

Izvoz industrije Zajednice

(87) U izostanku komentara o izvoznim rezultatima IZ-a, potvrđuju se zaključci doneseni u uvodnim izjavama 127. i 128. Privremene uredbe.

Uvoz industrije Zajednice

(88) Jedan je proizvođač izvoznik upućivanjem na određene podatke o tržištu tvrdio da je obujam uvoza jednog proizvođača iz Zajednice od njegovog povezanog trgovačkog društva značajan.

(89) Međutim, navedene tvrdnje nije bilo moguće potvrditi budući da su provjereni podaci relevantnog kineskog proizvođača izvoznika i njegovog povezanog uvoznika u Zajednici potvrdili privremene zaključke iz uvodne izjave 129. Privremene uredbe.

Samoprouzročena šteta

(90) Neke su zainteresirane stranke ponovile da su proizvođači iz Zajednice više zainteresirani za unosnije tržište aluminijske konverterske folije. Tvrdilo se da se AKF i odnosni proizvod (također poznat pod nazivom aluminijska folija za domaćinstvo) proizvode na istim proizvodnim linijama te je, stoga, prijelaz s jednog proizvoda na drugi relativno jednostavan. Stoga je smanjenje obujma proizvodnje IZ-a odnosnog proizvoda uzrokovano povećanjem proizvodnje AKF-a IZ-a, a ne povećanim uvozom iz odnosnih zemalja. U suprotnom se tvrdilo da je razlog za povećanje uvoza iz odnosnih zemalja bila nedostatna opskrba IZ-a na tržištu Zajednice uzrokovana povećanjem proizvodnje AKF-a. Nalazi u uvodnoj izjavi 132. Privremene uredbe kritizirani su jer su se temeljili na podacima samo jednog proizvođača AKF-a iz Zajednice.

(91) Ispitni je postupak potvrdio da se obujam proizvodnje AKF-a IZ-a nije značajnije povećao. Zapravo, daljnji je ispitni postupak pokazao da ni jedan podnositelj zahtjeva niti proizvođač iz Zajednice koji podupire zahtjev nisu preusmjerili značajan dio svog ukupnog obujma proizvodnje na AFK te su, stoga, tvrdnje u tom pogledu odbačene. Na navedenoj osnovi ne može se zaključiti da su značajni proizvodni kapaciteti doista preusmjereni s odnosnog proizvoda na AKF. Zapravo, isti strojevi za valjanje mogu proizvoditi različite vrste folije te se, stoga, može zaključiti da, ako dođe do obnove profitabilnosti odnosnog proizvoda pod uvjetima lojalne konkurencije, IZ može imati na raspolaganju više kapaciteta za proizvodnju odnosnog proizvoda. Navedeno stoga potvrđuje privremene nalaze iz uvodne izjave 132. Privremene uredbe.

Razvoj potrošnje na tržištu Zajednice

(92) U izostanku komentara o potrošnji na tržištu Zajednice, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 133. i 134. Privremene uredbe.

Razvoj troška IZ-a

(93) Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da je IZ mogao povećati svoju profitnu maržu unatoč povećanju troškova sirovina, što je u suprotnosti s privremenim nalazom iz uvodne izjave 136. Privremene uredbe, odnosno da IZ nije mogao povećati prodajne cijene istim tempom kojim su rasli troškovi sirovina. Ovu tvrdnju je trebalo odbaciti. Prvo, iako je ispitni postupak konačno pokazao neznatno poboljšanje profitabilnosti za 2007., rast dobiti nije slijedio isto kretanje kao povećana potrošnja u Zajednici. Drugo, prijenosa povećanih troškova na kupce doveo je do značajnog gubitka obujma prodaje i tržišnog udjela s obzirom na dampinški uvoz na tržištu koji je snizio cijene IZ-a. Ispitni je postupak također pokazao da je smanjenje obujma prodaje povezano s naglim rastom dampinškog uvoza, dok su proizvodni kapaciteti ostali stabilni. Kao posljedica navedenog troškovi su raspodijeljeni na smanjeni obujam proizvodnje, što je povećalo jedinične troškove.

Zaključak o uzročnosti

(94) U izostanku drugih komentara u tom pogledu, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 137. i 138. Privremene uredbe.

INTERES ZAJEDNICE Interes industrije Zajednice

(95) U izostanku komentara o interesima industrije Zajednice, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 142. do 145. Privremene uredbe.

Interes uvoznika

(96) U izostanku komentara o interesu uvoznika, potvrđuju se nalazi kako je određeno u uvodnim izjavama od 146. do 149. Privremene uredbe.

Interes korisnika

(97) Namatači, koji su glavni korisnici odnosnog proizvoda u Europskoj zajednici, koje predstavlja Aluminium Foil Association, tvrdili su da:

suprotno privremenim nalazima u uvodnoj izjavi 153. Privremene uredbe, trošak transporta rola za široku potrošnju iz Kine predstavlja samo mali postotak vrijednosti robe (oko 1 % prodajne cijene) te se skoro ne razlikuje od transportnog troška odnosnog proizvoda (oko 0,2 %) prodajne cijene,

širok asortiman proizvoda koji nude namatači iz Zajednice ne predstavlja prednost budući da trgovci na malo mogu nabaviti odnosni proizvod u velikim količinama putem zasebnih ugovora od uvoznika/trgovaca rola za široku potrošnju,

suprotno privremenim nalazima u uvodnoj izjavi 154. Privremene uredbe, proizvodnja AKF-a i dalje je prioritet proizvođača iz Zajednice koji nisu zainteresirani za proizvodnju odnosnog proizvoda. U slučaju uvođenja konačnih mjera, opskrba odnosnim proizvodom u Zajednici ne bi bila dostatna za potrebe namatača,

suprotno privremenim nalazima u uvodnoj izjavi 163. Privremene uredbe, konačne mjere, ako ikakve, također se trebaju primjenjivati na proizvode mase manje od 10 kg. U ostalim slučajevima navedene bi mjere dovele do naglog rasta dampinškog uvoza rola za široku potrošnju, posebno iz Kine, uz značajne negativne posljedice za namatače iz Zajednice, što bi dovelo do gubitka 4000 radnih mjesta u Zajednici. Navedeno su stajalište podržali proizvođači izvoznici iz dvije odnosne zemlje.

(98) Dostavljeni dokazi u pogledu transportnih troškova smatrali su se pouzdanima i, stoga, ih se moglo prihvatiti. Međutim, rizik da se uvoz odnosnog proizvoda može zamijeniti uvozom proizvoda na kraju proizvodnog lanca sam po sebi ne smatra se razlogom protiv uvođenja antidampinških mjera. Doista, nikakvi dokazi nisu predstavljeni niti utvrđeni da bi se takav uvoz povećao u značajnim količinama i po cijenama koje bi snizile cijene namatača u Zajednicu. Nepoštene trgovinske prakse proizvođača izvoznika proizvoda na kraju proizvodnog lanca treba zasebno ispitati na temelju dostatnih dokaza prima facie. Nadalje se smatralo da bi prijelaz na proizvode na kraju proizvodnog lanca u NRK-u u većim količinama vjerojatno trajao neko vrijeme budući da zahtjeva nova ulaganja u strojeve i uspostavu novih prodajnih kanala. Stoga će se učinci osjetiti u srednjoročnom razdoblju. Što se tiče broja radnih mjesta u industriji na kraju proizvodnog lanca, navedena tvrdnja nije utemeljena. Navedeni podaci se, stoga, nisu smatrali pouzdanima. Na toj osnovi potvrđuju se privremeni zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama 153. i 162. Privremene uredbe.

(99) U nedostatku drugih komentara o interesu Zajednice, potvrđuju se nalazi određeni u uvodnim izjavama od 150. do 163. Privremene uredbe.

KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE Razina uklanjanja štete

(100) Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da se izračun razine uklanjanja štete treba temeljiti na trošku proizvodnje, a ne na prodajnoj cijeni odnosnog proizvoda. Isti je izvoznik tvrdio da je ciljana dobit koja se koristila za izračun razine uklanjanja štete previsoka te da je trebala biti 1 %, što bi bilo više u skladu trenutačnim okolnostima na tržištu, posebno s gospodarskom krizom. Nadalje, navedeni je proizvođač izvoznik ponovio da je potrebno izvršiti prilagodbe za razlike u kvaliteti između proizvoda koji se izvozi i proizvoda koji proizvodi i prodaje IZ na tržištu Zajednice.

(101) Što se tiče prve tvrdnje, odnosno da se razina uklanjanja štete trebala utvrditi na temelju troška proizvodnje, napominje se da korištenje navedene metodologije nema nikakav učinak na rezultate te se, stoga, smatra nevažnim. Što se tiče razine ciljane dobiti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 165. Privremene uredbe, korištena je vrlo konzervativna profitna marža prije oporezivanja za proizvođače od 5 %. Navedeno se također predlagalo u zahtjevu te se koristilo u prethodnom ispitnom postupku. Međutim, predložena ciljana dobit nije bila na razini koja bi omogućila da IZ zadrži proizvodne kapacitete i nova ulaganja te je, stoga, morala biti odbačena. Što se tiče tvrdnje o kvaliteti proizvoda, te kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 52., utvrđeno je da sve vrste proizvoda imaju slična osnovna fizička i tehnička svojstva te se koriste za slične osnovne namjene bez obzira na njihovu kvalitetu. U izostanku dokaza koji bi poduprli navedene tvrdnje, potvrđuju se privremeni zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama od 164. do 166. Privremene uredbe.

(102) Drugi je proizvođač izvoznik tvrdio da bi razina uklanjanja štete trebala ciljati na utvrđivanje prodajnih cijena koje uklanjaju stvarni gubitak. Navedena je tvrdnja morala biti odbačena budući da je razina uklanjanja štete razina cijena koji industrija Zajednice može objektivno ostvariti u izostanku dampinga.

(103) Isti je proizvođač izvoznik dalje tvrdio da ciljanu dobit treba utvrditi na razini stvarne dobiti ostvarene na početku razmatranog razdoblja, u ovom slučaju gubitka. Na toj bi osnovi marža sniženja cijene bila de minimis.

(104) Navedeni argument morao je biti odbačen zato što je IZ još uvijek pod utjecajem prethodnog dampinga iz Rusije i NRK-a, kao i dampinškog uvoza podrijetlom iz Brazila. Stoga se smatralo da bi profitna marža od 5 % bila profitna marža koju bi objektivno mogla ostvariti industrija ove vrste u sektoru pod normalnim uvjetima tržišnog natjecanja.

(105) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 61., kako bi se osigurala usporedba na istoj razini trgovine, prodaja proizvođača izvoznika u Brazilu njegovom nepovezanom trgovcu nije uzeta u obzir prilikom izračuna sniženja cijene i, posljedično, također razine uklanjanja štete.

(106) U izostanku drugih komentara o razini uklanjanja štete, potvrđuju se uvodne izjave od 164. do 166. Privremene uredbe.

(107) Konačna marža štete na području cijele zemlje za NRK izračunana je na temelju ponderiranog prosjeka i. marže štete trgovačkog društva u NRK-u kojem je uskraćena primjena MET-a i IT te ii. najviše marže štete istog trgovačkog društva koja se primjenjuje na izvozne cijene iz podataka Eurostata (koji su reprezentativni za kineske izvoznike koji ne surađuju). Na temelju toga, marža štete na cijelom području zemlje utvrđena je na 30,0 % cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno.

Konačne mjere

(108) U svjetlu gore navedenog i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini dovoljnoj za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom bez prekoračenja utvrđene dampinške marže.

(109) Predlažu se sljedeće stope konačnih antidampinških pristojba: Zemlja Trgovačko društvo Konačna dampinška marža Konačna marža štete Konačna antidampinška pristojba Brazil Companhia Brasileira de Aluminio 27,6 % 17,6 % 17,6 % Sva ostala trgovačka društva 27,6 % 17,6 % 17,6 % NRK Alcoa Bohai and Alcoa Shanghai 25,6 % 6,4 % 6,4 % Shandong Loften 33,7 % 20,3 % 20,3 % Zhenjiang Dingsheng 37,4 % 24,2 % 24,2 % Sva ostala trgovačka društva 47,0 % 30,0 % 30,0 % Armenija RUSAL Armenal 33,4 % 13,4 % 13,4 % Sva ostala trgovačka društva 33,4 % 13,4 % 13,4 %

(110) Individualne stope antidampinške pristojbe za trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Navedene stope pristojba (za razliku od pristojbe na području cijele zemlje koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz odnosne zemlje i koje proizvode navedena trgovačka društva. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva.

(111) Svi zahtjevi kojima se traži primjena ove individualne stope antidampinške pristojbe za trgovačko društvo (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojbi.

Konačna naplata privremenih pristojbi

(112) U pogledu visine utvrđenih dampinških marži i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena Privremenom uredbom. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, oslobađaju se iznosi privremeno osigurani više od konačne stope antidampinških pristojbi.

Oblik mjera

(113) Tijekom ispitnog postupka jedini proizvođač izvoznik koji surađuje u Armeniji te jedini proizvođač izvoznik koji surađuje u Brazilu ponudili su preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(114) Obje su ponude ispitane. Ponuda brazilskog izvoznika uklanja štetni učinak dampinga i u dovoljnoj mjeri ograničavaju rizik izbjegavanja mjera. U pogledu ponude armenskog izvoznika, s obzirom na složenu strukturu grupacije trgovačkog društva i njezine prodajne kanale, postoji visok rizik unakrsne kompenzacije prodajom istog proizvoda istim kupcima ali iz različitih izvora, kao i prodaje različitih proizvoda istim kupcima iz različitih prodajnih trgovačkih društava u istoj grupaciji. Armenski izvoznik dostavio je značajno revidiranu ponudu za preuzimanje obveze nakon roka određenog u članku 8. stavku 2. Osnovne uredbe. Napominje se da je, osim činjenice da je dostavljena nakon roka, revidirana ponuda nije mogla biti prihvaćena zbog sljedećih razloga: iako je trgovačko društvo ponudilo da vrši prodaju izravno prvom nezavisnom kupcu u EU-u, odnosno bez uključivanja dva svoja povezana trgovačka društva u prodajni kanal, ispitni je postupak pokazao da trgovačko društvo prodaje ostale proizvode istim kupcima u EU-u. Štoviše, trgovačko je društvo najavilo da planira proizvesti i prodavati novu vrstu proizvoda, odnosno AKF, u EU-u. Budući da je moguće da se navedena nova vrsta proizvoda prodaje istim kupcima u EU-u, čak i revidirana ponuda ne može ograničiti rizik unakrsne kompenzacije na prihvatljivu mjeru.

(115) Odlukom 2009/736/EZ Komisija je prihvatila ponudu za preuzimanje obveze u vezi cijene od trgovačkog društva Companhia Brasileira de Aluminio (CBA). Vijeće potvrđuje da ponuda za preuzimanje obveze uklanja štetni učinak dampinga i ograničava u dostatnoj mjeri rizik izbjegavanja mjera. Ponuda trgovačkog društva Rusal Armenal odbacuje se zbog razloga određenih u uvodnoj izjavi 114. i zbog problema utvrđenih u njegovim financijekim izvještajima, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 21. i 22.

(116) Kako bi se Komisiji i carinskim tijelima omogućilo učinkovito praćenje usklađenosti trgovačkog društva CBA s preuzetom obvezom, kada se carinskim tijelima predoči zahtjev za puštanje u slobodan promet, izuzeće od antidampinške pristojbe uvjetuje se i. predočenjem računa na temelju preuzete obveze, odnosno računa koji sadrži najmanje navedene elemente i izjave propisane Prilogom II.; ii. činjenicom da uvezenu robu izravno proizvodi, otprema i fakturira trgovačko društvo CBA prvom nezavisnom kupcu u Zajednici i iii. činjenicom da roba koja je deklarirana i predočena carini točno odgovara opisu na računu na temelju preuzete obveze. Kada gore navedeni uvjeti nisu ispunjeni, odgovarajuća antidampinška pristojba primjenjuje se u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet.

(117) Prema članku 8. stavku 9. Osnovne uredbe, kad god Komisija povuče svoje prihvaćanje preuzete obveze nakon povrede upućivanjem na konkretne poslove te izjavi da su odgovarajući računi na temelju obveze nevaljani, carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja izjave o puštanju tih poslova u slobodni promet.

(118) Uvoznike treba obavijestiti da carinski dug može nastati, kao uobičajeni rizik trgovine, u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet kako je opisano u uvodnim izjavama 116. i 117., čak i ako je Komisija prihvatila obvezu proizvođača od kojeg su oni izravno ili neizravno kupovali.

(119) Prema članku 14. stavku 7. Osnovne uredbe, carinska tijela trebaju odmah obavijestiti Komisiju kad god se utvrde naznake kršenja obveze.

(120) Zbog gore navedenih razloga preuzimanje obveze koje je ponudilo društvo CBA Komisija smatra prihvatljivim, a preuzimanje obveze koje je ponudilo društvo Armenal neprihvatljivim. Odnosna trgovačka društva obaviještena su o osnovnim činjenicama, razmatranjima i obvezama na kojima se temeljilo prihvaćanje i odbijanje.

(121) U slučaju povrede ili povlačenja obveza, ili u slučaju da Komisija povuče prihvaćanje obveza, antidampinška pristojba koju je uvelo Vijeće, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, automatski se primjenjuje u skladu s člankom 8. stavkom 9. te Uredbe.

PRAĆENJE

(122) Kako bi se rizik izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću mjeru zbog velike razlike u stopama pristojba, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojbi. Navedene posebne mjere uključuju sljedeće:

(123) Dostavljanje carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike.

(124) Dođe li do značajnog povećanja obujma izvoza koji ostvaruje trgovačko društvo koje ima koristi od nižih individualnih stopa pristojba nakon uvođenja odnosnih mjera, može se smatrati da takav porast obujma predstavlja primjenu strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Taj ispitni postupak može, između ostalog, ispitivati potrebu za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojba te posljedično uvođenje pristojbe na cijelom području zemlje,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz aluminijske folije debljine najmanje 0,008 mm i najviše 0,018 m, bez podloge, daljnje neobrađene osim valjanjem, u rolama širine najviše 650 mm i mase veće od 10 kg, trenutačno razvrstane u oznaku KN ex76071119 (oznaka TARIC 7607111910) podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine (NRK).

2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća: Zemlja Trgovačko društvo Antidampinška pristojba Dodatna oznaka TARIC Armenija Closed Joint Stock Company Rusal-Armenal 13,4 % A943 Sva ostala trgovačka društva 13,4 % A999 NRK Alcoa (Shanghai) Aluminium Products Co., Ltd and Alcoa (Bohai) Aluminium Industries Co., Ltd 6,4 % A944 Shandong Loften Aluminium Foil Co., Ltd 20,3 % A945 Zhenjiang Dingsheng Aluminium Co., Ltd 24,2 % A946 Sva ostala trgovačka društva 30,0 % A999 Brazil Companhia Brasileira de Aluminio 17,6 % A947 Sva ostala trgovačka društva 17,6 % A999

3. Neovisno o prvom stavku, konačna antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodni promet u skladu s člankom 2.

4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

5. Primjena pojedinačnih stopa pristojbe određenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. uvjetuje se dostavljanjem carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u Prilogu I. U slučaju da račun nije dostavljen, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva.

Članak 2.

1. Uvoz prijavljen za puštanje u slobodni promet za koji su račune izdala trgovačka društva od kojih je Komisija prihvatila preuzimanje obveza i čiji su nazivi navedeni u Odluci 2009/736/EZ, koja je povremeno izmijenjena, izuzet je od antidampinške pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom:

da su ga navedena trgovačka društva proizvela, otpremila i za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici i

da je takav uvoz popraćen računom na temelju obveze, odnosno računom koji sadrži najmanje elemente te izjavu propisane u Prilogu II. ovoj Uredbi, i

da roba prijavljena i predočena carinskim vlastima točno odgovara opisu na računu na temelju obveze.

2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet:

kad god se utvrdi, u pogledu uvoza opisanog u stavku 1., da jedan ili više uvjeta navedenih u tom stavku nije ispunjeno, ili

kad Komisija prema članku 8. stavku 9. Osnovne uredbe povuče svoje prihvaćanje preuzete obveze uredbom ili odlukom koja se odnosi na konkretne poslove i izjavi da su odgovarajući računi na temelju obveze nevaljani.

Članak 3. Iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama u skladu s Uredbom (EZ) br. 287/2009 na uvoz aluminijske folije debljine najmanje 0,008 mm i najviše 0,018 mm, bez podloge, daljnje neobrađene osim valjanjem, u rolama širine najviše 650 mm i mase veće od 10 kg, trenutačno razvrstane u oznaku KN ex76071119 (oznaka TARIC 7607111910) podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine, konačno se naplaćuju po stopi antidampinške pristojbe uvedene u skladu s člankom 1. Oslobađaju se iznosi osigurani iznad iznosa konačnih antidampinških pristojbi.

Članak 4. Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu 24. rujna 2009. Za Vijeće Predsjednik M. Olofsson

ANNEX

PRILOG I.

Deklaracija potpisana od strane službene osobe subjekta koji izdaje račun mora, u sljedećem obliku, biti navedena na važećem računu iz članka 1. stavka 5.:

1. Ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje račun.

2. Sljedeća izjava: Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) aluminijske folije prodanog za izvoz u Europsku zajednicu i navedenog na ovom računu, proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (odnosna zemlja). Izjavljujem da su podaci navedeni u ovom računu potpuni i ispravni.

3. Datum i potpis

PRILOG II.

Račun za prodaju robe u Zajednicu, koja podliježe preuzetoj obvezi, sadrži sljedeće dijelove:

1. Naslov RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI.

2. Naziv trgovačkog društva koje izdaje račun.

3. Broj računa.

4. Datum izdavanja računa.

5. Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Zajednice.

6. Točan opis robe, uključujući:

brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se koristi za potrebe izvršavanja preuzete obveze,

jednostavan opis robe koja odgovara odnosnom PCN-u,

brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC),

oznaku TARIC,

količinu (navesti u tonama).

7. Opis uvjeta prodaje, uključujući:

cijenu po toni,

primjenljive uvjete plaćanja,

primjenljive uvjete isporuke,

ukupne popuste i rabate.

8. Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojemu trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi.

9. Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun i sljedeću potpisanu izjavu: Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2009/736/EZ. Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.

Versions

1. 2009-09-24