Address https://gelex.eu/eli/EU/act/2019/2146@2019-11-26/hr

Contents

1. Preamble
2. ANNEX
3. PRILOG A OBJAŠNJENJE POJMOVA
4. 2. Napomena:
5. 2.1.
6. 2.2.
7. 2.3.
8. 2.6.
9. 2.6.1.
10. 2.6.1.1.
11. 2.6.1.2.
12. 2.6.1.5.
13. 2.6.1.5.1.
14. 2.6.1.6.
15. 2.6.1.7.
16. 2.6.1.9.
17. 2.6.1.10.
18. 2.6.1.12.
19. 2.6.2.
20. 2.6.3.
21. 2.6.3.2.
22. 3.
23. 3.1.
24. 3.2.
25. 3.3.
26. 3.4.
27. 3.4.12.
28. 3.4.15.
29. 3.4.17.
30. 3.4.18.
31. 3.5.
32. 3.5.1.
33. 3.5.3.
34. 3.5.5.
35. 3.5.7.
36. 3.5.8.
37. 3.5.8.1.
38. 3.5.8.1.2.
39. 3.5.8.2.
40. 3.5.8.3.
41. 3.5.8.3.1.
42. PRILOG B GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA
43. 1.
44. 1.2.
45. 1.2.1.
46. 1.2.1.1.
47. 1.2.2.
48. 1.2.3.
49. 1.2.5.
50. 1.2.5.1.
51. 1.2.6.
52. 1.2.7.
53. 1.2.8.
54. 1.2.10.
55. 2.
56. 2.2.
57. 2.2.1.
58. 2.2.1.1.
59. 2.2.1.2.
60. 2.2.2.
61. 2.2.3.
62. 2.2.5.
63. 2.2.6.
64. 2.2.7.
65. 2.2.9.
66. 3.
67. 3.2.
68. 3.2.1.
69. 3.2.2.
70. 3.2.4.
71. 3.2.5.
72. 3.2.6.
73. 3.2.7.
74. 3.2.9.
75. 3.2.10.
76. 3.2.11.
77. 3.2.11.10.
78. 3.2.12.
79. 4.
80. 4.2.
81. 4.2.1.
82. 4.2.1.2.
83. 4.2.1.13.
84. 4.2.2.
85. 4.2.2.4.
86. 4.2.3.
87. 4.2.4.
88. 4.2.5.
89. 4.2.7.
90. 4.2.8.
91. 4.2.9.
92. 4.2.11.
93. 4.2.11.4.
94. 4.2.11.5.
95. 5.
96. 5.2.
97. 5.2.1.
98. 5.2.2.
99. 5.2.3.
100. 5.2.4.
101. 5.2.6.
102. 5.2.7.
103. 5.2.8.
104. 5.2.9.
105. 5.2.10.
106. 5.2.11.
107. 5.2.11.1.
108. 6.
109. 6.1.
110. 7.
111. 7.1.
112. 7.1.1.
113. 7.1.1.1.
114. 7.1.1.2.
115. 7.1.1.5.
116. 7.1.1.5.1.
117. 7.1.1.6.
118. 7.1.1.7.
119. 7.1.1.9.
120. 7.1.1.10.
121. 7.1.1.12.
122. 7.1.2.
123. PRILOG C MJESEČNA ENERGETSKA STATISTIKA
124. 1.
125. 1.1.
126. 1.2.
127. 1.2.1.
128. 1.2.2.
129. 1.2.3.
130. 2.
131. 2.2.
132. 2.2.17.
133. 2.2.18.
134. 3.
135. 3.2.
136. 3.2.1.
137. 3.2.2.
138. 3.2.2.11.
139. 3.2.4.
140. 3.2.4.10.
141. 3.2.4.13.
142. 4.
143. 4.2.
144. 4.3.
145. PRILOG D KRATKOROČNA MJESEČNA STATISTIKA
146. 1.
147. 1.2.
148. 2.
149. 2.2.
150. 2.3.
151. 2.3.1.
152. 2.3.2.
153. 2.5.
154. 3.
155. 3.1.
156. 3.2.

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici, a posebno njezin članak 4. stavak 3. i članak 9. stavak 3.,

budući da:

(1) Uredbom (EZ) br. 1099/2008 uspostavlja se zajednički okvir za proizvodnju, prosljeđivanje, vrednovanje i diseminaciju usporedivih statističkih podataka o energiji u Uniji.

(2) Energetska statistika treba se neprestano razvijati zbog brzog tehnološkog napretka, razvoja energetskih politika Unije te važnosti temeljenja ciljeva Unije i praćenja napretka u njihovu postizanju na službenim energetskim podacima. Stoga je potrebno redovito ažurirati okvir za izvješćivanje o europskoj energetskoj statistici kako bi se u obzir uzele veće ili drukčije potrebe.

(3) Komisija je utvrdila nekoliko aspekata godišnje, mjesečne i kratkoročne mjesečne energetske statistike koje je potrebno ažurirati. Posebno se odnose na veće razvrstavanje statističkih podataka o krajnjoj potrošnji energije u industriji, konceptualne prilagodbe definicija trgovine prirodnim plinom kako bi se poboljšala dosljednost, uvođenje obveze izvješćivanja za neke stavke i poboljšanje pravodobnosti mjesečnog prikupljanja podataka za ugljen i električnu energiju. Komisija je s državama članicama raspravila i dogovorila nekoliko tehničkih aspekata, uključujući područje primjene, izvedivost, troškove proizvodnje, povjerljivost i opterećenje povezano s izvješćivanjem.

(4) Uredbu (EZ) br. 1099/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5) Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1. Prilozi Uredbi (EZ) br. 1099/2008 zamjenjuju se tekstom u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu 26. studenoga 2019. Za Komisiju Predsjednik Jean-Claude Juncker

ANNEX

PRILOG

PRILOG A OBJAŠNJENJE POJMOVA

U ovom su Prilogu navedena objašnjenja, zemljopisne napomene i definicije pojmova koji se upotrebljavaju u drugim prilozima, ako nije drukčije navedeno u tim prilozima.

1. ZEMLJOPISNE NAPOMENE Sljedeće zemljopisne definicije primjenjuju se samo za potrebe statističkog izvješćivanja:

Australija: bez prekomorskih područja,

Danska: bez Farskih Otoka i Grenlanda,

Francuska: s Monakom i francuskim prekomorskim departmanima Guadeloupeom, Martiniqueom, Francuskom Gijanom, Réunionom i Mayotteom,

Italija: sa San Marinom i Vatikanom (Sveta Stolica),

Japan: s Okinawom,

Portugal: s Azorima i Madeirom,

Španjolska: s Kanarskim Otocima, Balearskim Otocima te Ceutom i Melillom,

Švicarska: bez Lihtenštajna,

Sjedinjene Američke Države: s 50 saveznih država, Okrugom Kolumbijom, Američkim Djevičanskim Otocima, Portorikom i Guamom.

2. AGREGATI Proizvođači električne i toplinske energije razvrstani su s obzirom na svrhu proizvodnje:

proizvođači kojima je to glavna djelatnost su proizvođači u privatnom ili javnom vlasništvu čija je glavna djelatnost proizvodnja električne i/ili toplinske energije za prodaju trećim stranama,

samostalni proizvođači su proizvođači u privatnom ili javnom vlasništvu koji električnu i/ili toplinsku energiju u cijelosti ili djelomično proizvode za vlastitu upotrebu kao dodatnu djelatnost uz svoju glavnu djelatnost.

2. Napomena:

nakon stupanja na snagu revidirane klasifikacije NACE Komisija može dodatno objasniti pojmove dodavanjem relevantnih oznaka NACE u skladu s regulatornim nadzornim postupkom iz članka 11. stavka 2.

2.1. Opskrba

2.1.

2.1.1. Proizvodnja/domaća proizvodnja Količine izvađenog ili proizvedenoga goriva izračunane su nakon postupka kojim se uklanjaju inertne tvari. Proizvodnja uključuje količine koje je proizvođač potrošio tijekom procesa proizvodnje (npr. za grijanje ili rad strojeva i pomoćnih uređaja) te količine isporučene drugim proizvođačima energije za pretvorbu ili druge namjene. Domaća proizvodnja znači proizvodnja od resursa unutar određenog područja – državnog područja zemlje izvjestiteljice.

2.1.2. Rekuperirani proizvodi Primjenjuje se samo na kameni ugljen. Mulj i škriljevac iz rudnika.

2.1.3. Primljene količine iz drugih izvora Količine goriva čija je proizvodnja obuhvaćena drugim izvješćivanjem o gorivu, ali su umiješane u druga goriva i potrošene kao mješavina. Dodatne pojedinosti o ovoj stavci navode se kao:

primljene količine iz drugih izvora: Ugljen

primljene količine iz drugih izvora: Nafta i naftni derivati

primljene količine iz drugih izvora: Prirodni plin

primljene količine iz drugih izvora: Obnovljivi izvori energije

2.1.4. Uvoz/izvoz Ako nije drukčije navedeno, uvoz se odnosi na zemlju izvornog podrijetla (zemlja u kojoj je energent proizveden) za upotrebu u toj zemlji, a izvoz se odnosi na zemlju krajnje potrošnje proizvedenog energenta. Količine se smatraju uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to je li došlo do carinjenja ili ne. Ako nije moguće utvrditi podrijetlo ili odredište, može se primijeniti kategorija Nije naznačeno/Ostalo.

2.1.5. Međunarodni pomorski spremnici Količine goriva isporučene brodovima svih zastava u međunarodnoj plovidbi. Međunarodna plovidba može se odvijati na moru, unutrašnjim jezerima i plovnim putovima te obalnim vodama. Sljedeće je isključeno:

potrošnja brodova u unutarnjoj plovidbi; razlika između unutarnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda,

potrošnja ribarskih plovila,

potrošnja vojnih snaga.

2.1.6. Promjene zaliha Razlika između početne i završne razine zaliha na državnom području. Ako nije drukčije navedeno, povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

2.1.7. Ukupne početne i završne zalihe na državnom području Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio bilateralnih državnih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja. U zalihe su uključene zalihe koje su uskladištene u svim vrstama posebnih skladišnih prostora, površinskih ili podzemnih.

2.1.8. Neposredna upotreba Nafta (sirova nafta i naftni derivati) koji se upotrebljavaju neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte. Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

2.1.9. Primljene sirovine Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se upotrebljavaju neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte, te količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se upotrebljavaju neposredno iako nisu primarno gorivo.

2.1.10. Bruto proizvodnja rafinerije Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje. Nisu uključeni gubitci u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

2.1.11. Reciklirani proizvodi Gotovi proizvodi koji su ponovno stavljeni na tržište nakon što su isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove bi količine trebalo razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

2.1.12. Povratci Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su uglavnom nusproizvodi u petrokemijskoj industriji.

2.1.13. Reklasifikacija proizvoda Količine reklasificirane zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom. Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak trebao bi biti jednak nuli.

2.1.14. Prijenos proizvoda Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

2.1.15. Statističke razlike Vrijednost koja se izračunava kao razlika između izračuna na temelju opskrbe (pristup odozgo prema dolje) i izračuna na temelju potrošnje (pristup odozdo prema gore). Trebalo bi objasniti svaku veću razliku u statističkim podacima.

2.2. Sektor pretvorbe U sektoru pretvorbe izvješćuje se samo o količinama goriva koja su pretvorena u druga goriva. Količine goriva upotrijebljene za grijanje, rad strojeva te općenito za potrebe pretvorbe trebalo bi prijaviti u sektoru energetike.

2.2.

2.2.1. SAMO proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost Količine goriva koje proizvođači kojima je to glavna djelatnost upotrebljavaju za proizvodnju električne energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju električne energije.

2.2.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – jedinice za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (kogeneracijska postrojenja) Količine goriva koje proizvođači kojima je to glavna djelatnost upotrebljavaju za proizvodnju električne i/ili toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima.

2.2.3. SAMO proizvođači kojima je proizvodnja toplinske energije glavna djelatnost Količine goriva koje proizvođači kojima je to glavna djelatnost upotrebljavaju za proizvodnju toplinske energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju toplinske energije.

2.2.4. SAMO samostalni proizvođači električne energije Količine goriva koje samostalni proizvođači upotrebljavaju za proizvodnju električne energije u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju električne energije.

2.2.5. Samostalni proizvođači – jedinice za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (kogeneracijska postrojenja) Sve količine goriva koje samostalni proizvođači upotrebljavaju za proizvodnju električne energije i razmjeran udio goriva koje se upotrebljava za proizvodnju toplinske energije za prodaju u kogeneracijskim postrojenjima. O razmjernom udjelu goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju toplinske energije koja nije prodana (utrošena toplinska energija) izvješćuje se u relevantnom sektoru krajnje potrošnje energije na temelju klasifikacije NACE. O toplinskoj energiji koja nije prodana nego isporučena drugim subjektima u okviru nefinancijskih ugovora ili subjektima s drukčijim vlasništvom izvješćuje se na temelju istog načela kao o prodanoj toplinskoj energiji.

2.2.6. SAMO samostalni proizvođači toplinske energije Razmjeran udio goriva koja su samostalni proizvođači upotrijebili za proizvodnju toplinske energije za prodaju u jedinicama/postrojenjima za isključivu proizvodnju toplinske energije. O razmjernom udjelu goriva koja se upotrebljavaju za proizvodnju toplinske energije koja nije prodana (utrošena toplinska energija) izvješćuje se u relevantnom sektoru krajnje potrošnje energije na temelju klasifikacije NACE. O toplinskoj energiji koja nije prodana nego isporučena drugim subjektima u okviru nefinancijskih ugovora ili subjektima s drukčijim vlasništvom izvješćuje se na temelju istog načela kao o prodanoj toplinskoj energiji.

2.2.7. Postrojenja za proizvodnju briketa Količine goriva upotrijebljene u postrojenjima za proizvodnju briketa.

2.2.8. Koksare Količine goriva upotrijebljene u koksarama za proizvodnju koksa iz koksnih peći i plina iz koksnih peći.

2.2.9. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB) Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB) u postrojenjima za proizvodnju BKB-a i količine goriva upotrijebljene u postrojenjima za proizvodnju briketa od treseta za potrebe proizvodnje briketa od treseta (PB).

2.2.10. Plinare Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju plina iz plinara u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.

2.2.11. Visoke peći Količine goriva koje ulaze u spremnik visoke peći, kroz vrh zajedno sa željeznom rudom ili kroz otvore na dnu zajedno sa zagrijanim zrakom.

2.2.12. Ukapljivanje ugljena Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju sintetskog ulja.

2.2.13. Postrojenja za pretvorbu plina u tekućinu Količine plinovitih goriva pretvorenih u tekuća goriva.

2.2.14. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena Količine krutih biogoriva pretvorenih u drveni ugljen.

2.2.15. Rafinerije nafte Količine goriva upotrijebljene za proizvodnju naftnih derivata.

2.2.16. Postrojenja za miješanje s prirodnim plinom (za miješani prirodni plin) Količine plinova pomiješanih s prirodnim plinom u plinsku mrežu (mrežu za prijenos plina).

2.2.17. Za miješanje s motornim benzinom/dizelom/kerozinom: Količine tekućih biogoriva pomiješanih s njihovim fosilnim inačicama.

2.2.18. Drugdje nespomenuto Količine goriva upotrijebljene za aktivnosti pretvorbe koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

2.3. Energetski sektor Količine potrošene u energetici za dobivanje energije (rudarstvo, proizvodnja nafte i plina) ili za rad postrojenja u vezi s aktivnostima pretvorbe energije. Odgovara odjeljcima 05, 06, 19 i 35 klasifikacije NACE Rev. 2, skupini 09.1 klasifikacije NACE Rev. 2 i razredima 07.21 i 08.92 klasifikacije NACE Rev. 2. Nisu uključene količine goriva transformirane u neki drugi oblik energije (koje bi trebalo navesti u sektoru pretvorbe) ili upotrijebljene za rad naftovoda, plinovoda i cjevovoda za ugljeni mulj (koje bi trebalo navesti u sektoru prometa). Uključena je proizvodnja kemijskih materijala za nuklearnu fisiju i fuziju te proizvodi tih procesa.

2.3.

2.3.1. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane za proizvodnju za vlastitu upotrebu Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja s jedinicama za isključivu proizvodnju električne energije, isključivu proizvodnju toplinske energije i kogeneraciju.

2.3.2. Rudnici ugljena Količine goriva utrošenog u rudarstvu kao energent za vađenje i pripremu ugljena. Ugljen izgorio u rudničkim elektranama trebalo bi navesti u sektoru pretvorbe.

2.3.3. Postrojenja za proizvodnju briketa Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za proizvodnju briketa.

2.3.4. Koksare Količine goriva utrošenog kao energent za rad koksnih peći (koksara).

2.3.5. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB) Količine goriva upotrijebljene kao energija za rad postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena/briketa od treseta (postrojenja za proizvodnju briketa).

2.3.6. Plinare/postrojenja za uplinjavanje Količine goriva utrošenog kao energent za rad plinara i postrojenja za uplinjavanje ugljena.

2.3.7. Visoke peći Količine goriva utrošenog kao energent za rad visokih peći.

2.3.8. Ukapljivanje ugljena Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za ukapljivanje ugljena.

2.3.9. Ukapljivanje (LNG)/uplinjavanje Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za ukapljivanje i uplinjavanje prirodnog plina.

2.3.10. Postrojenja za uplinjavanje (bioplin) Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za uplinjavanje bioplina.

2.3.11. Postrojenja za ukapljivanje (GTL) Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za ukapljivanje plina.

2.3.12. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena Količine goriva utrošenog kao energent za rad postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena.

2.3.13. Rafinerije nafte Količine goriva utrošenog kao energent za rad rafinerija nafte.

2.3.14. Vađenje nafte i plina Količine goriva potrošene u postrojenjima za vađenje nafte i prirodnog plina. Nisu uključeni gubitci cjevovoda (navesti kao gubitke u distribuciji) i količine energije upotrijebljene za rad cjevovoda (navesti u sektoru prometa).

2.3.15. Drugdje nespomenuto – energetika Količine goriva povezane s energetskim djelatnostima koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

2.4. Gubitci u distribuciji Količine gubitaka goriva uslijed prijevoza i distribucije.

2.5. Krajnja neenergetska potrošnja Količine fosilnih goriva upotrijebljene za neenergetske potrebe – neizgorena goriva.

2.6. Krajnja potrošnja energije (specifikacija krajnje upotrebe)

2.6.

2.6.1. Sektor industrije Odnosi se na količine goriva potrošene u industrijskim poduzećima u vezi s njihovim glavnim djelatnostima. Za jedinice koje proizvode isključivo toplinsku energiju ili kogeneracijska postrojenja izvješćuje se samo o količinama goriva potrošenima za proizvodnju toplinske energije koju upotrebljava sam subjekt (utrošena toplinska energija). Količine goriva potrošene za proizvodnju toplinske energije za prodaju i za proizvodnju električne energije treba navesti u odgovarajućem sektoru pretvorbe.

2.6.1.

2.6.1.1. Rudarstvo i vađenje: odjeljci 07 (osim 07.21) i 08 (osim 08.92) klasifikacije NACE Rev. 2; skupina 09.9 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.1.1.

2.6.1.1.1. Vađenje metalnih ruda [odjeljak 07 klasifikacije NACE Rev. 2; osim razreda 07.21 Vađenje uranovih i torijevih ruda klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.1.2. Ostalo rudarstvo i vađenje [odjeljak 08 klasifikacije NACE Rev. 2; nije uključen razred 08.92 Vađenje treseta klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.1.3. Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu [odjeljak 09 klasifikacije NACE Rev. 2; ne uključuje skupinu 09.1 Pomoćne djelatnosti za vađenje nafte i prirodnog plina klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.2. Hrana, piće i duhan: odjeljci 10, 11 i 12 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.1.2.

2.6.1.2.1. Proizvodnja prehrambenih proizvoda [odjeljak 10 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.2.2. Proizvodnja pića [odjeljak 11 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.2.3. Proizvodnja duhanskih proizvoda [odjeljak 12 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.3. Tekstil i koža [odjeljci 13, 14 i 15 klasifikacije NACE Rev. 2; uključuje Proizvodnju tekstila, Proizvodnju odjeće i Proizvodnju kože i srodnih proizvoda]

2.6.1.4. Drvo i proizvodi od drva — Proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala [odjeljak 16 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.5. Celuloza, papir i tiskanje: odjeljci 17 i 18 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.1.5.

2.6.1.5.1. Proizvodnja papira i proizvoda od papira [odjeljak 17 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.5.1.

2.6.1.5.1.1. Proizvodnja celuloze [razred 17.11 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.5.1.2. Ostali papir i papirnati proizvodi [razred 17.12 klasifikacije NACE Rev. 2 i skupina 17.2 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.5.2. Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa [odjeljak 18 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.6. Kemijska i petrokemijska industrija: odjeljci 20 i 21 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.1.6.

2.6.1.6.1. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda [odjeljak 20 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.6.2. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka [odjeljak 21 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.7. Nemetalni minerali [odjeljak 23 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.7.

2.6.1.7.1. Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla [odjeljak 23.1 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.7.2. Proizvodnja cementa, vapna i gipsa (uključujući klinker) [skupina 23.5 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.7.3. Ostali nemetalni mineralni proizvodi [skupine 23.2, 23.3, 23.4, 23.6, 23.7 i 23.9 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.8. Željezo i čelik [Proizvodnja osnovnih metala A: skupine 24.1, 24.2 i 24.3 i razredi 24.51 i 24.52 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.9. Industrija obojenih metala [Proizvodnja osnovnih metala B: Skupina 24.4 i razredi 24.53 i 24.54 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.9.

2.6.1.9.1. Proizvodnja aluminija [razred 24.42 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.9.2. Ostale industrije obojenih metala [skupina 24.4 klasifikacije NACE Rev. 2 — osim razreda 24.42 klasifikacije NACE Rev. 2; razredi 24.53 i 24.54 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.10. Strojevi: odjeljci 25, 26, 27 i 28 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.1.10.

2.6.1.10.1. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme [odjeljak 25 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.10.2. Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda [odjeljak 26 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.10.3. Proizvodnja električne opreme [odjeljak 27 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.10.4. Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. [odjeljak 28 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.11. Prijevozna sredstva: Industrija povezana s prijevoznim sredstvima [odjeljci 29 i 30 klasifikacije NACE; uključuje Proizvodnju motornih vozila, prikolica i poluprikolica te Proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava]

2.6.1.12. Drugdje nespomenuto – industrija: odjeljci 22, 31 i 32 klasifikacije NACE

2.6.1.12.

2.6.1.12.1. Proizvodnja proizvoda od gume i plastike [odjeljak 22 klasifikacije NACE]

2.6.1.12.2. Proizvodnja namještaja [odjeljak 31 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.12.3. Ostala prerađivačka industrija [odjeljak 32 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.1.13. Građevinarstvo [odjeljci 41, 42 i 43 klasifikacije NACE Rev. 2]

2.6.2. Sektor prometa Energija upotrijebljena u svim djelatnostima prometa bez obzira na NACE kategoriju (ekonomski sektor) u kojoj se ta djelatnost odvija. O gorivima upotrijebljenima za zagrijavanje i rasvjetu na željezničkim i autobusnim stanicama, lukama i zračnim lukama trebalo bi izvješćivati u sektoru Komercijalne i javne usluge, a ne u sektoru prometa.

2.6.2.

2.6.2.1. Željeznica Količine goriva koje se upotrebljavaju u željezničkom prometu, uključujući industrijske željeznice i željeznički promet kao dio gradskih ili prigradskih prometnih sustava (na primjer vlakovi, tramvaji, podzemna željeznica).

2.6.2.2. Unutarnja plovidba Količine goriva isporučene plovilima svih zastava koja nisu uključena u međunarodnu plovidbu (vidjeti kategoriju Međunarodni pomorski spremnici). Razliku između unutarnje i međunarodne plovidbe trebalo bi odrediti na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda.

2.6.2.3. Cestovni promet Količine goriva upotrijebljene za cestovna vozila. Uključeno je gorivo upotrijebljeno za poljoprivredna vozila na autocestama i maziva koja se upotrebljavaju u cestovnim vozilima. Nije uključena energija upotrijebljena u stacionarnim motorima (vidjeti Druge sektore), za traktore izvan autocesta (vidjeti Poljoprivrede), za cestovna vozila u vojne svrhe (vidjeti Druge sektore – drugdje nespomenuto), bitumen upotrijebljen za površinski sloj ceste i energija upotrijebljena za strojeve na gradilištima (vidjeti Industriju, podsektor Građevinarstvo).

2.6.2.4. Prijevoz cjevovodima Količine upotrijebljene kao energija za podršku i rad cjevovoda pri prijenosu plina, tekućina, mulja i druge robe. Uključuje energiju upotrijebljenu za crpne stanice i održavanje cjevovoda. Ne uključuje energiju upotrijebljenu za distribuciju cjevovodom prirodnog ili industrijskog plina, tople vode ili pare od distributera do krajnjih korisnika (navesti u energetskom sektoru), energiju upotrijebljenu za krajnju distribuciju vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i drugim korisnicima (navesti u kategoriji Komercijalne i javne usluge) i gubitke do kojih dolazi tijekom prijevoza između distributera i krajnjih korisnika (navesti kao gubitke u distribuciji).

2.6.2.5. Međunarodni zračni promet Količine goriva isporučene zrakoplovima u međunarodnom zračnom prometu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrijebili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji Drugdje nespomenuto – promet) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji Drugdje nespomenuto – ostalo).

2.6.2.6. Unutarnji zračni promet Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u unutarnjem zračnom prometu. Uključuje gorivo za namjene koje se ne odnose na letenje, npr. ispitivanje motora na ispitnom stolu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika. U to su uključena razmjerno duga putovanja između dvaju zračnih luka u zemlji s prekomorskim područjima. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrijebili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji Drugdje nespomenuto – promet) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji Drugdje nespomenuto – ostalo).

2.6.2.7. Drugdje nespomenuto – promet Količine upotrijebljene za prometne djelatnosti koje nisu uključene drugdje. Uključuje goriva koja su zračni prijevoznici upotrebljavali za svoja cestovna vozila i goriva upotrebljavana u lukama za istovarivače brodova, razne vrste lučkih dizalica. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

2.6.3. Drugi sektori Ovom su kategorijom obuhvaćene količine goriva upotrijebljene u sektorima koji nisu posebno spomenuti ili nisu obuhvaćeni sektorima pretvorbe, energetike, industrije ili prometa.

2.6.3.

2.6.3.1. Komercijalne i javne usluge Količine goriva koje su potrošila poduzeća i uredi u javnom i privatnom sektoru. Odjeljci 33, 36, 37, 38, 39, 45, 46, 47, 52, 53, 55, 56, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 84 (isključujući razred 84.22), 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96 i 99 klasifikacije NACE Rev. 2. O gorivima upotrijebljenima za zagrijavanje i rasvjetu na željezničkim i autobusnim stanicama, u lukama i zračnim lukama trebalo bi izvješćivati u ovoj kategoriji te uključiti goriva upotrijebljena za sve djelatnosti koje nisu povezane s prijevozom iz odjeljaka 49, 50 i 51 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.2. Kućanstva Količine goriva koje su potrošila sva kućanstva, uključujući kućanstva sa zaposlenim osobama. Odjeljci 97 i 98 klasifikacije NACE Rev. 2. Za sektor kućanstava primjenjuju se sljedeće posebne definicije: Kućanstvo znači osoba koja živi sama ili skupina ljudi koji žive zajedno u istom privatnom stanu i dijele izdatke, uključujući i zajedničku nabavu osnovnih životnih potrepština. Sektor kućanstva, poznat i kao stambeni sektor, stoga označuje skup svih kućanstava jedne zemlje. Zajedničke stambene objekte, bilo trajne (npr. zatvori) ili privremene (npr. bolnice), trebalo bi isključiti s obzirom na to da su obuhvaćeni potrošnjom u uslužnom sektoru. Energiju upotrijebljenu u svim djelatnostima prometa trebalo bi navesti u sektoru prometa, a ne u sektoru kućanstva. Potrošnju energije povezanu sa značajnim gospodarskim aktivnostima kućanstava isto bi tako trebalo isključiti iz ukupne potrošnje energije u kućanstvima. Te aktivnosti uključuju djelatnosti malih poljoprivrednih gospodarstava i druge gospodarske aktivnosti koje se izvode na mjestu gdje se kućanstvo nalazi te bi ih trebalo navesti u odgovarajućem sektoru krajnje potrošnje.

2.6.3.2.

2.6.3.2.1. Grijanje prostora Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za potrebe grijanja unutrašnjosti stana.

2.6.3.2.2. Hlađenje prostora: Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za hlađenje stambenih prostorija rashladnim sustavom i/ili jedinicom. Ventilatori, puhala i drugi uređaji koji nisu priključeni na rashladnu jedinicu isključeni su iz ovog dijela, ali bi ih trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na osvjetljenje i električne uređaje.

2.6.3.2.3. Grijanje vode: Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za grijanje tople tekuće vode, kupanje, čišćenje i drugu upotrebu osim kuhanja. Grijanje bazena nije uključeno, ali bi ga trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na druge vrste konačne namjene.

2.6.3.2.4. Kuhanje: Ova se energetska usluga odnosi na upotrebu energije za pripremu obroka. Isključeni su pomoćni kuhinjski uređaji (mikrovalne pećnice, kuhala za vodu, aparati za kavu itd.) te bi njih trebalo obuhvatiti dijelom koji se odnosi na uređaje za osvjetljenje i električne uređaje.

2.6.3.2.5. Osvjetljenje i električni uređaji (samo električna energija): Upotreba električne energije za osvjetljenje i sve druge električne uređaje u stanu koja se ne smatra drugom vrstom krajnje namjene.

2.6.3.2.6. Druge vrste krajnje namjene: Sva druga potrošnja energije u kućanstvima, npr. upotreba energije izvan stambenih prostorija i sve druge aktivnosti koje nisu navedene u pet prethodno navedenih vrsta krajnje namjene (npr. kosilice, grijanje bazena, vanjske grijalice, vanjski roštilji, saune itd.).

2.6.3.3. Poljoprivreda/šumarstvo Količine goriva koje su potrošili korisnici razvrstani u sektore poljoprivrede, lovstva i šumarstva; odjeljci 01 i 02 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.4. Ribarstvo Količine goriva isporučene za slatkovodno, morsko i dubokomorsko ribarstvo. Ribolovom bi trebalo obuhvatiti goriva isporučena brodovima svih zastava koji su se opskrbili gorivom u zemlji (uključujući međunarodni ribolov) te energiju upotrijebljenu u ribarstvenoj industriji. Odjeljak 03 klasifikacije NACE Rev. 2.

2.6.3.5. Drugdje nespomenuto – ostalo Količine goriva upotrijebljene za djelatnosti koje nisu uključene drugdje (poput razreda 84.22 klasifikacije NACE Rev. 2). Ova kategorija uključuje potrošnju goriva u vojne svrhe mobilnog i stacionarnog karaktera (npr. za brodove, zrakoplove, cestovna vozila i energiju upotrijebljenu u stambenim prostorima), bez obzira na to je li gorivo isporučeno za vojsku te zemlje ili neke druge zemlje. Ako se ova kategorija upotrebljava, u izvješću bi trebalo objasniti što je njome obuhvaćeno.

3. PROIZVODI

3.

3.1. Ugljen (kruta fosilna goriva i industrijski plinovi)

3.1.

3.1.1. Kameni ugljen Kameni ugljen jest agregat nastao od antracita, koksnog ugljena i drugog bituminoznog ugljena.

3.1.2. Antracit Ugljen visokog stupnja karbonizacije za upotrebu u industriji i kućanstvima. Obično sadržava manje od 10 % hlapljive tvari i visok udio ugljika (oko 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorijska vrijednost veća od 24000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.1.3. Koksni ugljen Bituminozni ugljen pogodan za proizvodnju koksa (koksa iz koksnih peći) prikladnog za punjenje visoke peći. Njegova je bruto kalorijska vrijednost veća od 24000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.1.4. Drugi bituminozni ugljen Ugljen koji se upotrebljava za proizvodnju pare, uključujući sve vrste bituminoznog ugljena koje nisu uključene ni pod koksni ugljen ni pod antracit. Odlikuje se većim udjelom hlapljive tvari nego kod antracita (više od 10 %) i manjim udjelom ugljika (manje od 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorijska vrijednost veća od 24000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.1.5. Smeđi ugljen Smeđi ugljen jest agregat nastao od sub-bituminoznog ugljena i lignita.

3.1.6. Sub-bituminozni ugljen Odnosi se na neaglomerirani ugljen čija bruto kalorijska vrijednost iznosi između 20000 kJ/kg i 24000 kJ/kg te sadržava više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka bez mineralnih tvari.

3.1.7. Lignit Neaglomerirani ugljen čija bruto kalorijska vrijednost iznosi manje od 20000 kJ/kg i sadržava više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka bez mineralnih tvari.

3.1.8. Briket Složeno gorivo proizvedeno od praha kamenog ugljena uz dodatak vezivnog sredstva. Količina briketa proizvedenog od kamenog ugljena može stoga biti malo veća od stvarne količine ugljena koji je potrošen u procesu pretvorbe.

3.1.9. Koks iz koksnih peći Kruti proizvod koji se dobiva karbonizacijom ugljena, prvenstveno koksnog ugljena, pri visokoj temperaturi; ima malen udio vlage i hlapljivih tvari. Koks iz koksnih peći uglavnom se upotrebljava u industriji željeza i čelika kao izvor energije i kemijsko sredstvo. U ovoj se kategoriji navode koksni ostatak i ljevaonički koks. U ovoj bi kategoriji trebalo navesti i polukoks (kruti proizvod koji se dobiva karbonizacijom ugljena na niskoj temperaturi). Polukoks se upotrebljava kao gorivo za grijanje ili u samim postrojenjima za pretvorbu. U ovu su kategoriju uključeni i koks, koksni ostatak i polukoks koji se dobiva od lignita.

3.1.10. Koksni plin Nusproizvod kamenog ugljena koji se upotrebljava za proizvodnju gradskog plina u plinarama. Koksni plin upotrebljava se za grijanje.

3.1.11. Ugljeni katran Proizvodi se destruktivnom destilacijom bituminoznog ugljena. Ugljeni katran tekući je nusproizvod destilacije ugljena koji se upotrebljava za dobivanje koksa u koksarama ili se proizvodi od smeđeg ugljena (katran otporan na niske temperature).

3.1.12. BKB (briket od smeđeg ugljena) BKB je složeno gorivo proizvedeno od lignita ili sub-bituminoznog ugljena briketiranjem pod visokim tlakom bez dodavanja vezivnog sredstva, uključujući osušeni fini lignit i prah lignita.

3.1.13. Industrijski plinovi Industrijski plinovi agregat su nastao od plina iz plinare, plina iz koksnih peći, plina iz visokih peći i drugih oporabljenih plinova.

3.1.14. Plin iz plinare Obuhvaća sve vrste plina koji je proizveden u postrojenjima javnih poduzeća ili u privatnim postrojenjima, čija je glavna djelatnost proizvodnja, transport i distribucija plina. Uključuje plin proizveden karbonizacijom (uključujući plin proizveden u koksarama i modificiran u plin iz plinare) potpunim uplinjavanjem, obogaćen ili neobogaćen naftnim derivatima (ukapljeni naftni plin, ostatci loživog ulja itd.) te preoblikovanjem i jednostavnim miješanjem plinova i/ili zraka, uključujući miješanjem s prirodnim plinom, čija će se distribucija i opskrba odvijati kroz mrežu za prirodni plin. Količinu plina koja nastaje kao rezultat reklasificiranja drugih ugljenih plinova u plin iz plinare trebalo bi prijaviti kao proizvodnju plina iz plinare.

3.1.15. Plin iz koksnih peći Plin iz koksnih peći plin je koji se dobiva kao nusproizvod u proizvodnji koksa iz koksnih peći za proizvodnju željeza i čelika.

3.1.16. Plin iz visokih peći Plin iz visokih peći proizvodi se tijekom izgaranja koksa u visokim pećima u industriji željeza i čelika. Rekuperira se i upotrebljava kao gorivo dijelom unutar samog postrojenja, a dijelom u drugim procesima u industriji čelika ili u elektranama koje su opremljene za njegovo sagorijevanje.

3.1.17. Drugi oporabljeni plinovi Nusproizvod u proizvodnji čelika u pećima s kisikom, dobiva se pri izlasku iz peći. Plinovi su poznati i kao konvertorski plin, plin LD ili plin BOS. Količinu rekuperiranoga goriva trebalo bi navesti na temelju bruto kalorijske vrijednosti. Ovom su kategorijom obuhvaćeni i nespecificirani industrijski plinovi koji nisu prethodno navedeni, poput zapaljivih plinova od čvrstog izvora ugljika dobivenih industrijskim i kemijskim postupcima koji nisu drugdje definirani.

3.1.18. Treset Treset je gorivi, meki, porozni ili komprimirani fosilni sedimentni talog biljnog podrijetla s visokim udjelom vlage (do 90 % u neobrađenom stanju), koji se lako reže te je svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. U treset su uključeni rezani i mljeveni treset. Treset za neenergetsku upotrebu nije obuhvaćen ovom kategorijom.

3.1.19. Proizvodi od treseta Proizvodi poput briketa od treseta dobiveni izravno ili neizravno od rezanog i mljevenog treseta.

3.1.20. Naftni škriljevac i naftni pijesak Naftni škriljevac i naftni pijesak sedimentne su stijene koje sadržavaju organsku tvar u obliku kerogena. Kerogen je voskasti materijal bogat ugljikovodikom koji se smatra prethodnikom nafte. Naftni škriljevac može sagorjeti izravno ili preradom zagrijavanjem radi dobivanja nafte iz škriljevca. Naftu iz škriljevca i druge proizvode dobivene ukapljivanjem trebalo bi navesti kao druge ugljikovodike u okviru naftnih derivata.

3.2. Prirodni plin

3.2.

3.2.1. Prirodni plin U prirodni plin uključeni su plinovi iz podzemnih nalazišta, u tekućem ili plinovitom stanju, koji se uglavnom sastoje od metana, neovisno o metodi njihova vađenja (konvencionalno i nekonvencionalno). Ovdje su uključeni i nevezani plin s polja na kojima se ugljikovodici pojavljuju samo u plinovitom stanju i vezani plin proizveden zajedno sa sirovom naftom te metan dobiven u rudnicima ugljena (plin iz rudnika) ili iz slojeva ugljena (plin iz slojeva ugljena). U prirodni plin nisu uključeni bioplin i industrijski plinovi. Prijenos tih plinova u plinsku mrežu navodi se odvojeno od prirodnog plina. U prirodni plin uključeni su ukapljeni prirodni plin (LNG) i komprimirani prirodni plin (CNG).

3.3. Električna i toplinska energija

3.3.

3.3.1. Električna energija Pojam električna energija odnosi se na prijenos energije u okviru fizičkog fenomena koji uključuje električne naboje i njihovo djelovanje u mirovanju i pokretu. Navodi se sva upotrijebljena, proizvedena i potrošena električna energija, uključujući vanmrežnu i onu za vlastitu potrošnju.

3.3.2. Toplinska energija (dobivena toplinska energija) Pojam toplinska energija odnosi se na energiju dobivenu iz translacijskog, rotacijskog ili vibracijskog gibanja sastavnica tvari te promjena njezina fizičkog stanja. Navodi se sva proizvedena toplinska energija, osim one koju samostalni proizvođači proizvedu za vlastitu potrošnju i koju ne prodaju; svi drugi oblici toplinske energije prijavljuju se kao potrošnja proizvoda od kojih je proizvedena toplinska energija.

3.4. Nafta (sirova nafta i naftni derivati)

3.4.

3.4.1. Sirova nafta Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje sadržava mješavinu ugljikovodika i s njima povezanih nečistoća poput sumpora. Pri normalnoj temperaturi okoliša i atmosferskom tlaku u tekućem je stanju, a njezina su fizička svojstva (gustoća, viskoznost itd.) vrlo promjenjiva. U ovu su kategoriju uključeni kondenzati s polja te pogonski kondenzati iz vezanog i nevezanog plina koji se miješaju s komercijalnom sirovom naftom. Navode se količine neovisno o metodi vađenja (konvencionalno i nekonvencionalno). U sirovu naftu ne uključuju se kondenzati prirodnog plina (NGL).

3.4.2. Kondenzati prirodnog plina (NGL) NGL su tekući ili ukapljeni ugljikovodici dobiveni iz prirodnog plina u postrojenjima za separaciju ili u pogonima za preradu plina. Kondenzati prirodnog plina uključuju etan, propan, butan (normalni i izobutan), (izo)pentan te različite pentane i više ugljikovodike (ponekad ih se naziva prirodnim benzinima ili kondenzatima postrojenja za obradu (preradu) plina).

3.4.3. Rafinerijske sirovine Rafinerijska sirovina obrađena je nafta namijenjena daljnjoj preradi (npr. loživo ulje dobiveno primarnom destilacijom ili vakuumsko plinsko ulje), ali bez miješanja. U daljnjoj se preradi pretvara u jedan dio ili više njih i/ili u gotove proizvode. Ovom su definicijom obuhvaćeni i povratci iz petrokemijske industrije u rafineriju (npr. pirolitički benzin, C4 frakcije, frakcije plinskog i loživog ulja).

3.4.4. Aditivi/oksigenati Aditivi su neugljikovodični spojevi dodani naftnom derivatu ili pomiješani s njime radi poboljšanja njegovih svojstava (oktanski i cetanski broj, ponašanje na hladnoći itd.). U aditive su uključeni oksigenati (kao što su alkoholi (metanol, etanol), eteri (metil tercijarni butileter (MTBE), etil tercijarni butileter (ETBE), tercijarni amil metileter (TAME) itd.), esteri (npr. ulje uljane repice ili dimetilester itd.), kemijski spojevi (npr. tetrametil olovo (TML), tetraetil olovo (TEL) i deterdženti). Količine aditiva/oksigenata (alkohola, etera, estera i drugih kemijskih spojeva) navedene u ovoj kategoriji trebale bi se odnositi na količine namijenjene miješanju s gorivima ili one upotrijebljene kao gorivo. Ova kategorija uključuje biogoriva koja se miješaju s tekućim fosilnim gorivima.

3.4.5. Biogoriva u aditivima/oksigenatima Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na miješana tekuća biogoriva i samo na udio tekućeg biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima. Isključena su sva tekuća nemiješana biogoriva.

3.4.6. Drugi ugljikovodici Sintetska nafta koja je dobivena iz katranskog pijeska, nafte iz škriljevca itd., tekućine iz ukapljivanja ugljena, proizvodnja tekućina pretvorbom prirodnog plina u benzin, vodik i emulgirana ulja (npr. Orimulsion); isključen je naftni škriljevac; uključena je nafta iz škriljevca (sekundarni proizvod).

3.4.7. Naftni derivati Naftni derivati agregat su nastao od rafinerijskog plina, etana, ukapljenog naftnog plina, lake nafte, motornog benzina, avionskog benzina, mlaznog goriva benzinskog tipa, mlaznog goriva kerozinskog tipa, drugih kerozina, plinskog ulja/dizelskog goriva, loživog ulja, bijelog špirita i SPB-a, maziva, bitumena, parafinskih voskova, naftnog koksa i drugih proizvoda.

3.4.8. Rafinerijski plin Rafinerijski plin uključuje mješavinu nekondenziranih plinova koji se uglavnom sastoje od vodika, metana, etana i olefinskih ugljikovodika dobivenih destilacijom sirove nafte ili obradom naftnih derivata (npr. krekiranje) u rafinerijama. Ovdje su uključeni i povratni plinovi iz petrokemijske industrije.

3.4.9. Etan Prirodno plinoviti ugljikovodik s nerazgranatim lancima (C2H6) koji se dobiva iz prirodnog i rafinerijskog plina.

3.4.10. Ukapljeni naftni plinovi (LPG) LPG su laki parafinski ugljikovodici dobiveni rafiniranjem te u postrojenjima za stabilizaciju sirove nafte i postrojenjima za obradu prirodnog plina. Uglavnom se sastoje od propana (C3H8) i butana (C4Hl0) ili njihove kombinacije. Oni mogu uključivati i propilen, butilen, izopropilen i izobutilen. LPG se za transport i uskladištenje obično ukapljuju pod tlakom.

3.4.11. Laka nafta Laka nafta sirovina je za petrokemijsku industriju (npr. proizvodnju etilena ili aromata) ili za proizvodnju benzina reformiranjem ili izomerizacijom u rafineriji. Pojmom laka nafta obuhvaćeni su materijali u području destilacije između 30 °C i 210 °C, odnosno u dijelu tog područja.

3.4.12. Motorni benzin Motorni benzin sastoji se od mješavine lakih ugljikovodika dobivenih destilacijom na temperaturi između 35 °C i 215 °C. Upotrebljava se kao gorivo za motore za kopneni promet s paljenjem električnom iskrom. Motorni benzin može uključivati aditive, oksigenate i sredstva za povećanje oktanskog broja, uključujući spojeve s olovom. Uključen je i motorni benzin s komponentama za miješanje (isključujući aditive/oksigenate), npr. alkilatima, izomeratima, reformatima i krekiranim benzinom namijenjenim upotrebi kao gotovi motorni benzin. Motorni benzin jest agregat nastao od miješanog biobenzina (biobenzin u motornom benzinu) i nebiološkog benzina.

3.4.12.

3.4.12.1. Miješani biobenzin (biobenzin u motornom benzinu) Biobenzin koji je umiješan u motorni benzin.

3.4.12.2. Nebiološki benzin Preostali dio motornog benzina – motorni benzin bez miješanog biobenzina (uglavnom motorni benzin fosilnog podrijetla).

3.4.13. Avionski benzin Motorni benzin posebno pripremljen za klipne avionske motore, s oktanskim brojem prikladnim za motor, ledištem na –60 °C i područjem destilacije obično između 30 °C i 180 °C.

3.4.14. Mlazno gorivo benzinskog tipa (na bazi lake nafte ili JP4) Ovdje su uključena sva laka ulja na bazi ugljikovodika za pogon turbina zrakoplova koja su dobivena destilacijom na temperaturi između 100 °C i 250 °C. Dobivaju se miješanjem kerozina i benzina ili lake nafte tako da udio aromata ne bude veći od 25 % volumena, a tlak pare je između 13,7 kPa i 20,6 kPa.

3.4.15. Mlazno gorivo kerozinskog tipa Destilat koji se upotrebljava za pogon avionskih turbina. Ima jednake značajke destilacije između 150 °C i 300 °C (obično ne iznad 250 °C) i žarište kao kerozin. Osim toga, ima i neke posebnosti (npr. ledište) koje je utvrdila Međunarodna udruga zračnih prijevoznika. Uključuje komponente za miješanje s kerozinom. Mlazno gorivo kerozinskog tipa agregat je nastao od miješanog biološkog mlaznog kerozina (biološki mlazni kerozin u mlaznom gorivu kerozinskog tipa) i nebiološkog mlaznog kerozina.

3.4.15.

3.4.15.1. Miješani biološki mlazni kerozin (biološki mlazni kerozin u mlaznom gorivu kerozinskog tipa) Biološki mlazni kerozin umiješan u mlazno gorivo kerozinskog tipa.

3.4.15.2. Nebiološki mlazni kerozin Preostali dio mlaznog goriva kerozinskog tipa – mlazno gorivo kerozinskog tipa miješano s biološkim mlaznim kerozinom (uglavnom mlazno gorivo kerozinskog tipa fosilnog podrijetla).

3.4.16. Ostali kerozini Rafinirani destilati nafte koji se koriste u drugim sektorima, osim u zračnom prometu. Temperatura destilacije iznosi između 150 °C i 300 °C.

3.4.17. Plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje) Plinsko ulje/dizelsko gorivo prvenstveno je srednji destilat dobiven destilacijom u području između 180 °C i 380 °C. Uključuje komponente za miješanje. Ovisno o upotrebi, na raspolaganju je nekoliko stupnjeva. Plinsko ulje/dizelsko gorivo uključuje dizelsko gorivo za automobile i kamione s dizelskim motorom s kompresijskim paljenjem. U plinsko ulje/dizelsko gorivo uključeno je lako ulje za grijanje za industrijsku i komercijalnu upotrebu, dizelsko gorivo za pogon plovila i dizelsko gorivo za željeznički promet, druga plinska ulja, uključujući teška plinska ulja dobivena destilacijom između 380 °C i 540 °C i koja se upotrebljavaju kao sirovine u petrokemijskoj industriji. Plinsko ulje/dizelsko gorivo agregat je nastao od miješanih biodizela (biodizeli u plinskom ulju/dizelskom gorivu) i nebioloških dizela.

3.4.17.

3.4.17.1. Miješani biodizeli (biodizeli u plinskom ulju/dizelskom gorivu) Biodizeli koji su umiješani u plinska ulja/dizelska goriva.

3.4.17.2. Nebiološki dizeli Preostali dio plinskog ulja/dizelskog goriva, isključujući miješane biodizele (uglavnom plinsko ulje/dizelsko gorivo fosilnog podrijetla).

3.4.18. Loživo ulje (teško loživo ulje) Sva rezidualna (teška) loživa ulja (uključujući ona dobivena miješanjem). Kinematička viskoznost je iznad 10 cSt pri temperaturi od 80 °C. Žarište je uvijek iznad 50 °C, a gustoća je uvijek veća od 0,90 kg/l. Loživo ulje agregat je nastao od loživog ulja s niskim udjelom sumpora i loživog ulja s visokim udjelom sumpora.

3.4.18.

3.4.18.1. Loživo ulje s niskim udjelom sumpora (LSFO) Loživo ulje s udjelom sumpora manjim od 1 %.

3.4.18.2. Loživo ulje s visokim udjelom sumpora (HSFO) Loživo ulje s udjelom sumpora od 1 % i više.

3.4.19. Bijeli špirit i SBP Bijeli špirit i SBP definirani su kao rafinirani srednji destilati s destilacijom u rasponu između lake nafte i kerozina. Oni uključuju industrijski špirit (koji se naziva i SBP; laka ulja koja se dobivaju destilacijom između 30 °C i 200 °C u 7 ili 8 stupnjeva industrijskog špirita s obzirom na granice područja destilacije – stupnjevi su utvrđeni u skladu s temperaturnom razlikom između destilacijskih točaka od 5 % volumena i 90 % volumena, koja ne iznosi više od 60 °C) i bijeli špirit (industrijski špirit sa žarištem iznad 30 °C i destilacijskim područjem između 135 °C i 200 °C).

3.4.20. Maziva Ugljikovodici nastali iz destilata nusproizvoda. Uglavnom se koriste za smanjivanje trenja među površinama. Uključuju sve konačne oblike mazivih ulja, od ulja za vretena do ulja za cilindre, ulja koja se upotrebljavaju u mastima za podmazivanje, motorna ulja i sve vrste sirovina za maziva ulja.

3.4.21. Bitumen Čvrsti (tvrdi), polučvrsti (polutvrdi) ili viskozni ugljikovodik koloidne strukture, smeđe do crne boje, dobiva se kao ostatak destilacijom sirove nafte, vakuumskom destilacijom ostataka nafte od atmosferske destilacije. Bitumen se često naziva asfaltom i prije svega se upotrebljava za gradnju cesta i kao materijal za pokrivanje krovova. Uključen je tekući i rezani bitumen.

3.4.22. Parafinski vosak Riječ je o zasićenim alifatskim ugljikovodicima. Taj je vosak ostatak dobiven pri odstranjivanju voska iz mazivih ulja. Ima kristalnu strukturu koja je više ili manje fina u odnosu na stupanj kvalitete. Njegove su glavne značajke sljedeće: bez boje je i mirisa, propušta svjetlo, s talištem iznad 45 °C.

3.4.23. Naftni koks Crni kruti nusproizvod dobiven uglavnom krekiranjem i karbonizacijom ostataka sirovina, ostataka vakuumske destilacije, katrana i smole u procesima kao što je kontinuirano ili diskontinuirano koksiranje. Sastoji se uglavnom od ugljika (90 do 95 %) i ima mali udio pepela. Upotrebljava se kao sirovina u koksarama u industriji čelika, za grijanje, za proizvodnju elektroda i za proizvodnju kemikalija. Dvije su najvažnije vrste zeleni koks i kalcinirani koks. Uključuje koks na katalizatoru koji se tijekom procesa rafiniranja taloži na katalizatoru; taj koks ne može se oporabiti i obično se koristi kao gorivo u rafineriji.

3.4.24. Drugi proizvodi Svi drugi proizvodi koji prethodno nisu posebno navedeni, na primjer: katran i sumpor. Uključuju aromate (npr. BTX ili benzen, toluen i ksilen) i olefinske ugljikovodike (npr. propilen) koji su proizvedeni u rafinerijama.

3.5. Obnovljivi izvori energije i otpad

3.5.

3.5.1. Hidroenergija Potencijalna i kinetička energija vode pretvorena u električnu energiju u hidroelektranama. Hidroenergija jest agregat koji odgovara ukupnoj energiji nastaloj u konvencionalnim hidroelektranama, mješovitim hidroelektranama i isključivo crpnim hidroelektranama.

3.5.1.

3.5.1.1. Konvencionalne hidroelektrane Hidroelektrane koje upotrebljavaju isključivo izravni prirodni dotok vode i nisu crpne hidroelektrane (crpljenje vode uzbrdo).

3.5.1.2. Mješovite hidroelektrane Hidroelektrane s prirodnim dotokom vode u gornji spremnik pri čemu se dio opreme ili sva oprema može upotrebljavati za crpljenje vode uzbrdo; električna energija koja tako nastaje posljedica je i prirodnog dotoka vode i vode koja je prethodno crpljena uzbrdo.

3.5.1.3. Isključivo crpne hidroelektrane Hidroelektrane bez prirodnog dotoka vode u gornji spremnik; velika većina vode od koje nastaje električna energija prethodno je crpljena uzbrdo, ne uključujući kišne i snježne padaline.

3.5.2. Geotermalna energija Energija dostupna kao toplinska energija koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinsku energiju koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije predstavlja razliku između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

3.5.3. Solarna energija Solarna energija agregat je nastao od solarne fotonaponske energije i solarne toplinske energije.

3.5.3.

3.5.3.1. Solarna fotonaponska energija Sunčeva svjetlost pretvorena u električnu energiju s pomoću solarnih ćelija koje proizvode električnu energiju kad su izložene svjetlosti. Navodi se sva proizvedena električna energija (uključujući proizvodnju na malo i vanmrežne instalacije).

3.5.3.2. Solarna toplinska energija Toplinska energija nastala iz zračenja sunca (Sunčeva svjetlost) namijenjena korisnoj energetskoj upotrebi. Na primjer, u to su uključene solarne toplinske elektrane i aktivni sustavi za proizvodnju sanitarne tople vode ili za grijanje prostora u zgradama. Ta je proizvodnja energije toplinska energija dostupna prijenosniku topline, tj. nastala solarna energija umanjena za optičke gubitke i gubitke kolektora. Ne uključuje se solarna energija sakupljena pasivnim sustavima grijanja, hlađenja i osvjetljenja zgrada; uključuje se samo solarna energija povezana s aktivnim sustavima.

3.5.4. Energija plime i oseke, valova i oceana Mehanička energija dobivena gibanjem plime, valova ili oceanskih struja, upotrebljava se za proizvodnju električne energije.

3.5.5. Energija vjetra Kinetička energija vjetra koja se upotrebljava za proizvodnju električne energije u vjetroturbinama. Energija vjetra agregat je nastao u kopnenim i priobalnim vjetroelektranama.

3.5.5.

3.5.5.1. Kopnene vjetroelektrane Proizvodnja električne energije iz vjetra na kopnenim područjima (unutrašnjost, uključujući jezera i druga vodna tijela koja se nalaze u unutrašnjosti).

3.5.5.2. Priobalne vjetroelektrane Proizvodnja električne energije na priobalnim područjima (npr. more, oceani i umjetni otoci). Za proizvodnju energije iz vjetra na moru izvan teritorijalnih voda predmetnog područja, uzimaju se u obzir svi pogoni koji se nalaze u isključivoj gospodarskoj zoni određene zemlje.

3.5.6. Industrijski otpad (neobnovljivi dio) Navodi se neobnovljivi otpad industrijskog podrijetla koji se spaljuje izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost. Isključuje se otpad koji se spaljuje bez oporabe energije. Obnovljivi dio industrijskog otpada trebalo bi navesti u onoj kategoriji biogoriva koja ga najbolje opisuje.

3.5.7. Komunalni otpad: Otpad koji nastaje u kućanstvima, bolnicama i tercijarnom sektoru (općenito, sav otpad koji nalikuje otpadu iz kućanstava) i spaljuje se izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost. Isključuje se otpad koji se spaljuje bez oporabe energije. Komunalni otpad agregat je nastao od obnovljivog komunalnog otpada i neobnovljivog komunalnog otpada.

3.5.7.

3.5.7.1. Obnovljivi komunalni otpad Količina komunalnog otpada biološkog podrijetla.

3.5.7.2. Neobnovljivi komunalni otpad Količina komunalnog otpada nebiološkog podrijetla.

3.5.8. Biogoriva Biogoriva su agregat nastao od krutih biogoriva, bioplina i tekućih biogoriva. Biogoriva koja se upotrebljavaju za neenergetske svrhe isključuju se iz područja primjene energetske statistike (na primjer drvo upotrijebljeno u izgradnji ili za namještaj, biološka maziva za podmazivanje motora i biološki bitumen za površinski sloj ceste).

3.5.8.

3.5.8.1. Kruta biogoriva Uključuju kruti organski, nefosilni materijal biološkog podrijetla (poznat i kao biomasa) koji se može upotrijebiti kao gorivo za proizvodnju toplinske ili električne energije. Kruta biogoriva agregat su nastao od drvenog ugljena, ogrjevnog drva, drvnih ostataka i nusproizvoda, crnog luga, ostataka šećerne trske, otpada životinjskog podrijetla, drugih biljnih materijala i ostataka te obnovljivog dijela industrijskog otpada.

3.5.8.1.

3.5.8.1.1. Drveni ugljen Drveni ugljen je gorivo proizvedeno od krutih biogoriva – kruti ostatak destruktivne destilacije i pirolize drva i drugih biljnih materijala.

3.5.8.1.2. Ogrjevno drvo, drvni ostatci i nusproizvodi Ogrjevno drvo (u obliku cjepanica, pruća, peleta ili iverja) dobiveno iz prirodnih šuma ili šuma kojima se gospodari ili od izoliranih stabala. Uključeni su drvni ostatci koji se upotrebljavaju kao gorivo i u kojima je očuvan izvorni sastav drva; uključene su drvene pelete. Isključeni su drveni ugljen i crni lug. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.2.

3.5.8.1.2.1. Drvene pelete Drvene pelete cilindričan su proizvod aglomeriran kompresijom drvnih ostataka.

3.5.8.1.3. Crni lug Energija iz alkalno istrošenog crnog luga dobivenog iz digestora tijekom proizvodnje sulfata ili natrona potrebnih za proizvodnju papira. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.4. Otpaci šećerne trske Gorivo dobiveno od vlakana preostalih nakon ekstrakcije soka u okviru prerade šećerne trske. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.5. Otpad životinjskog podrijetla Energija iz životinjskog izmeta, ostataka mesa i ribe koji se izravno upotrebljavaju kao gorivo kad su suhi. Isključen je otpad koji se upotrebljava u postrojenjima za anaerobnu fermentaciju. Ogrjevni plinovi iz tih postrojenja uključuju se pod bioplinove. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.6. Ostali biljni materijali i ostatci Biogoriva koja nisu navedena drugdje, a uključuju slamu, lupine povrća, mljevene ljuske orašastih plodova, pruće dobiveno podrezivanjem, kominu maslina i drugi otpad koji proizlazi iz održavanja, obrezivanja i prerade biljaka. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.1.7. Obnovljivi dio industrijskog otpada Kruti obnovljivi dio industrijskog otpada koji se spaljuje izravno u posebnim pogonima radi značajne energetske upotrebe (na primjer, bez ograničenja, dio prirodne gume u otpadnim gumama ili dio prirodnih vlakana u otpadu od tekstila, iz kategorija otpada 07.3 odnosno 07.6, kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu). Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost.

3.5.8.2. Bioplin Plin sastavljen uglavnom od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase ili toplinskim procesima iz biomase, uključujući biomasu u otpadu. Količinu upotrijebljenoga goriva trebalo bi navesti kao neto kalorijsku vrijednost. Bioplin jest agregat nastao od deponijskog plina, plina kanalizacijskog mulja, drugih bioplinova nastalih anaerobnom digestijom te bioplinova iz toplinskih procesa.

3.5.8.2.

3.5.8.2.1. Deponijski plin Bioplin dobiven anaerobnom digestijom deponijskog otpada.

3.5.8.2.2. Plin kanalizacijskog mulja Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom kanalizacijskog mulja.

3.5.8.2.3. Drugi bioplinovi dobiveni anaerobnom digestijom Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom životinjskog mulja i otpada iz klaonica, pivovara i druge poljoprivredno-prehrambene industrije.

3.5.8.2.4. Bioplinovi dobiveni toplinskim procesima Bioplin dobiven toplinskim procesima (uplinjavanjem ili pirolizom) iz biomase.

3.5.8.3. Tekuća biogoriva U ovu su kategoriju uključena sva tekuća goriva prirodnog podrijetla (na primjer, dobivena iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada) prikladna za miješanje s tekućim gorivima fosilnog podrijetla ili njihovu zamjenu. Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji trebale bi uključivati količine čistog biogoriva koje nisu pomiješane s fosilnim gorivima. U posebnim slučajevima uvoza i izvoza tekućih biogoriva uzima se u obzir samo trgovina biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); trgovina tekućim biogorivima koja su pomiješana s transportnim gorivima trebala bi se navoditi u kategoriji naftnih proizvoda. Trebalo bi navesti samo tekuća biogoriva upotrijebljena za energetske svrhe, koja sagorijevaju izravno ili se miješaju s fosilnim gorivima. Tekuća biogoriva agregat su nastao od biobenzina, biodizela, biološkog mlaznog kerozina i drugih tekućih biogoriva.

3.5.8.3.

3.5.8.3.1. Biobenzin Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s motornim benzinom fosilnog podrijetla ili njegovu zamjenu.

3.5.8.3.1.

3.5.8.3.1.1. Bioetanol Etanol kao dio biobenzina.

3.5.8.3.2. Biodizel Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s plinskim uljem/dizelskim gorivom fosilnog podrijetla ili njihovu zamjenu.

3.5.8.3.3. Biokerozin za mlazne motore Tekuća biogoriva prikladna za miješanje s mlaznim kerozinom fosilnog podrijetla ili njegovu zamjenu.

3.5.8.3.4. Druga tekuća biogoriva Tekuća biogoriva koja nisu uključena ni u jednu od prethodnih kategorija.

3.5.9. Okolna toplinska energija Toplinska energija na korisnoj temperaturnoj razini dobivena (sakupljena) s pomoću toplinskih crpki kojima je za rad potrebna električna energija ili neka druga pomoćna vrsta energije. Ta toplinska energija može se nalaziti u okolnom zraku, ispod površine krutog tla ili u površinskoj vodi. Vrijednosti se prijavljuju korištenjem iste metodologiji koja se upotrebljava za prijavljivanje toplinske energije sakupljene s pomoću toplinskih crpki u skladu s Direktivom 2009/28/EZ, ali trebalo bi uključiti sve toplinske pumpe bez obzira na njihov radni učinak.

PRILOG B GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini dostave za godišnje prikupljanje energetske statistike. Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu: Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

(a) Izvještajno razdoblje: Izvještajno razdoblje za podatke koji se prijavljuju jest jedna kalendarska godina (od 1. siječnja do 31. prosinca), a počinje s referentnom godinom 2017.

(b) Učestalost: Podaci se prijavljuju na godišnjoj osnovi.

(c) Rok za dostavu podataka: Podaci se dostavljaju do 30. studenoga godine koja slijedi nakon godine o kojoj se izvješćuje, ako nije drukčije navedeno.

(d) Format za dostavu podataka: format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

(e) Način dostave: Podaci se šalju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

1. KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI

1.

1.1. Primjenjivi energenti Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.1. UGLJEN (kruta fosilna goriva i industrijski plinovi).

1.2. Popis agregata Ako nije drukčije navedeno, sljedeći popis agregata mora se prijaviti za sve energente navedene u prethodnom stavku.

1.2.

1.2.1. Opskrba

1.2.1.

1.2.1.1. Proizvodnja

1.2.1.1.

1.2.1.1.1. Podzemna proizvodnja Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen i lignit.

1.2.1.1.2. Površinska proizvodnja Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen i lignit.

1.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora Postoje dvije potkategorije:

rekuperirani mulj i ostali proizvodi srednje kvalitete dobiveni od ugljena koji se ne mogu razvrstati prema vrsti ugljena, uključujući ugljen rekuperiran iz jalovine i drugih spremnika za otpatke,

primljene količine iz drugih izvora.

1.2.1.3. Primljene količine iz drugih izvora: iz naftnih derivata Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.2.1.4. Primljene količine iz drugih izvora: iz prirodnog plina Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.2.1.5. Primljene količine iz drugih izvora: iz obnovljivih izvora energije Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.2.1.6. Uvoz

1.2.1.7. Izvoz

1.2.1.8. Međunarodni pomorski spremnici

1.2.1.9. Promjene zaliha

1.2.2. Sektor pretvorbe

1.2.2.

1.2.2.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost

1.2.2.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – jedinice za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.2.2.3. Samo proizvođači kojima je proizvodnja toplinske energije glavna djelatnost

1.2.2.4. Samo samostalni proizvođači električne energije

1.2.2.5. Samostalni proizvođači – jedinice za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.2.2.6. Samo samostalni proizvođači toplinske energije

1.2.2.7. Postrojenja za proizvodnju briketa

1.2.2.8. Koksare

1.2.2.9. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

1.2.2.10. Plinare

1.2.2.11. Visoke peći

1.2.2.12. Ukapljivanje ugljena

1.2.2.13. Za miješani prirodni plin

1.2.2.14. Drugdje nespomenuto – pretvorba

1.2.3. Energetski sektor

1.2.3.

1.2.3.1. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.2.3.2. Rudnici ugljena

1.2.3.3. Postrojenja za proizvodnju briketa

1.2.3.4. Koksare

1.2.3.5. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

1.2.3.6. Plinare

1.2.3.7. Visoke peći

1.2.3.8. Rafinerije nafte

1.2.3.9. Ukapljivanje ugljena

1.2.3.10. Drugdje nespomenuto – energetika

1.2.4. Gubitci u distribuciji U gubitke u distribuciji uključuje se i sagorijevanje industrijskih plinova.

1.2.5. Neenergetska upotreba

1.2.5.

1.2.5.1. Sektor industrije, sektor pretvorbe i energetski sektor Neenergetska upotreba u svim podsektorima industrije, pretvorbe i energetike, npr. ugljen za proizvodnju metanola ili amonijaka.

1.2.5.1.

1.2.5.1.1. Sektor kemije i petrokemije Odjeljci 20 i 21 klasifikacije NACE Rev. 2; u neenergetsku upotrebu ugljena uključuje se njegova upotreba kao sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva te kao sirovine za ostale proizvode petrokemijske industrije.

1.2.5.2. Sektor prometa Neenergetska upotreba u svim podsektorima prometa.

1.2.5.3. Drugi sektori Neenergetska upotreba u komercijalnim i javnim službama, kućanstvima, poljoprivredi i sektorima drugdje nespomenuto – drugi sektori.

1.2.6. Krajnja potrošnja energije – sektor industrije

1.2.6.

1.2.6.1. Željezo i čelik

1.2.6.2. Kemijska i petrokemijska industrija

1.2.6.3. Obojeni metali

1.2.6.4. Nemetalni minerali

1.2.6.5. Prijevozna sredstva

1.2.6.6. Strojevi

1.2.6.7. Rudarstvo i vađenje

1.2.6.8. Hrana, piće i duhan

1.2.6.9. Celuloza, papir i tiskanje

1.2.6.10. Drvo i proizvodi od drva

1.2.6.11. Građevinarstvo

1.2.6.12. Tekstil i koža

1.2.6.13. Drugdje nespomenuto – industrija

1.2.7. Krajnja potrošnja energije – sektor prometa

1.2.7.

1.2.7.1. Željeznica

1.2.7.2. Unutarnja plovidba

1.2.7.3. Drugdje nespomenuto – promet

1.2.8. Krajnja potrošnja energije – drugi sektori

1.2.8.

1.2.8.1. Komercijalne i javne usluge

1.2.8.2. Kućanstva

1.2.8.3. Poljoprivreda/šumarstvo

1.2.8.4. Ribarstvo

1.2.8.5. Drugdje nespomenuto – ostalo

1.2.9. Uvoz prema zemlji podrijetla I izvoz prema zemlji odredišta Prijavljuje se uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta. Primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.2.10. Kalorijske vrijednosti Primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bituminozni ugljen, sub-bituminozni ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, koksni plin, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak. Za sljedeće agregate treba prijaviti bruto i neto kalorijsku vrijednost:

1.2.10.

1.2.10.1. Proizvodnja

1.2.10.2. Uvoz

1.2.10.3. Izvoz

1.2.10.4. Upotrijebljeno u koksarama

1.2.10.5. Upotrijebljeno u visokim pećima

1.2.10.6. Upotrijebljeno kod proizvođača kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost, proizvođača kojima je proizvodnja toplinske energije glavna djelatnost i u kogeneracijskim postrojenjima

1.2.10.7. Upotrijebljeno u industriji

1.2.10.8. U druge svrhe

1.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt), osim u slučaju industrijskih plinova (plina iz plinare, plina iz koksnih peći, plina iz visoke peći, drugih oporabljenih plinova) za koje se količina o kojoj se izvješćuje mora prijaviti u teradžulima na temelju bruto kalorijskih vrijednosti (TJ GCV). Kalorijske vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).

1.4. Odstupanja i izuzeća Nije primjenjivo.

2. PRIRODNI PLIN

2.

2.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.

2.2. Popis agregata Sljedeći se popis agregata prijavljuje kao prirodni plin.

2.2.

2.2.1. Sektor opskrbe Prijavljene količine u sektoru opskrbe izražavaju se u jedinicama za obujam i energiju, uključujući bruto i neto kalorijske vrijednosti.

2.2.1.

2.2.1.1. Domaća proizvodnja Uključuje proizvodnju na priobalnim područjima.

2.2.1.1.

2.2.1.1.1. Vezani plin Prirodni plin proizveden zajedno sa sirovom naftom.

2.2.1.1.2. Nevezani plin Prirodni plin koji potječe iz nalazišta koja daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju.

2.2.1.1.3. Plin iz rudnika Metan dobiven u rudnicima ugljena ili iz slojeva ugljena koji se cjevovodima dovodi na površinu i troši se u ugljenokopima ili se cjevovodima dovodi do potrošača.

2.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora

2.2.1.2.

2.2.1.2.1. Primljene količine iz drugih izvora: Nafta i naftni derivati

2.2.1.2.2. Primljene količine iz drugih izvora: Ugljen

2.2.1.2.3. Primljene količine iz drugih izvora: Obnovljivi izvori energije

2.2.1.3. Uvoz

2.2.1.4. Izvoz

2.2.1.5. Međunarodni pomorski spremnici

2.2.1.6. Promjene zaliha

2.2.1.7. Potrošnja na kopnu (zabilježena)

2.2.1.8. Obnovljivi plin Početne i završne razine zaliha prijavljuju se odvojeno kao zalihe na državnom području i zalihe u inozemstvu. Razine zaliha znači količine plina raspoložive za isporuku tijekom ciklusa povećanja i smanjenja zaliha. To se odnosi na obnovljivi prirodni plin uskladišten u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje i drugo) te na uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Nije uključen plinski jastuk. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kalorijskih vrijednosti.

2.2.1.9. Ispušteni plin Količina plina koji je ispušten u atmosferu na crpilištu ili u pogonu za preradu plina. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kalorijskih vrijednosti.

2.2.1.10. Zapaljeni plin Količina plina koji je izgorio na crpilištu ili u pogonu za preradu plina. Ovdje se ne primjenjuje zahtjev u pogledu prijavljivanja kalorijskih vrijednosti.

2.2.2. Sektor pretvorbe

2.2.2.

2.2.2.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost

2.2.2.2. Samo samostalni proizvođači električne energije

2.2.2.3. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijska postrojenja

2.2.2.4. Samostalni proizvođači – kogeneracijska postrojenja

2.2.2.5. Samo proizvođači kojima je proizvodnja toplinske energije glavna djelatnost

2.2.2.6. Samo samostalni proizvođači toplinske energije

2.2.2.7. Plinare

2.2.2.8. Koksare

2.2.2.9. Visoke peći

2.2.2.10. Pretvorba plina u tekućine

2.2.2.11. Drugdje nespomenuto – pretvorba

2.2.3. Energetski sektor

2.2.3.

2.2.3.1. Rudnici ugljena

2.2.3.2. Vađenje nafte i plina

2.2.3.3. Ulazni elementi u rafinerijama nafte

2.2.3.4. Koksare

2.2.3.5. Visoke peći

2.2.3.6. Plinare

2.2.3.7. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

2.2.3.8. Ukapljivanje (LNG) ili uplinjavanje

2.2.3.9. Pretvorba plina u tekućine

2.2.3.10. Drugdje nespomenuto – energetika

2.2.4. Gubitci u distribuciji

2.2.5. Sektor prometa Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.

2.2.5.

2.2.5.1. Cestovni promet

2.2.5.2. Prijevoz cjevovodima

2.2.5.3. Drugdje nespomenuto – promet

2.2.6. Sektor industrije Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.

2.2.6.

2.2.6.1. Željezo i čelik

2.2.6.2. Kemijska i petrokemijska industrija

2.2.6.3. Obojeni metali

2.2.6.4. Nemetalni minerali

2.2.6.5. Prijevozna sredstva

2.2.6.6. Strojevi

2.2.6.7. Rudarstvo i vađenje

2.2.6.8. Hrana, piće i duhan

2.2.6.9. Celuloza, papir i tiskanje

2.2.6.10. Drvo i proizvodi od drva

2.2.6.11. Građevinarstvo

2.2.6.12. Tekstil i koža

2.2.6.13. Drugdje nespomenuto – industrija

2.2.7. Drugi sektori Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.

2.2.7.

2.2.7.1. Komercijalne i javne usluge

2.2.7.2. Kućanstva

2.2.7.3. Poljoprivreda/šumarstvo

2.2.7.4. Ribarstvo

2.2.7.5. Drugdje nespomenuto – ostalo

2.2.8. Uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta Prijavljuju se ukupne količine prirodnog plina te udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) i to prema državi podrijetla za uvoz i prema državi odredišta za izvoz.

2.2.9. Mogućnosti uskladištenja plina Navode se odvojeno kao pogoni za skladištenje plinova u plinovitom stanju i terminala za ukapljeni prirodni plin (koji se dalje razlikuju kao terminali za ukapljeni prirodni plin koji se uvozi i terminali za ukapljeni prirodni plin koji se izvozi).

2.2.9.

2.2.9.1. Naziv Naziv lokacije pogona za skladištenje ili terminala za prirodni ukapljeni plin.

2.2.9.2. Vrsta (samo za pogone za skladištenje plinova u plinovitom stanju) Vrsta skladištenja, npr. iscrpljeno plinsko polje, vodonosni bazen napajanja, solna jama itd.

2.2.9.3. Kapacitet Za pogone za skladištenje plinova u plinovitom stanju: ukupni kapacitet za skladištenje plina, od čega se oduzima plinski jastuk. Plinski jastuk jest ukupan volumen plina koji je stalno potreban za održavanje odgovarajućega tlaka u podzemnom skladištu plina i stopa isporuke tijekom ciklusa smanjenja zaliha. Za terminale za prirodni ukapljeni plin: ukupni kapacitet za skladištenje plina izražen u ekvivalentu plina u plinovitom stanju.

2.2.9.4. Vršno opterećenje Najviša razina na kojoj se plin može iscrpljivati iz dotičnog skladišnog prostora; odgovara najvećem kapacitetu crpljenja.

2.2.9.5. Kapacitet uplinjavanja ili ukapljivanja (samo za terminale za prirodni ukapljeni plin) Kapacitet uplinjavanja mora se prijaviti za uvozne terminale, a kapacitet ukapljivanja mora se prijaviti za izvozne terminale.

2.3. Mjerne jedinice Količine prirodnog plina prijavljuju se prema njegovoj energetskoj vrijednosti, tj. u TJ, na temelju bruto kalorijske vrijednosti. Ako su potrebne fizičke količine, jedinica je u 106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101325 Pa). Kalorijske vrijednosti prijavljuju se u kJ/m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101325 Pa). Radni obujam prijavljuje se u 106 m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101325 Pa). Vršno opterećenje te kapacitet uplinjavanja i ukapljivanja prijavljuju se u 106 m3/dan, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101325 Pa).

3. ELEKTRIČNA I TOPLINSKA ENERGIJA

3.

3.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na toplinsku i električnu energiju.

3.2. Popis agregata Ako nije drukčije navedeno, sljedeći popis agregata prijavljuje se za toplinsku i električnu energiju.

3.2.

3.2.1. Proizvodnja električne i toplinske energije Sljedeće posebne definicije primjenjuju se na agregate za električnu i toplinsku energiju na koje se odnosi ovo poglavlje: Agregati iz poglavlja 3.2.1.1. do 3.2.1.11. moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta postrojenja bruto i neto proizvodnja električne i toplinske energije moraju se prijaviti zasebno, kada je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja.

bruto proizvodnja električne energije: ukupna električna energija koja je proizvedena u svim predmetnim postrojenjima za proizvodnju električne energije (uključujući crpne hidroelektrane) i izmjerena na izlazima glavnih generatora.

bruto proizvodnja toplinske energije: ukupna toplinska energija proizvedena u postrojenju, uključuje toplinsku energiju koju upotrebljavaju pomoćni uređaji postrojenja koji upotrebljavaju vruću tekućinu (grijanje prostora, grijanje s tekućim gorivom itd.) i gubitke pri izmjeni topline u postrojenju/mreži te toplinsku energiju koja se kao primarni oblik energije upotrebljava u kemijskim procesima.

neto proizvodnja električne energije: bruto proizvodnja električne energije umanjena za električnu energiju koju su potrošili pomoćni uređaji za proizvodnju električne energije i onu izgubljenu u glavnim transformatorima.

neto proizvodnja toplinske energije: količina toplinske energije koja je isporučena distribucijskom sustavu i izračunana mjerenjem ulaznih i izlaznih tokova toplinske energije.

3.2.1.

3.2.1.1. Nuklearna energija

3.2.1.2. Hidroenergija (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.1.3. Geotermalna energija

3.2.1.4. Solarna energija

3.2.1.5. Energija plime i oseke, valova i oceana (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.1.6. Energija vjetra (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.1.7. Goriva Zapaljive i gorive tekućine, tj. one kod kojih se pri reakciji s kisikom oslobađa znatna količina toplinske energije i koje se primjenjuju izravno za proizvodnju električne i/ili toplinske energije.

3.2.1.8. Toplinske crpke (primjenjuje se samo za toplinsku energiju)

3.2.1.9. Električni kotlovi (primjenjuje se samo za toplinsku energiju)

3.2.1.10. Toplinska energija proizvedena u kemijskim procesima Toplinska energija koja nastaje u egzotermičkim procesima poput kemijskih reakcija. Ne uključuje otpadnu toplinsku energiju koja nastaje u energetskim procesima i koju bi trebalo navesti kao toplinsku energiju proizvedenu iz odgovarajućega goriva.

3.2.1.11. Drugi izvori

3.2.2. Opskrba Za točke 3.2.2.1. i 3.2.2.2. prijavljene količine u skladu su s vrijednostima prijavljenima za agregate iz točaka od 3.2.1.1. do 3.2.1.11.

3.2.2.

3.2.2.1. Bruto proizvodnja ukupno

3.2.2.2 Neto proizvodnja ukupno

3.2.2.3. Uvoz Količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

3.2.2.4. Izvoz Vidjeti objašnjenje u točki 3.2.2.3. Uvoz.

3.2.2.5. Upotrijebljeno za toplinske crpke (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.2.6. Upotrijebljeno za električne kotlove (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.2.7. Upotrijebljeno za crpne hidroelektrane – isključivo crpne hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.2.8. Upotrijebljeno za crpne hidroelektrane – mješovite hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)

3.2.2.9. Upotrijebljeno za proizvodnju električne energije (primjenjuje se samo za toplinsku energiju)

3.2.3. Gubitci u distribuciji Za električnu energiju uključeni su gubitci u transformatorima koji se ne smatraju sastavnim dijelovima elektrana.

3.2.4. Krajnja potrošnja energije – sektor prometa Krajnja energetska potrošnja i krajnja neenergetska potrošnja prijavljuju se odvojeno za sljedeće agregate.

3.2.4.

3.2.4.1. Željeznica

3.2.4.2. Prijevoz cjevovodima

3.2.4.3. Cestovni promet

3.2.4.4. Drugdje nespomenuto – promet

3.2.5. Krajnja potrošnja energije – drugi sektori

3.2.5.

3.2.5.1. Komercijalne i javne usluge

3.2.5.2. Kućanstva

3.2.5.3. Poljoprivreda/šumarstvo

3.2.5.4. Ribarstvo

3.2.5.5. Drugdje nespomenuto – ostalo

3.2.6. Energetski sektor Ne uključuje vlastitu upotrebu postrojenja u crpnim hidroelektranama, toplinskim crpkama i električnim kotlovima.

3.2.6.

3.2.6.1. Rudnici ugljena

3.2.6.2. Vađenje nafte i plina

3.2.6.3. Postrojenja za proizvodnju briketa

3.2.6.4. Koksare

3.2.6.5. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

3.2.6.6. Plinare

3.2.6.7. Visoke peći

3.2.6.8. Rafinerije nafte

3.2.6.9. Nuklearna industrija

3.2.6.10. Postrojenja za ukapljivanje ugljena

3.2.6.11. Postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

3.2.6.12. Postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

3.2.6.13. Pretvorba plina u tekućine

3.2.6.14. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

3.2.6.15. Drugdje nespomenuto – energetika

3.2.7. Sektor industrije

3.2.7.

3.2.7.1. Željezo i čelik

3.2.7.2. Kemijska i petrokemijska industrija

3.2.7.3. Obojeni metali

3.2.7.4. Nemetalni minerali

3.2.7.5. Prijevozna sredstva

3.2.7.6. Strojevi

3.2.7.7. Rudarstvo i vađenje

3.2.7.8. Hrana, piće i duhan

3.2.7.9. Celuloza, papir i tiskanje

3.2.7.10. Drvo i proizvodi od drva

3.2.7.11. Građevinarstvo

3.2.7.12. Tekstil i koža

3.2.7.13. Drugdje nespomenuto – industrija

3.2.8. Uvoz i izvoz Potrebno je izvijestiti o uvozu i izvozu količina električne i toplinske energije prema zemlji podrijetla odnosno zemlji odredišta. Vidjeti objašnjenje u točki 3.2.2.3. Uvoz.

3.2.9. Neto proizvodnja samostalnih proizvođača Za sljedeća postrojenja ili aktivnosti, neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja toplinske energije samostalnih proizvođača prijavljuju se zasebno za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja:

3.2.9.

3.2.9.1. Energetski sektor: Rudnici ugljena

3.2.9.2. Energetski sektor: Vađenje nafte i plina

3.2.9.3. Energetski sektor: Postrojenja za proizvodnju briketa

3.2.9.4. Energetski sektor: Koksare

3.2.9.5. Energetski sektor: Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

3.2.9.6. Energetski sektor: Plinare

3.2.9.7. Energetski sektor: Visoke peći

3.2.9.8. Energetski sektor: Rafinerije nafte

3.2.9.9. Energetski sektor: Postrojenja za ukapljivanje ugljena

3.2.9.10. Energetski sektor: Postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

3.2.9.11. Energetski sektor: Postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

3.2.9.12. Energetski sektor: Pretvorba plina u tekućine

3.2.9.13. Energetski sektor: Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

3.2.9.14. Energetski sektor: Drugdje nespomenuto – energetika

3.2.9.15. Sektor industrije: Željezo i čelik

3.2.9.16. Sektor industrije: Kemijska i petrokemijska industrija

3.2.9.17. Sektor industrije: Obojeni metali

3.2.9.18. Sektor industrije: Nemetalni minerali

3.2.9.19. Sektor industrije: Prijevozna sredstva

3.2.9.20. Sektor industrije: Strojevi

3.2.9.21. Sektor industrije: Rudarstvo i vađenje

3.2.9.22. Sektor industrije: Hrana, piće i duhan

3.2.9.23. Sektor industrije: Celuloza, papir i tiskanje

3.2.9.24. Sektor industrije: Drvo i proizvodi od drva

3.2.9.25. Sektor industrije: Građevinarstvo

3.2.9.26. Sektor industrije: Tekstil i koža

3.2.9.27. Sektor industrije: Drugdje nespomenuto – industrija

3.2.9.28. Sektor prometa: Željeznica

3.2.9.29. Sektor prometa: Prijevoz cjevovodima

3.2.9.30. Sektor prometa: Cestovni promet

3.2.9.31. Sektor prometa: Drugdje nespomenuto – promet

3.2.9.32. Drugi sektori: Kućanstva

3.2.9.33. Drugi sektori: Komercijalne i javne usluge

3.2.9.34. Drugi sektori: Poljoprivreda/šumarstvo

3.2.9.35. Drugi sektori: Ribarstvo

3.2.9.36. Drugi sektori: Drugdje nespomenuto – ostalo

3.2.10. Bruto proizvodnja električne energije i toplinske energije od goriva Bruto proizvedena električna energija, toplinska energija za prodaju i upotrijebljene količine goriva, uključujući njihovu odgovarajuću ukupnu energiju iz goriva navedenih u nastavku moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. Za ove dvije vrste proizvođača, proizvodnja električne i toplinske energije mora se prijaviti zasebno, kada je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja.

3.2.10.

3.2.10.1. Antracit

3.2.10.2. Koksni ugljen

3.2.10.3. Drugi bituminozni ugljen

3.2.10.4. Sub-bituminozni ugljen

3.2.10.5. Lignit

3.2.10.6. Treset

3.2.10.7. Briket

3.2.10.8. Koks iz koksnih peći

3.2.10.9. Koksni plin

3.2.10.10. Ugljeni katran

3.2.10.11. BKB (briket od smeđeg ugljena)

3.2.10.12. Plin iz plinare

3.2.10.13. Plin iz koksnih peći

3.2.10.14. Plin iz visokih peći

3.2.10.15. Drugi oporabljeni plinovi

3.2.10.16. Proizvodi od treseta

3.2.10.17. Naftni škriljevac i naftni pijesak

3.2.10.18. Sirova nafta

3.2.10.19. Kondenzati prirodnog plina (NGL)

3.2.10.20. Rafinerijski plin

3.2.10.21. Ukapljeni naftni plin (LPG)

3.2.10.22. Laka nafta

3.2.10.23. Mlazno gorivo kerozinskog tipa

3.2.10.24. Ostali kerozini

3.2.10.25. Plinsko ulje/dizelsko gorivo

3.2.10.26. Loživo ulje

3.2.10.27. Bitumen

3.2.10.28. Naftni koks

3.2.10.29. Drugi naftni proizvodi

3.2.10.30. Prirodni plin

3.2.10.31. Industrijski otpad

3.2.10.32. Obnovljivi komunalni otpad

3.2.10.33. Neobnovljivi komunalni otpad

3.2.10.34. Kruta biogoriva

3.2.10.35. Bioplinovi

3.2.10.36. Biodizel

3.2.10.37. Biobenzin

3.2.10.38. Druga tekuća biogoriva

3.2.11. Instalirana električna snaga Instalirana električna snaga prijavljuje se kao stanje dana 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine. Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja. Instalirana električna snaga mora se prijaviti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. Ona je zbroj instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga najveća je snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane u mrežu.

3.2.11.

3.2.11.1. Nuklearna energija

3.2.11.2. Konvencionalne hidroelektrane

3.2.11.3. Mješovite hidroelektrane

3.2.11.4. Isključivo crpne hidroelektrane

3.2.11.5. Geotermalna energija

3.2.11.6. Solarna fotonaponska energija

3.2.11.7. Solarna toplinska energija

3.2.11.8. Energija plime i oseke, valova i oceana

3.2.11.9. Energija vjetra

3.2.11.10. Goriva

3.2.11.10.

3.2.11.10.1. Vrsta proizvodnje: para

3.2.11.10.2. Vrsta proizvodnje: unutarnje sagorijevanje

3.2.11.10.3. Vrsta proizvodnje: plinska turbina

3.2.11.10.4. Vrsta proizvodnje: kombinirani ciklus

3.2.11.10.5. Vrsta proizvodnje: ostalo

3.2.11.11. Drugi izvori

3.2.12. Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo mora se prijaviti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače te zasebno za svaku vrstu postrojenja na jednu ili na više vrsta goriva koji se navode u nastavku. Sustavi s pogonom na više vrsta goriva uključuju samo one jedinice koje kontinuirano mogu sagorijevati više od jedne vrste goriva. Postrojenja s odvojenim jedinicama koje upotrebljavaju različite vrste goriva treba razvrstati u odgovarajuće kategorije postrojenja s pogonom na jednu vrstu goriva. Za sva postrojenja na više vrsta goriva moraju se dodati podaci o tome koje se vrste goriva koriste kao primarne, a koje kao alternativne.

3.2.12.

3.2.12.1. Postrojenja na jednu vrstu goriva (za sve kategorije primarnih goriva)

3.2.12.2. Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva

3.2.12.3. Na više vrsta goriva; kruta goriva i prirodni plin

3.2.12.4. Na više vrsta goriva; tekuća goriva i prirodni plin

3.2.12.5. Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva te prirodni plin

3.3. Mjerne jedinice Električna energija prijavljuje se u gigavat satima (GWh), toplinska energija u teradžulima (TJ), a snaga u megavatima (MW). Ako je potrebno prijaviti druga goriva, primjenjive jedinice utvrđuju se u odgovarajućim poglavljima ovog Priloga.

4. NAFTA I NAFTNI DERIVATI

4.

4.1. Primjenjivi energenti Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.4. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati)

4.2. Popis agregata Ako nije drukčije navedeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

4.2.

4.2.1. Opskrba sirovom naftom, kondenzatima prirodnog plina (NGL), rafinerijskim sirovinama, aditivima i drugim ugljikovodicima Sljedeći se agregati prijavljuju za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva u aditivima/oksigenatima i druge ugljikovodike:

4.2.1.

4.2.1.1. Domaća proizvodnja Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i za biogoriva.

4.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora. Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

4.2.1.2.

4.2.1.2.1. Primljene količine iz drugih izvora: iz ugljena

4.2.1.2.2. Primljene količine iz drugih izvora: iz prirodnog plina

4.2.1.2.3. Primljene količine iz drugih izvora: iz obnovljivih izvora energije

4.2.1.3. Povratci iz sektora petrokemije Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4.2.1.4. Prijenos proizvoda Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4.2.1.5. Uvoz Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja. Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija. Napomena: ovdje ne bi trebalo izvješćivati o trgovini biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku). Ponovni izvoz nafte uvezene u svrhu procesa prerade na području pod carinskim nadzorom trebalo bi navesti kao izvoz proizvoda iz zemlje u kojoj je prerada obavljena u državu konačnog odredišta.

4.2.1.6. Izvoz Napomena za uvoz (4.2.1.5.) primjenjuje se i na izvoz.

4.2.1.7. Neposredna upotreba

4.2.1.8. Promjene zaliha

4.2.1.9. Zabilježeni input u rafinerije Izmjerena količina ulaznih elemenata u rafineriji

4.2.1.10. Gubitci u rafinerijama Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubitci se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubitci prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

4.2.1.11. Ukupne početne zalihe na državnom području

4.2.1.12. Ukupne završne zalihe na državnom području

4.2.1.13. Neto kalorijska vrijednost

4.2.1.13.

4.2.1.13.1. Proizvodnja (ne primjenjuje se na rafinerijske sirovine i biogoriva u aditivima/oksigenatima)

4.2.1.13.2. Uvoz (ne primjenjuje se na biogoriva u aditivima/oksigenatima)

4.2.1.13.3. Izvoz (ne primjenjuje se na biogoriva u aditivima/oksigenatima)

4.2.1.13.4. Ukupni prosjek

4.2.2. Opskrba naftnim derivatima Sljedeći se agregati primjenjuju na gotove proizvode (rafinerijski plin, etan, LPG, laka nafta, motorni benzin uključujući biobenzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, mlazno gorivo kerozinskog tipa uključujući biogorivo, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s malim i s velikim udjelom sumpora, bijeli špirit i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i drugi proizvodi). Neposredna primjena sirove nafte i NGL-a navodi se pod isporuku gotovih proizvoda i reklasifikaciju proizvoda.

4.2.2.

4.2.2.1. Primljene sirovine

4.2.2.2. Bruto proizvodnja rafinerije

4.2.2.3. Reciklirani proizvodi

4.2.2.4. Rafinerijsko gorivo (rafinerije nafte) U ovu bi kategoriju trebalo uključiti goriva koja se upotrebljavaju u rafinerijama za proizvodnju električne i toplinske energije za prodaju.

4.2.2.4.

4.2.2.4.1. upotreba u jedinicama/postrojenjima u kojima se proizvodi samo električna energija

4.2.2.4.2. upotreba u kogeneracijskim postrojenjima

4.2.2.4.3. upotreba u jedinicama/postrojenjima u kojima se proizvodi samo toplinska energija

4.2.2.5. Uvoz Napomena za uvoz iz odjeljka 4.2.1.5. primjenjuje se i ovdje.

4.2.2.6. Izvoz Napomena za uvoz iz odjeljka 4.2.1.5. primjenjuje se i ovdje.

4.2.2.7. Međunarodni pomorski spremnici

4.2.2.8. Reklasifikacija proizvoda

4.2.2.9. Prijenos proizvoda

4.2.2.10. Promjene zaliha

4.2.2.11. Razine početnih zaliha

4.2.2.12. Razine završnih zaliha

4.2.2.13. Promjene zaliha kod proizvođača kojima je to glavna djelatnost Promjene zaliha koje drže javna poduzeća, a koje nisu uključene u drugdje navedene razine zaliha i promjene zaliha. Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

4.2.2.14. Prosječne neto kalorijske vrijednosti

4.2.3. Isporuke sektoru petrokemije Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

4.2.3.

4.2.3.1. Bruto isporuke sektoru petrokemije

4.2.3.2. Energija potrošena u sektoru petrokemije Količine nafte potrošene kao gorivo za petrokemijske procese kao što je parno krekiranje.

4.2.3.3. Neenergetska upotreba u sektoru petrokemije Količine nafte potrošene u sektoru petrokemije za proizvodnju etilena, propilena, butilena, sintetičkog plina, aromata, butadiena i drugih sirovina na bazi ugljikovodika, u procesima kao što su parno krekiranje i parno reformiranje te u pogonima za proizvodnju aromata. Nisu uključene količine nafte koje se koriste kao gorivo.

4.2.3.4. Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije

4.2.4. Sektor pretvorbe Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.4.

4.2.4.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost

4.2.4.2. Samo samostalni proizvođači električne energije

4.2.4.3. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijska postrojenja

4.2.4.4. Samostalni proizvođači – kogeneracijska postrojenja

4.2.4.5. Samo proizvođači kojima je proizvodnja toplinske energije glavna djelatnost

4.2.4.6. Samo samostalni proizvođači toplinske energije

4.2.4.7. Plinare/postrojenja za uplinjavanje

4.2.4.8. Miješani prirodni plin

4.2.4.9. Koksare

4.2.4.10. Visoke peći

4.2.4.11. Petrokemijska industrija

4.2.4.12. Postrojenja za proizvodnju briketa

4.2.4.13. Drugdje nespomenuto – pretvorba

4.2.5. Energetski sektor Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.5.

4.2.5.1. Rudnici ugljena

4.2.5.2. Vađenje nafte i plina

4.2.5.3. oksare

4.2.5.4. Visoke peći

4.2.5.5. Plinare

4.2.5.6. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane za proizvodnju za vlastitu upotrebu.

4.2.5.7. Drugdje nespomenuto – energetika

4.2.6. Gubitci u distribuciji Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.7. Krajnja potrošnja energije – sektor industrije Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.7.

4.2.7.1. Željezo i čelik

4.2.7.2. Kemijska i petrokemijska industrija

4.2.7.3. Obojeni metali

4.2.7.4. Nemetalni minerali

4.2.7.5. Prijevozna sredstva

4.2.7.6. Strojevi

4.2.7.7. Rudarstvo i vađenje

4.2.7.8. Hrana, piće i duhan

4.2.7.9. Celuloza, papir i tiskanje

4.2.7.10. Drvo i proizvodi od drva

4.2.7.11. Građevinarstvo

4.2.7.12. Tekstil i koža

4.2.7.13. Drugdje nespomenuto – industrija

4.2.8. Krajnja potrošnja energije – sektor prometa Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.8.

4.2.8.1. Međunarodni zračni promet

4.2.8.2. Unutarnji zračni promet

4.2.8.3. Cestovni promet

4.2.8.4. Željeznica

4.2.8.5. Unutarnja plovidba

4.2.8.6. Prijevoz cjevovodima

4.2.8.7. Drugdje nespomenuto – promet

4.2.9. Krajnja potrošnja energije – drugi sektori Prijavljuju se količine i za energetsku i za neenergetsku upotrebu.

4.2.9.

4.2.9.1. Komercijalne i javne usluge

4.2.9.2. Kućanstva

4.2.9.3. Poljoprivreda/šumarstvo

4.2.9.4. Ribarstvo

4.2.9.5. Drugdje nespomenuto – ostalo

4.2.10. Uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta Prijavljuju se uvoz prema državi podrijetla i izvoz prema državi odredišta. Napomena za uvoz iz odjeljka 4.2.1.5. primjenjuje se i ovdje.

4.2.11. Kapacitet rafinerije Izvješćuje se o nacionalnom ukupnom kapacitetu rafinerija i raščlanjuje se godišnji kapacitet po rafineriji u tisućama metričkih tona godišnje. Prijavljuju se sljedeće stavke:

4.2.11.

4.2.11.1. Naziv/lokacija

4.2.11.2. Atmosferska destilacija

4.2.11.3. Vakuumska destilacija

4.2.11.4. Toplinsko krekiranje

4.2.11.4.

4.2.11.4.1. Od toga visbreaking

4.2.11.4.2. Od toga proizvodnja koksa

4.2.11.5. Katalitičko krekiranje

4.2.11.5.

4.2.11.5.1. Od toga fluid katalitičko krekiranje (FCC)

4.2.11.5.2. Od toga hidrokrekiranje (HCK)

4.2.11.6. Preoblikovanje

4.2.11.7. Odsumporavanje

4.2.11.8. Alkilacija, polimerizacija, izomerizacija

4.2.11.9. Eterifikacija

4.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt). Kalorijske vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t).

4.4. Izuzeća Cipar je izuzet iz obveze izvješćivanja o agregatima navedenima u odjeljku 4.2.9. (Krajnja potrošnja energije – drugi sektori); prijavljuju se samo ukupne vrijednosti. Cipar je izuzet i iz obveze izvješćivanja o neenergetskoj upotrebi iz odjeljaka 4.2.4. (Sektor pretvorbe), 4.2.5. (Energetski sektor), 4.2.7. (Industrija), 4.2.7.2. (Sektor industrije – kemijska i petrokemijska industrija), 4.2.8. (Promet) i 4.2.9. (Drugi sektori).

5. OBNOVLJIVA ENERGIJA I ENERGIJA IZ OTPADA

5.

5.1. Primjenjivi energenti Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.5. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I OTPAD. Trebalo bi prijaviti samo količine goriva upotrijebljene za energetske svrhe (na primjer u proizvodnji električne i toplinske energije, sagorijevanju s oporabom energije, u mobilnim motorima tijekom prijevoza i za upotrebu u stacionarnim motorima). Iz izvješćivanja se isključuju količine upotrijebljene za neenergetske svrhe (na primjer kao drvo u građevinarstvu i za proizvodnju namještaja, upotreba bioloških maziva za podmazivanje, upotreba biološkog bitumena za površinski sloj cesta). Pasivna toplinska energija isto je tako isključena iz izvješćivanja (na primjer pasivno solarno grijanje zgrada).

5.2. Popis agregata Ako nije drukčije navedeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku. Okolna toplinska energija (toplinske crpke) treba se prijaviti samo za sljedeće sektore: pretvorba (samo za agregate u vezi s toplinskom energijom za prodaju), energetika (samo ukupna količina, bez potkategorija), ukupno u industrijskom sektoru (samo ukupna količina, bez potkategorija), komercijalne i javne usluge, kućanstva i drugdje nespomenuto – ostalo.

5.2.

5.2.1. Bruto proizvodnja električne i toplinske energije Primjenjuju se definicije iz poglavlja 3.2.1. Agregati iz poglavlja 5.2.1.1. do 5.2.1.18. moraju se prijaviti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače. U okviru tih dviju vrsta postrojenja, bruto proizvodnja električne energije i bruto proizvodnja toplinske energije moraju se prijaviti zasebno, kada je to primjenjivo, za elektrane, toplane i kogeneracijska postrojenja.

5.2.1.

5.2.1.1. Konvencionalne hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)

5.2.1.2. Mješovite hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)

5.2.1.3. Isključivo crpne hidroelektrane (primjenjuje se samo za električnu energiju)

5.2.1.4. Geotermalna energija

5.2.1.5. Postrojenja za solarnu fotonaponsku energiju (primjenjuje se samo za električnu energiju)

5.2.1.6. Solarna toplinska energija

5.2.1.7. Energija plime i oseke, valova i oceana (primjenjuje se samo za električnu energiju)

5.2.1.8. Energija vjetra (primjenjuje se samo za električnu energiju)

5.2.1.9. Kopnene vjetroelektrane

5.2.1.10. Priobalne vjetroelektrane

5.2.1.11. Obnovljivi komunalni otpad

5.2.1.12. Neobnovljivi komunalni otpad

5.2.1.13. Kruta biogoriva

5.2.1.14. Bioplinovi

5.2.1.15. Biodizel

5.2.1.16. Biobenzin

5.2.1.17. Druga tekuća biogoriva

5.2.1.18. Toplinske crpke (primjenjuje se samo za toplinsku energiju)

5.2.2. Opskrba

5.2.2.

5.2.2.1. Proizvodnja

5.2.2.2. Uvoz

5.2.2.3. Izvoz

5.2.2.4. Promjene zaliha

5.2.3. Sektor pretvorbe

5.2.3.

5.2.3.1. Samo proizvođači kojima je proizvodnja električne energije glavna djelatnost

5.2.3.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – jedinice za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

5.2.3.3. Samo proizvođači kojima je proizvodnja toplinske energije glavna djelatnost

5.2.3.4. Samo samostalni proizvođači električne energije

5.2.3.5. Samostalni proizvođači – jedinice za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

5.2.3.6. Samo samostalni proizvođači toplinske energije

5.2.3.7. Postrojenja za proizvodnju briketa

5.2.3.8. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

5.2.3.9. Plinare

5.2.3.10. Visoke peći

5.2.3.11. Postrojenja za miješanje s prirodnim plinom

5.2.3.12. Za miješanje s motornim benzinom/dizelom/kerozinom:

5.2.3.13. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

5.2.3.14. Drugdje nespomenuto – pretvorba

5.2.4. Energetski sektor

5.2.4.

5.2.4.1. Postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

5.2.4.2. Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

5.2.4.3. Rudnici ugljena

5.2.4.4. Postrojenja za proizvodnju briketa

5.2.4.5. Koksare

5.2.4.6. Rafinerije nafte

5.2.4.7. Postrojenja za proizvodnju briketa od smeđeg ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

5.2.4.8. Plinare

5.2.4.9. Visoke peći

5.2.4.10. Postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

5.2.4.11. Drugdje nespomenuto – energetika

5.2.5. Gubitci u distribuciji

5.2.6. Krajnja potrošnja energije – sektor industrije

5.2.6.

5.2.6.1. Željezo i čelik

5.2.6.2. Kemijska i petrokemijska industrija

5.2.6.3. Obojeni metali

5.2.6.4. Nemetalni minerali

5.2.6.5. Prijevozna sredstva

5.2.6.6. Strojevi

5.2.6.7. Rudarstvo i vađenje

5.2.6.8. Hrana, piće i duhan

5.2.6.9. Celuloza, papir i tiskanje

5.2.6.10. Drvo i proizvodi od drva

5.2.6.11. Građevinarstvo

5.2.6.12. Tekstil i koža

5.2.6.13. Drugdje nespomenuto – industrija

5.2.7. Krajnja potrošnja energije – sektor prometa

5.2.7.

5.2.7.1. Željeznica

5.2.7.2. Cestovni promet

5.2.7.3. Unutarnja plovidba

5.2.7.4. Drugdje nespomenuto – promet

5.2.8. Krajnja potrošnja energije – drugi sektori

5.2.8.

5.2.8.1. Komercijalne i javne usluge

5.2.8.2. Kućanstva

5.2.8.3. Poljoprivreda/šumarstvo

5.2.8.4. Ribarstvo

5.2.8.5. Drugdje nespomenuto – ostalo

5.2.9. Instalirana električna snaga Instalirana električna snaga prijavljuje se kao stanje dana 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine. Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja. Instalirana električna snaga jest zbroj instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga najveća je snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane u mrežu.

5.2.9.

5.2.9.1. Konvencionalne hidroelektrane

5.2.9.2. Mješovite hidroelektrane

5.2.9.3. Isključivo crpne hidroelektrane

5.2.9.4. Geotermalna energija

5.2.9.5. Solarna fotonaponska energija

5.2.9.6. Solarna toplinska energija

5.2.9.7. Energija plime i oseke, valova i oceana

5.2.9.8. Kopnene vjetroelektrane

5.2.9.9. Priobalne vjetroelektrane

5.2.9.10. Industrijski otpad

5.2.9.11. Komunalni otpad

5.2.9.12. Kruta biogoriva

5.2.9.13. Bioplinovi

5.2.9.14. Biodizel

5.2.9.15. Biobenzin

5.2.9.16. Druga tekuća biogoriva

5.2.10. Tehničke značajke

5.2.10.

5.2.10.1. Površina solarnih kolektora Treba prijaviti ukupnu površinu pod instaliranim solarnim kolektorima. Površina solarnih kolektora odnosi se samo na solarne kolektore za proizvodnju solarne toplinske energije; površine solarnih kolektora upotrijebljene za proizvodnju električne energije ne moraju se prijaviti ovdje (solarna fotonaponska energija i koncentrirana solarna energija). Uključena je površina svih solarnih kolektora: kolektori s ostakljenjem i bez njega, pločasti kolektori i kolektori s vakuumskim cijevima s tekućinom ili zrakom kao vodičem energije.

5.2.10.2. Kapacitet proizvodnje biobenzina

5.2.10.3. Kapacitet proizvodnje biodizela

5.2.10.4. Kapacitet proizvodnje biološkog mlaznog kerozina

5.2.10.5. Kapacitet proizvodnje drugih tekućih biogoriva

5.2.10.6. Prosječna neto kalorijska vrijednost biobenzina

5.2.10.7. Prosječna neto kalorijska vrijednost bioetanola

5.2.10.8. Prosječna neto kalorijska vrijednost biodizela

5.2.10.9. Prosječna neto kalorijska vrijednost biološkog mlaznog kerozina

5.2.10.10. Prosječna neto kalorijska vrijednost drugih tekućih biogoriva

5.2.10.11. Prosječna neto kalorijska vrijednost drvenog ugljena

5.2.11. Proizvodnja krutih biogoriva i bioplinova Ukupna proizvodnja krutih biogoriva (isključujući drveni ugljen) dijeli se između sljedećih goriva:

5.2.11.

5.2.11.1. Ogrjevno drvo, drvni ostatci i nusproizvodi

5.2.11.1.

5.2.11.1.1. Drvene pelete kao dio ogrjevnog drva, drvni ostatci i nusproizvodi

5.2.11.2. Crni lug

5.2.11.3. Otpaci šećerne trske

5.2.11.4. Otpad životinjskog podrijetla

5.2.11.5. Ostali biljni materijali i ostaci

5.2.11.6. Obnovljivi dio industrijskog otpada Ukupna proizvodnja bioplina dijeli se između sljedećih načina proizvodnje:

5.2.11.7. Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom: deponijski plin

5.2.11.8. Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom: plin kanalizacijskog mulja

5.2.11.9. Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom: drugi bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom

5.2.11.10. Bioplinovi dobiveni toplinskim procesima

5.2.12. Uvoz prema zemlji podrijetla I izvoz prema zemlji odredišta Prijavljuje se uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta. Primjenjuje se za biobenzine, bioetanol, biološki mlazni kerozin, biodizele, druga tekuća biogoriva, drvene pelete.

5.3. Mjerne jedinice Električna energija prijavljuje se u gigavat satima (GWh), toplinska energija u teradžulima (TJ), a električna snaga u megavatima (MW). Količine se prijavljuju u teradžulima na temelju neto kalorijske vrijednosti (TJ NCV), osim u slučaju drvenog ugljena, biobenzina, bioetanola, biološkog mlaznog kerozina, biodizela i drugih tekućih biogoriva koji se prijavljuju u kilotonama (kt). Kalorijske vrijednosti moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t). Površine prekrivene solarnim kolektorima prijavljuju se u 1000 m2. Kapacitet proizvodnje prijavljuje se u kilotonama (kt) po godini.

6. GODIŠNJE STATISTIKE O NUKLEARNOJ ENERGIJI Moraju se prijaviti sljedeći podaci o civilnoj upotrebi nuklearne energije:

6.

6.1. Popis agregata

6.1.

6.1.1. Kapacitet obogaćivanja Godišnji separacijski radni kapacitet operativnih postrojenja za obogaćivanje (izotopska separacija urana).

6.1.2. Proizvodni kapacitet svježih gorivnih elemenata Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva. Nisu uključena postrojenja za proizvodnju goriva MOX.

6.1.3. Proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva MOX Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva MOX. Gorivo MOX sadržava mješavinu plutonija i urana (miješani oksid).

6.1.4. Proizvodnja svježih gorivnih elemenata Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju nuklearnoga goriva. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni. Nisu uključena ni postrojenja za proizvodnju goriva MOX.

6.1.5. Proizvodnja gorivnih elemenata MOX-a Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju goriva MOX. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni.

6.1.6. Proizvodnja nuklearne toplinske energije Ukupna količina toplinske energije proizvedene u nuklearnim reaktorima za proizvodnju električne energije ili za drugu korisnu uporabu toplinske energije.

6.1.7. Prosječno godišnje izgaranje konačno istrošenih ozračenih gorivnih elemenata Izračunano prosječno izgaranje gorivnih elemenata koji su konačno istrošeni u nuklearnim reaktorima tijekom dotične referentne godine. Ne uključuje privremeno istrošene gorivne elemente koji će kasnije vjerojatno biti ponovno napunjeni.

6.1.8. Proizvodnja urana i plutonija u postrojenjima za preradu Uran i plutonij proizvedeni u postrojenjima za preradu tijekom referentne godine.

6.1.9. Kapacitet (uran i plutonij) postrojenja za preradu Godišnji kapacitet prerade urana i plutonija.

6.2. Mjerne jedinice tSWU (tone separacijskih radnih jedinica) za 6.1.1. tHM (tone teških metala) za 6.1.4., 6.1.5., 6.1.8. tHM (tone teških metala) godišnje za 6.1.2., 6.1.3., 6.1.9. TJ (teradžuli) za 6.1.6. GWd/tHM (gigavat-dan po toni teških metala) za 6.1.7.

7. DETALJNI STATISTIČKI PODACI O KONAČNOJ POTROŠNJI ENERGIJE Moraju se prijaviti sljedeći raščlanjeni podaci koji se odnose na konačnu potrošnju energije.

7.

7.1. Popis agregata

7.1.

7.1.1. Sektor industrije Prijavljuje se u skladu s definicijama iz odjeljka 2.6.1. Priloga A.

7.1.1.

7.1.1.1. Rudarstvo i vađenje

7.1.1.1.

7.1.1.1.1. Vađenje metalnih ruda

7.1.1.1.2. Ostalo rudarstvo i vađenje

7.1.1.1.3. Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu

7.1.1.2. Hrana, piće i duhan

7.1.1.2.

7.1.1.2.1. Proizvodnja prehrambenih proizvoda

7.1.1.2.2. Proizvodnja pića

7.1.1.2.3. Proizvodnja duhanskih proizvoda

7.1.1.3. Tekstil i koža

7.1.1.4. Drvo i proizvodi od drva

7.1.1.5. Celuloza, papir i tiskanje

7.1.1.5.

7.1.1.5.1. Proizvodnja papira i proizvoda od papira

7.1.1.5.1.

7.1.1.5.1.1. Proizvodnja celuloze

7.1.1.5.1.2. Ostali papir i proizvodi od papira

7.1.1.5.2. Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

7.1.1.6. Kemijska i petrokemijska industrija

7.1.1.6.

7.1.1.6.1. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

7.1.1.6.2. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

7.1.1.7. Nemetalni minerali

7.1.1.7.

7.1.1.7.1. Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla

7.1.1.7.2. Proizvodnja cementa, vapna i gipsa (uključujući klinker)

7.1.1.7.3. Ostali nemetalni mineralni proizvodi

7.1.1.8. Željezo i čelik [Proizvodnja osnovnih metala A]

7.1.1.9. Industrija obojenih metala [Proizvodnja osnovnih metala B]

7.1.1.9.

7.1.1.9.1. Proizvodnja aluminija

7.1.1.9.2. Industrija ostalih obojenih metala

7.1.1.10. Strojevi

7.1.1.10.

7.1.1.10.1. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

7.1.1.10.2. Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda

7.1.1.10.3. Proizvodnja električne opreme

7.1.1.10.4. Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n.

7.1.1.11. Prijevozna sredstva

7.1.1.12. Drugdje nespomenuto – industrija

7.1.1.12.

7.1.1.12.1. Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

7.1.1.12.2. Proizvodnja namještaja

7.1.1.12.3. Ostala prerađivačka industrija

7.1.2. Sektor kućanstava Prijavljuje se u skladu s definicijama iz odjeljka 2.6.3.2. Priloga A.

7.1.2.

7.1.2.1. Kućanstva: Grijanje prostora

7.1.2.2. Kućanstva: hlađenje prostora

7.1.2.3. Kućanstva: grijanje vode

7.1.2.4. Kućanstva: kuhanje

7.1.2.5. Kućanstva: osvjetljenje i uređaji Odnosi se samo na električnu energiju

7.1.2.6. Kućanstva: druge vrste konačne namjene

7.2. Primjenjivi energenti Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A. Eurostat će navesti stvarni popis energenata za koje bi u obrascu za izvješćivanje trebalo navesti podatke iz točke 7. Priloga B, kao podskup onih navedenih u točki 3. Priloga A.

7.3. Mjerne jedinice Količine krutih fosilnih goriva prijavljuju se u kilotonama (kt); Količine sirove nafte i naftnih derivata moraju se prijaviti u kilotonama (kt); Količine prirodnog plina i industrijskih plinova (plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći, drugi oporabljeni plinovi) moraju se prijaviti prema energetskom sadržaju, u teradžulima na temelju bruto kalorijske vrijednosti (TJ GCV); Količine električne energije prijavljuju se u gigavat-satima (GWh); Količine toplinske energije moraju se prijaviti u teradžulima (TJ), na temelju bruto kalorijske vrijednosti; Količine obnovljivih izvora i otpada moraju se prijaviti u teradžulima na temelju neto kalorijske vrijednosti (TJ NCV), osim u slučaju drvenog ugljena, biobenzina, bioetanola, biološkog mlaznog kerozina, biodizela i drugih tekućih biogoriva koji se prijavljuju u kilotonama (kt). Kalorijske vrijednosti za kruta fosilna goriva, sirovu naftu i naftne proizvode te obnovljive izvore i otpad moraju se prijaviti u megadžulima po toni (MJ/t). Kalorijske vrijednosti za prirodni plin i industrijske plinove prijavljuju se u kJ/m3, uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101325 Pa). Primjenjive jedinice za druge energente o kojima se izvješćuje utvrđuju se u odgovarajućim poglavljima ovog Priloga.

7.4. Rok za dostavu podataka: Podaci se dostavljaju do 31. ožujka godine koja slijedi nakon izvještajne godine.

7.5. Izuzeća Cipar se izuzima od prijavljivanja raščlanjene konačne potrošnje sirove nafte i naftnih derivata (kako su definirani u odjeljku 3.4. Priloga A) za sve agregate obuhvaćene odjeljkom 7.1.2. ovog Priloga (Kućanstva).

PRILOG C MJESEČNA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini dostave za mjesečno prikupljanje energetske statistike. Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A. Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:

(a) Izvještajno razdoblje: izvještajno razdoblje za podatke koji se prijavljuju jedan je kalendarski mjesec.

(b) Učestalost: podatke se prijavljuje na mjesečnoj osnovi.

(c) Format za dostavu podataka: format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

(d) Način dostave: podaci se dostavljaju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

1. KRUTA FOSILNA GORIVA

1.

1.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o:

1.1.

1.1.1. Kameni ugljen

1.1.2. Smeđi ugljen

1.1.3. Treset

1.1.4. Naftni škriljevac i naftni pijesak

1.1.5. Koks iz koksnih peći

1.2. Popis agregata

1.2.

1.2.1. Sljedeći se agregati prijavljuju za kameni ugljen:

1.2.1.

1.2.1.1. Proizvodnja

1.2.1.2. Rekuperirani proizvodi

1.2.1.3. Uvoz

1.2.1.4. Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a

1.2.1.5. Izvoz

1.2.1.6. Ukupne početne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.2.1.7. Ukupne završne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.2.1.8. Isporuke proizvođačima kojima je to glavna djelatnost

1.2.1.9. Isporuke koksarama

1.2.1.10. Ukupne isporuke industrijskom sektoru

1.2.1.11. Isporuke sektoru željeza i čelika

1.2.1.12. Druge isporuke (službe, kućanstva itd.). Količine kamenog ugljena isporučene sektorima koji nisu posebno spomenuti ili nisu obuhvaćeni sektorima pretvorbe, energetike, industrije ili prometa.

1.2.2. Sljedeći se agregati prijavljuju za smeđi ugljen, treset, naftni škriljevac i naftni pijesak:

1.2.2.

1.2.2.1. Proizvodnja

1.2.2.2. Uvoz

1.2.2.3. Izvoz

1.2.2.4. Ukupne početne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.2.2.5. Ukupne završne zalihe na državnom području Količine koje drže rudnici, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.2.2.6. U slučaju treseta mogu se prijaviti promjene zaliha umjesto ukupnih početnih i završnih zaliha.

1.2.2.7. Isporuke proizvođačima kojima je to glavna djelatnost

1.2.3. Sljedeći se agregati prijavljuju za koks iz koksnih peći:

1.2.3.

1.2.3.1. Proizvodnja

1.2.3.3. Uvoz

1.2.3.4. Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a

1.2.3.5. Izvoz

1.2.3.6. Ukupne početne zalihe na državnom području Količine koje drže proizvođači, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.2.3.7. Ukupne završne zalihe na državnom području Količine koje drže proizvođači, uvoznici i potrošači koji uvoze izravno.

1.2.3.8. Isporuke sektoru željeza i čelika

1.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

1.4. Rok za dostavu podataka U roku od dva mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

2. ELEKTRIČNA ENERGIJA

2.

2.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o električnoj energiji.

2.2. Popis agregata Sljedeći se agregati prijavljuju za električnu energiju:

2.2.

2.2.1. Neto proizvodnja električne energije iz nuklearnih postrojenja

2.2.2. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom ugljena

2.2.3. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom nafte

2.2.4. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom plina

2.2.5. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom obnovljivih goriva (poput krutih biogoriva, bioplinova, tekućih biogoriva, obnovljivog komunalnog otpada)

2.2.6. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalne proizvodnje toplinske energije upotrebom neobnovljivih goriva (poput neobnovljivog industrijskog i neobnovljivog komunalnog otpada)

2.2.7. Neto proizvodnja električne energije iz konvencionalnih hidroelektrana

2.2.8. Neto proizvodnja električne energije iz mješovitih hidroelektrana

2.2.9. Neto proizvodnja električne energije iz isključivo crpnih hidroelektrana

2.2.10. Neto proizvodnja električne energije iz kopnenih vjetroelektrana

2.2.11. Neto proizvodnja električne energije iz priobalnih vjetroelektrana

2.2.12. Neto proizvodnja električne energije iz solarnih fotonaponskih pogona

2.2.13. Neto proizvodnja električne energije iz pogona za solarnu toplinsku energiju

2.2.14. Neto proizvodnja električne energije iz proizvodnje geotermalne energije

2.2.15. Neto proizvodnja električne energije iz drugih obnovljivih izvora (poput plime i oseke, valova, oceana i drugih obnovljivih izvora koji nisu goriva)

2.2.16. Neto proizvodnja električne energije iz drugdje nespomenutih izvora

2.2.17. Uvoz

2.2.17.

2.2.17.1. Od toga iz EU-a

2.2.18. Izvoz

2.2.18.

2.2.18.1. Od toga u EU

2.2.19. Električna energija upotrijebljena u crpnim hidroelektranama

2.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u gigavat-satima (GWh).

2.4. Rok za dostavu podataka U roku od dva mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI

3.

3.1. Primjenjivi energenti Ako nije drukčije navedeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve energente navedene u Prilogu A, poglavlju 3.4. NAFTA (sirova nafta i naftni derivati). Kategorijom Drugi proizvodi obuhvaćene su količine koje odgovaraju definiciji u poglavlju 3.4. Priloga A te količine bijelog špirita i SBP-a, maziva, bitumena i parafinskog voska; ovi se proizvodi ne bi trebali prijaviti zasebno.

3.2. Popis agregata Ako nije drukčije navedeno, sljedeći agregati navode se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

3.2.

3.2.1. Opskrba sirovom naftom, kondenzatima prirodnog plina, rafinerijskim sirovinama, aditivima i drugim ugljikovodicima Napomena za aditive i biogoriva: ovdje treba uključiti već umiješane količine, ali i sve količine namijenjene miješanju. Sljedeći se agregati prijavljuju za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike:

3.2.1.

3.2.1.1. Domaća proizvodnja (ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i biogoriva).

3.2.1.2. Primljene količine iz drugih izvora (ne primjenjuje se za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijske sirovine)

3.2.1.3. Povratci Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su uglavnom nusproizvodi u petrokemijskoj industriji. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

3.2.1.4. Prijenos proizvoda Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

3.2.1.5. Uvoz

3.2.1.6. Izvoz Napomena za uvoz i izvoz: Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja. Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

3.2.1.7. Neposredna upotreba

3.2.1.8. Promjene zaliha Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

3.2.1.9. Zabilježeni input u rafinerije Definira se kao ukupna količina nafte (uključujući Druge ugljikovodike i Aditive) za koju je utvrđeno da je ušla u rafinerijski proces (ulazni elementi u rafinerijama).

3.2.1.10. Gubitci u rafinerijama Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubitci se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubitci prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

3.2.2. Opskrba gotovim proizvodima Sljedeći se agregati prijavljuju za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina, rafinerijski plin, etan, ukapljeni naftni plin, laku naftu, biobenzin, nebiološki benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, biološki mlazni kerozin, nebiološki mlazni kerozin, drugi kerozin, biodizele, nebiološko plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s niskim udjelom sumpora, loživo ulje s visokim udjelom sumpora, naftni koks i druge proizvode:

3.2.2.

3.2.2.1. Primljene sirovine

3.2.2.2. Bruto proizvodnja rafinerije (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)

3.2.2.3. Reciklirani proizvodi (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)

3.2.2.4. Rafinerijsko gorivo (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina) Prilog A Poglavlje 2.3. Energetski sektor – rafinerije nafte; uključena su goriva potrošena u rafinerijama za proizvodnju električne i toplinske energije za prodaju.

3.2.2.5. Uvoz (ne primjenjuje se za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina i rafinerijski plin)

3.2.2.6. Izvoz (ne primjenjuje se za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina i rafinerijski plin) Napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 3.2.1. primjenjuje se i ovdje.

3.2.2.7. Međunarodni pomorski spremnici (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)

3.2.2.8. Reklasifikacija proizvoda

3.2.2.9. Prijenos proizvoda (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)

3.2.2.10. Promjene zaliha (ne primjenjuje se za sirovu naftu, kondenzate prirodnog plina i rafinerijski plin) Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

3.2.2.11. Zabilježene bruto domaće isporuke Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

3.2.2.11.

3.2.2.11.1. Međunarodni zračni promet (primjenjuje se samo na avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog tipa, biološki mlazni kerozin, nebiološki mlazni kerozin)

3.2.2.11.2. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

3.2.2.11.3. Cestovni promet (primjenjuje se samo za ukapljeni naftni plin)

3.2.2.11.4. Unutarnja plovidba i željeznica (primjenjuje se samo za biodizele, nebiološko plinsko ulje/dizelsko gorivo)

3.2.2.12. Petrokemijska industrija

3.2.2.13. Povratci u rafinerije (ne primjenjuje se za sirovu naftu i kondenzate prirodnog plina)

3.2.3. Uvoz prema podrijetlu – izvoz prema odredištu Prijavljuje se uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta. Napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 3.2.1. primjenjuje se i ovdje.

3.2.4. Razine zaliha Sljedeće se početne i završne zalihe moraju prijaviti za sve energente, uključujući aditive/oksigenate, ali isključujući rafinerijski plin:

3.2.4.

3.2.4.1. Zalihe na državnom području Zalihe na sljedećim lokacijama: cisterne u rafinerijama, terminali za utovar rasutog tereta, cjevovodni rezervoari, tegljači i obalni tankeri (ako su polazišna i odredišna luka u istoj zemlji), tankeri u luci države članice (ako se njihov teret istovaruje u luci), spremnici na brodovima u unutarnjoj plovidbi. Nisu uključene zalihe nafte u cjevovodima, željezničkim cisternama, cestovnim cisternama, spremnicima na prekooceanskim brodovima, benzinskim crpkama, trgovinama na malo i spremnicima na moru.

3.2.4.2. Zalihe uskladištene za druge zemlje na temelju bilateralnih državnih sporazuma Zalihe na državnom području koje pripadaju drugoj zemlji i kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

3.2.4.3. Zalihe s poznatim inozemnim odredištem Zalihe na državnom području koje nisu uključene pod točku 3.2.4.2., koje pripadaju drugoj zemlji i njoj su namijenjene. Te zalihe mogu biti smještene unutar ili izvan područja pod carinskim nadzorom.

3.2.4.4. Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom Uključene su zalihe koje nisu navedene u točkama 3.2.4.2. i 3.2.4.3., bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne.

3.2.4.5. Zalihe velikih potrošača Uključene su zalihe koje su podložne nadzoru vlade. Ovom definicijom nisu obuhvaćene zalihe drugih potrošača.

3.2.4.6. Zalihe na dolazećim prekooceanskim brodovima, u luci ili na vezu Zalihe bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ova kategorija ne uključuje zalihe brodova na pučini. Uključena je nafta na obalnim tankerima ako su njihova polazišna i odredišna luka u istoj zemlji. U slučaju dolazećih brodova s više od jedne luke istovara, navodi se samo količina koja će se istovariti u zemlji izvjestiteljici.

3.2.4.7. Zalihe vlade na državnom području Uključene su zalihe za nevojne svrhe koje vlada skladišti na državnom području i koje su u vlasništvu ili pod nadzorom vlade, a skladište se isključivo za hitne slučajeve. Nisu uključene zalihe koje skladište državne naftne kompanije ili javna elektroprivredna poduzeća niti zalihe koje neposredno skladište naftne kompanije u ime vlada.

3.2.4.8. Zalihe organizacija koje skladište zalihe na državnom području Zalihe javnih i privatnih društava koja su osnovana u svrhu održavanja zaliha isključivo za hitne slučajeve. Ne uključuju obvezne zalihe privatnih poduzeća.

3.2.4.9. Sve druge zalihe uskladištene na državnom području Sve druge zalihe koje ispunjavaju uvjete opisane u prethodno navedenoj točki 3.2.4.1.

3.2.4.10. Zalihe uskladištene u inozemstvu na temelju bilateralnih državnih sporazuma Zalihe koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji, kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

3.2.4.10.

3.2.4.10.1. Od čega: zalihe vlade

3.2.4.10.2. Od čega: zalihe organizacija koje skladište zalihe

3.2.4.10.3. Od čega: ostale zalihe

3.2.4.11. Zalihe uskladištene u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu Zalihe koje nisu uključene u kategoriju 10., koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji i tamo čekaju uvoz.

3.2.4.12. Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom Druge zalihe na državnom području koje nisu uključene u prethodno navedene kategorije.

3.2.4.13. Sadržaj cjevovoda Nafta (sirova nafta i naftni derivati) sadržana u cjevovodima, potrebna za održavanje protoka u cjevovodima. Osim toga, mora se prijaviti raspodjela količina prema odgovarajućoj zemlji za:

3.2.4.13.

3.2.4.13.1. završne zalihe koje se drže za druge zemlje na temelju službenog sporazuma, prema korisniku,

3.2.4.13.2. završne zalihe koje se drže za druge zemlje na temelju službenog sporazuma, od kojih kao garancije za čuvanje, prema korisniku,

3.2.4.13.3. završne zalihe s poznatim odredištem u inozemstvu, prema korisniku,

3.2.4.13.4. završne zalihe koje se drže u inozemstvu na temelju službenog sporazuma, prema lokaciji,

3.2.4.13.5. završne zalihe koje se drže u inozemstvu na temelju službenog sporazuma, od kojih kao garancije za čuvanje, prema lokaciji,

3.2.4.13.6. završne zalihe koje se drže u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu, prema lokaciji. Početne zalihe označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. Završne zalihe odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.

3.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

3.4. Rok za dostavu podataka U roku od 55 dana od isteka izvještajnog mjeseca.

3.5. Zemljopisne napomene Samo za potrebe statističkog izvješćivanja primjenjuju se objašnjenja iz poglavlja 1. Priloga A, uz sljedeće posebne iznimke: Švicarska uključuje Lihtenštajn.

4. PRIRODNI PLIN

4.

4.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.

4.2. Popis agregata Sljedeći se agregati prijavljuju za prirodni plin.

4.2.

4.2.1. Domaća proizvodnja Sve suhe utržive količine unutar nacionalnih granica uključujući proizvodnju na moru. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora. Nisu uključeni gubitci koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene. Uključene su količine koje se upotrebljavaju u okviru industrije prirodnog plina; za vađenje plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

4.2.2. Uvoz (ulasci)

4.2.3. Izvoz (izlasci) Napomena za uvoz i izvoz: izvješćuje se o svim količinama prirodnog plina koje su fizički prešle državne granice zemlje, bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. To uključuje količine koje su u provozu kroz vašu zemlju; količine u provozu trebalo bi uključiti i kao uvoz i kao izvoz. Uvoz ukapljenog prirodnog plina trebao bi obuhvatiti samo suhi utrživi ekvivalent, uključujući količine upotrijebljene za vlastitu potrošnju u postupku uplinjavanja. Količine upotrijebljene za vlastitu potrošnju tijekom postupka uplinjavanja trebalo bi navesti pod Vlastitom upotrebom i gubitcima u industriji prirodnog plina (vidjeti odjeljak 4.2.10.). Sve kondenzate plina (npr. ukapljeni naftni plin) izvađeni tijekom postupka uplinjavanja uvezenog ukapljenog prirodnog plina trebalo bi prijaviti u okviru Primljenih količina iz drugih izvora pod Drugi ugljikovodici kako je definirano u poglavlju 3. ovog Priloga (NAFTA I NAFTNI DERIVATI).

4.2.4. Promjene zaliha Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

4.2.5. Zabilježene bruto domaće isporuke Ova se kategorija odnosi na isporuke utrživog plina na unutarnjem tržištu, uključujući plin koji se upotrebljava u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za vađenje plina, za cjevovode i postrojenja za preradu); trebalo bi uključiti i gubitke u prijenosu i distribuciji.

4.2.6. Razine početnih zaliha uskladištenih na državnom području

4.2.7. Razine završnih zaliha uskladištenih na državnom području

4.2.8. Razine početnih zaliha uskladištenih u inozemstvu

4.2.9. Razine završnih zaliha uskladištenih u inozemstvu Napomena za razine zaliha: uključuju prirodni plin uskladišten u plinovitom stanju i u tekućem stanju.

4.2.10. Vlastita upotreba i gubitci u industriji prirodnog plina Količine upotrijebljene u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za vađenje plina, za cjevovode i postrojenja za preradu); uključuju se gubitci u prijenosu i distribuciji.

4.2.11. Uvoz (ulasci) prema podrijetlu i izvoz (izlasci) prema odredištu Prijavljuje se uvoz (ulasci) prema državi podrijetla i izvoz (izlasci) prema državi odredišta. Napomena za uvoz i izvoz iz odjeljka 4.2.3. primjenjuje se i ovdje. Uvoz i izvoz prijavljuju se samo za susjedne zemlje ili zemlje s izravnim priključkom na cjevovod ili, u slučaju ukapljenog prirodnog plina, za zemlju u kojoj je plin utovaren na brod za prijevoz.

4.2.12. Isporuke u postrojenja za proizvodnju električne energije

4.3. Mjerne jedinice Količine se moraju prijaviti u dvjema jedinicama:

4.3.

4.3.1. u fizičkoj količini u milijunima m3 (milijuni kubičnih metara) uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101325 Pa),

4.3.2. u obliku energetske vrijednosti, u teradžulima (TJ), na temelju bruto kalorijske vrijednosti.

4.4. Rok za dostavu podataka U roku od 55 dana od isteka izvještajnog mjeseca.

PRILOG D KRATKOROČNA MJESEČNA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za kratkoročno mjesečno prikupljanje statističkih podataka. Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A. Sljedeće se odredbe primjenjuju na sva prikupljanja podataka navedena u ovom Prilogu:

(a) Izvještajno razdoblje: izvještajno razdoblje za podatke koji se prijavljuju jedan je kalendarski mjesec.

(b) Učestalost: podatke se prijavljuje na mjesečnoj osnovi.

(c) Format za dostavu podataka: format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

(d) Način dostave: podaci se dostavljaju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

1. PRIRODNI PLIN

1.

1.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o prirodnom plinu.

1.2. Popis agregata Prijavljuju se sljedeći agregati.

1.2.

1.2.1. Proizvodnja

1.2.2. Uvoz

1.2.3. Izvoz Napomena za uvoz i izvoz: prijavljuju se sve količine prirodnog plina koje su fizički prešle državne granice zemlje, bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. To uključuje količine koje su u provozu kroz vašu zemlju; količine u provozu trebalo bi uključiti i kao uvoz i kao izvoz. Uvoz ukapljenog prirodnog plina trebao bi obuhvatiti samo suhi utrživi ekvivalent, uključujući količine upotrijebljene za vlastitu potrošnju u postupku uplinjavanja.

1.2.4. Promjene zaliha

1.2.5. Ukupne završne zalihe na državnom području

1.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u teradžulima (TJ), na temelju bruto kalorijske vrijednosti.

1.4. Rok za dostavu podataka U roku od jednog kalendarskog mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

2. UVOZ I OPSKRBA SIROVOM NAFTOM

2.

2.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o sirovoj nafti.

2.2. Definicije

2.2.

2.2.1. Uvoz Uvoz obuhvaća svaku količinu sirove nafte koja ulazi na carinsko područje države članice ili dolazi iz druge države članice u druge svrhe osim provoza. Uključuje se sirova nafta koja se koristi za povećanje zaliha. Nafta dobivena iz morskog dna nad kojim država članica ima isključiva prava na iskorištavanje i ulazak na carinsko područje Zajednice isključuje se iz uvoza.

2.2.2. Opskrba: Opskrba obuhvaća uvezenu sirovu naftu i sirovu naftu proizvedenu u državi članici tijekom referentnog razdoblja. Isključuje se opskrba sirovom naftom iz prethodnih zaliha.

2.2.3. Cijena CIF: Cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uključuje cijenu FOB (franko brod), koja je stvarno fakturirana cijena u luci/mjestu utovara uz troškove prijevoza, osiguranja i naknada za prijevoz sirove nafte. Cijena CIF sirove nafte proizvedene u državi članici izračunava se franko u luci istovara ili franko na granici, tj. u trenutku kada sirova nafta dospije pod carinsku nadležnost zemlje uvoznice.

2.2.4. Gustoća prema API-ju: Gustoća prema API-ju mjera je usporedbe teškog/lakog sirovog ulja s vodom. Gustoća prema API-ju prijavljuje se u skladu sa sljedećom formulom, s obzirom na specifičnu gustoću (SG): API = (141,5 ÷ SG) – 131,5

2.3. Popis agregata

2.3.

2.3.1. Sljedeći popis agregata prijavljuje se za uvoz sirove nafte razvrstan po vrsti i zemljopisnom području proizvodnje:

2.3.1.

2.3.1.1. oznaka sirove nafte

2.3.1.2. prosječna gustoća prema API-ju

2.3.1.3. prosječan sadržaj sumpora

2.3.1.4. ukupna uvezena količina

2.3.1.5. ukupna cijena CIF

2.3.1.6. broj izvještajnih subjekata.

2.3.2. Sljedeći popis agregata prijavljuje se za opskrbu sirovom naftom:

2.3.2.

2.3.2.1. isporučena količina

2.3.2.2. ponderirana prosječna cijena CIF

2.4. Mjerne jedinice bbl (barel) za 2.3.1.4. i 2.3.2.1. kt (tisuće tona) za 2.3.2.1. % (postotak) za 2.3.1.3. ° (stupnjevi) za 2.3.1.2. $ (američki dolar) po barelu za 2.3.1.5. i 2.3.2.2. $ (američki dolar) po toni za 2.3.2.2.

2.5. Primjenjive odredbe

2.5.

2.5.1. Izvještajno razdoblje: Jedan kalendarski mjesec.

2.5.2. Učestalost: Mjesečno.

2.5.3. Rok za dostavu podataka: U roku od jednog kalendarskog mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

2.5.4. Format za dostavu podataka: Format u kojem se podaci dostavljaju u skladu je s odgovarajućim standardom za razmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

2.5.5. Način dostave: Podaci se dostavljaju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI

3.

3.1. Primjenjivi energenti Ovo se poglavlje odnosi na izvješćivanje o:

3.1.

3.1.1. Sirova nafta

3.1.2. Ukapljeni naftni plin (LPG)

3.1.3. Benzin (zbroj motornog benzina i avionskog benzina)

3.1.4. Kerozin (zbroj mlaznog goriva kerozinskog tipa i drugog kerozina)

3.1.5. Plinsko ulje/dizelsko gorivo

3.1.6. Loživo ulje

3.1.7. Ukupna nafta znači zbroj svih prethodno navedenih proizvoda osim sirove nafte, a mora uključivati i sve druge naftne derivate definirane u Prilogu A (poput rafinerijskog plina, etana, lake nafte, naftnog koksa, bijelog špirita i SBP-a, parafinskog voska, bitumena, maziva i drugog).

3.2. Popis agregata Sljedeći popis agregata prijavljuje se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

3.2.

3.2.1. Proizvodnja sirove nafte i proizvodnja rafinerije (bruto proizvodnja, uključujući rafinerijsko gorivo) za sve druge proizvode iz odjeljka 3.1.

3.2.2. Uvoz

3.2.3. Izvoz

3.2.4. Završne zalihe

3.2.5. Promjene zaliha Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

3.2.6. Input u rafinerije (zabilježeni protok u rafineriji) za sirovu naftu i Potražnja za svim drugim proizvodima koji su navedeni u odjeljku 3.1. Potražnja je definirana kao isporuka ili prodaja na unutarnjem tržištu (domaća potrošnja) uvećana za rafinerijsko gorivo, međunarodne pomorske i zrakoplovne spremnike. Potražnja za Ukupnom naftom uključuje Sirovu naftu.

3.3. Mjerne jedinice Količine o kojima se izvješćuje moraju se prijaviti u kilotonama (kt).

3.4. Rok za dostavu podataka U roku od 25 dana od isteka izvještajnog mjeseca.

Versions

1. 2019-11-26