Address https://gelex.eu/eli/EU/act/2022/2448@2022-12-13/hr

Contents

1. Preamble
2. Članak 1. Predmet i područje primjene
3. Članak 2. Definicije
4. Članak 3. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu sječe na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini
5. 1.
6. i.
7. ii.
8. iii.
9. iv.
10. v.
11. Članak 4. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu sječe na razini šumarskog područja nabave
12. (b) i.
13. Članak 5. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj razini
14. i.
15. ii.
16. Članak 6. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na razini šumarskog područja nabave
17. Članak 7. Revizija i provjera
18. 1.
19. Članak 8. Stupanje na snagu i primjena

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, a posebno njezin članak 29. stavak 8.,

budući da:

(1) Direktivom (EU) 2018/2001 utvrđeni su novi kriteriji održivosti za šumsku biomasu koja se upotrebljava u proizvodnji energije kako bi se ta proizvodnja uzela u obzir u odnosu na europske ciljeve i nacionalne doprinose, uključila u obveze povezane s obnovljivom energijom koje proizlaze iz članaka 23. i 25. te kako bi ispunjavala uvjete za javnu potporu. Nadalje, Direktivom (EU) 2018/2001 od država članica zahtijeva se da pri razvoju programâ potpore za obnovljivu energiju razmotre dostupnu održivu opskrbu biomasom i uzmu u obzir načela kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada uspostavljena Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se izbjegla nepotrebna narušavanja tržištâ sirovina.

(2) U tom se kontekstu smatra da je šumska biomasa koja se upotrebljava u proizvodnji energije održiva ako ispunjava kriterije održivosti navedene u članku 29. stavcima 6. i 7. Direktive (EU) 2018/2001, koji se odnose na sječu šuma i emisije koje su posljedica korištenja zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstva (LULUCF).

(3) Kako bi se osiguralo da su ciljevi Direktive (EU) 2018/2001 i zakonodavstvo Unije u području zaštite okoliša usklađeni i da države članice i gospodarski subjekti temeljito i usklađeno provode nove kriterije održivosti za šumsku biomasu, Direktivom (EU) 2018/2001 od Komisije se zahtijeva da donese provedbene akte kojima se utvrđuju operativne smjernice za dokaze kojima se pokazuje usklađenost s tim kriterijima.

(4) Radi smanjenja rizika od upotrebe šumske biomase koja nije usklađena s kriterijima u pogledu održive sječe, gospodarski subjekti trebali bi provoditi ocjene koje se temelje na rizicima i temelje na postojećem zakonodavstvu u području održivog gospodarenja šumama, uključujući sustave praćenja i izvršenja, koje je na snazi u zemlji podrijetla šumske biomase. U tu bi svrhu posječena šumska biomasa trebala biti podložna nacionalnim i podnacionalnim zakonima i propisima koji ispunjavaju kriterije u pogledu sječe navedene u članku 29. stavku 6. točki (a) Direktive (EU) 2018/2001. Gospodarski subjekti trebali bi procijeniti i postoje li sustavi praćenja i izvršenja te utvrditi da ne postoje dokazi o znatnom nedostatku izvršenja relevantnih nacionalnih ili podnacionalnih zakona. U tu bi se svrhu gospodarski subjekti trebali koristiti pravnim ocjenama i izvješćima Europske komisije, međunarodnih ili nacionalnih vladinih organizacija, uključujući i informacije nevladinih organizacija i znanstvenih organizacija čije stručno znanje obuhvaća tematiku šuma. U ocjeni koja se temelji na riziku trebalo bi uzeti u obzir i sve relevantne tekuće postupke zbog povrede koje je pokrenula Komisija, a koji su vidljivi u javno dostupnoj bazi podataka Komisije o povredama, te sve relevantne presude Suda Europske unije zbog povrede prava smatrati dokazom neprovedbe.

(5) Ako ne postoje dokazi o usklađenosti na nacionalnoj razini s jednim ili više kriterija u pogledu sječe koji su navedeni u članku 29. stavku 6. točki (a) Direktive (EU) 2018/2001, šumska biomasa trebala bi se smatrati visokorizičnom. U takvim bi slučajevima gospodarski subjekti trebali dostaviti detaljnije dokaze o usklađenosti s kriterijima u pogledu sječe navedenima u članku 29. stavku 6. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001 s pomoću sustava upravljanja na razini šumarskog područja nabave. Potrebno je u tom pogledu detaljnije utvrditi dokaze o održivosti koje bi gospodarski subjekti trebali dostaviti s pomoću sustava upravljanja na razini šumarskog područja nabave u usporedbi s razinom koja se zahtijeva nacionalnom i podnacionalnom procjenom usklađenosti. Time će se osigurati djelotvorno ispunjavanje kriterijâ u pogledu sječe, posebno kriterija u pogledu regeneracije šume, očuvanja zaštićenih područja, smanjenja na najmanju moguću mjeru učinaka sječe na kvalitetu tla i bioraznolikost i održavanja ili poboljšanja dugoročnog proizvodnog kapaciteta šume.

(6) Kako bi se osiguralo da se emisije biogenih stakleničkih plinova i njihovo uklanjanje koji su povezani sa sječom šumske biomase pravilno uzimaju u obzir, nužno je da šumska biomasa ispunjava kriterije u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj razini. Konkretnije, zemlja ili regionalna organizacija za gospodarske integracije iz koje potječe šumska biomasa trebala bi biti stranka Pariškog sporazuma. Osim toga, relevantna zemlja ili regionalna organizacija za gospodarske integracije trebala je u kontekstu Pariškog sporazuma podnijeti nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), koji obuhvaća emisije i uklanjanja iz sektora korištenja zemljišta, poljoprivrede i šumarstva, a kojim se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase uračunavaju u obveze smanjenja ili ograničenja emisija stakleničkih plinova kako su utvrđene u NDC-u dotične zemlje ili regionalne organizacije za gospodarske integracije. U suprotnom bi trebala imati nacionalne ili podnacionalne zakone, koji se primjenjuju u području sječe, za očuvanje i povećanje zaliha i ponora ugljika. Osim toga, trebalo bi podastrijeti dokaze da prijavljene emisije u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) ne prelaze uklanjanja i da se šumski ponori ugljika održavaju ili povećavaju tijekom relevantnog referentnog razdoblja.

(7) Ako se ne može dokazati usklađenost s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) navedenima u članku 29. stavku 7. točki (a) Direktive (EU) 2018/2001, nužno je da gospodarski subjekti dostave dodatne dokaze o postojanju sustava upravljanja na razini područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno održavanje ili povećanje šumskih zaliha i ponora ugljika. Takvi sustavi trebali bi uključivati barem informacije o dalekovidnom planiranju i periodičnom praćenju razvoja šumskih zaliha i ponora ugljika na razini šumarskog područja nabave.

(8) Radi osiguravanja temeljite provjere novih kriterija održivosti za šumsku biomasu, informacije koje dostavljaju gospodarski subjekti trebale bi biti transparentne, točne, pouzdane i zaštićene od prijevara, a gospodarski subjekti trebali bi se moći osloniti na pouzdana pravila certificiranja. U tim bi se pravilima trebali uzeti u obzir dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi certificiranja, koje Komisija priznaje, u skladu s člankom 30. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001.

(9) Kako bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, države članice trebale bi olakšati rad gospodarskih subjekata stavljanjem na raspolaganje podataka, uključujući prostorne podatke i inventare, za potrebe planiranja i praćenja.

(10) Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za održivost biogoriva, tekućih biogoriva i biogoriva iz biomase,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1. Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom utvrđuju se operativne smjernice koje države članice trebaju primjenjivati kako bi osigurale temeljitu i usklađenu provedbu kriterija održivosti na temelju rizika za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase proizvedenih iz šumske biomase kako je navedeno u članku 29. stavcima 6. i 7. Direktive (EU) 2018/2001.

Članak 2. Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

kriteriji u pogledu sječe na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini znači kriteriji navedeni u članku 29. stavku 6. točki (a) Direktive (EU) 2018/2001,

kriteriji u pogledu sječe na razini područja nabave znači kriteriji navedeni u članku 29. stavku 6. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001,

zemlja sječe znači zemlja ili državno područje na kojem je posječena sirovina šumske biomase,

zasađena šuma znači šuma koja se pretežno sastoji od stabala uzgojenih sadnjom i/ili planskim sijanjem pod uvjetom da posađena ili posijana stabla čine više od pedeset posto drvne zalihe u fazi zrelosti; uključuje izdanačke sastojine prvotno posađenih ili posijanih stabala.

plantažna šuma znači zasađena šuma kojom se intenzivno upravlja i koja u odnosu na sadnju i zrelost sastojine ispunjava sve sljedeće kriterije: jedna ili dvije vrste, isti dobni razred i pravilan razmak. Uključuje plantaže kulture kratkih ophodnji za drvo, vlakna i energiju, a isključuje šume zasađene radi zaštite ili obnove ekosustava te šume nastale sadnjom ili sijanjem kod kojih su zrele sastojine slične ili će biti slične šumama koje se prirodno obnavljaju,

panjevi i korijenje znači dijelovi volumena cijelog stabla, isključujući volumen drvne biomase iznad panja, pri čemu se smatra da je visina panja ona visina na kojoj bi se stablo posjeklo prema uobičajenim praksama sječe u relevantnoj zemlji ili regiji,

mrtvo drvo znači sva neživa drvna biomasa koja nije sadržana u listincu, stojeća, na tlu ili u zemlji, uključujući drvo koje leži na tlu, grubi drvni otpad, mrtvo korijenje i panjeve promjera 10 cm ili više ili bilo kojeg promjera koji se upotrebljava u predmetnoj zemlji,

dugoročni proizvodni kapacitet znači zdravlje i mogućnost šume da neprekidno i održivo pruža dobra, kao što su drvo različitih razreda kvalitete i proizvodi koji nisu drvo, te usluge ekosustava, uključujući pročišćavanje vode i zraka, održavanje staništa divljih vrsta, rekreaciju ili kulturni kapital, tijekom dužeg razdoblja i, ako je primjenjivo, uz premošćivanje više uzastopnih ophodnji u šumarstvu,

sustav upravljanja znači informacije prikupljene o šumskom zemljištu na razini područja nabave, među ostalim u obliku teksta, zemljovida, tablica i grafikona, i strategije ili upravljačke aktivnosti koje se planiraju ili su provedene radi ostvarivanja ciljeva upravljanja šumskim resursima ili njihova razvoja,

prirodne nepogode imaju značenje koje im je dano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća,

neto godišnji prirast znači godišnji rast volumena zaliha živih stabala koje su dostupne, umanjen za prosječnu prirodnu smrtnost stabala tih zaliha,

kriteriji u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj razini znači kriteriji navedeni u članku 29. stavku 7. točki (a) Direktive (EU) 2018/2001,

kriteriji u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na razini područja nabave znači kriteriji navedeni u članku 29. stavku 7. točki (b) Direktive (EU) 2018/2001,

zaliha ugljika ima značenje koje joj je dano u članku 3. točki 4. Uredbe (EU) 2018/841,

ponor ugljika ima značenje koje mu je dano u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2018/841,

prva točka prikupljanja ima značenje koje joj je dodijeljeno člankom 2. stavkom 12. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/996,

revizija prve strane znači samostalna izjava gospodarskog subjekta koji opskrbljuje do prve točke prikupljanja,

revizija druge strane znači revizija dobavljača koju provodi gospodarski subjekt koji upravlja prvom točkom prikupljanja,

revizija treće strane znači revizija gospodarskog subjekta koju provodi treća strana koja je neovisna o organizaciji koja podliježe reviziji,

gospodarski subjekt ima značenje koje mu je dodijeljeno člankom 2. stavkom 11. Provedbene uredbe (EU) 2022/996.

Članak 3. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu sječe na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini

1. Države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dostave revidirane informacije kojima se utvrđuje usklađenost s kriterijima u pogledu sječe na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini. U tu svrhu gospodarski subjekti provode ocjenu koja se temelji na rizicima kojom se osiguravaju točni, ažurni i provjerljivi dokazi o sljedećim elementima:

1.

(a) zemlji sječe i, prema potrebi, podnacionalnoj regiji u kojoj je šumska biomasa posječena; i

(b) da se nacionalnim ili podnacionalnim zakonom koji se primjenjuje na područje sječe osigurava:

(b)

i.

zakonitost operacija sječe, koja se dokazuje pružanjem dokaza o usklađenosti sječe s primjenjivim zakonodavstvom u zemlji sječe, kako je navedeno u članku 2. točki (h) Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća;

ii.

regeneracija šume, koja se može dokazati pružanjem dokaza da primjenjivi zakoni zahtijevaju prirodnu ili umjetnu regeneraciju, ili njihovu kombinaciju, s ciljem nastanka nove šume na istom području i u odgovarajućem razdoblju u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom;

iii.

djelotvorna zaštita područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta;

iv.

da se sječa šume provodi na način kojim se negativni učinci na kvalitetu tla i bioraznolikost svode na najmanju moguću mjeru, što se može dokazati pružanjem dokaza da se primjenjivim zakonom ili relevantnim pravilima o gospodarenju šumama:

1. zahtijeva da prašume i područja zaštićeni u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. ne budu degradirani ili zamijenjeni plantažnim šumama, što može uključivati, među ostalim, osiguravanje da se u regeneriranom šumskom području održava lokalno primjeren i odgovarajući broj vrsta drveća i drugih biljaka;

2. osigurava zaštita tla te vrsta i staništa, uključujući ona zaštićena međunarodnim ili nacionalnim pravom. Kako bi se olakšao rad gospodarskih subjekata, države članice nastoje pružiti podatke o okolišnim značajkama specifičnima za lokaciju; i

3. prema potrebi smanjuje uklanjanje panjeva, korijenja i mrtvog drva na najmanju moguću mjeru;

v.

održavanje ili povećanje dugoročnog proizvodnog kapaciteta šume, što se može dokazati pružanjem dokaza da se primjenjivim pravom na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini osigurava da, na temelju prosječnih godišnjih podataka, sječa ne prelazi neto prirast tijekom odgovarajućeg razdoblja u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom, osim u slučajevima kad je to privremeno opravdano zbog dokumentiranih najezdi šumskih štetočina, oluja ili drugih prirodnih nepogoda. To se može dokazati:

1. nacionalnim izvješćima o inventaru šuma;

2. pružanjem dokaza iz članka 5. točke ii.; ili

3. sličnim izvješćima o inventaru na podnacionalnoj razini;

(c) postojanju sustava koji osiguravaju praćenje, provedbu i izvršenje nacionalnih i podnacionalnih zakona iz točke (b), uključujući informacije o sljedećim elementima: tijelima nadležnima za praćenje, provedbu i izvršenje, sankcijama zbog neusklađenosti, sustavima za podnošenje žalbi na odluke i javnom pristupu informacijama;

(d) da ne postoji znatan nedostatak izvršenja nacionalnih i/ili podnacionalnih zakona i propisa iz točke (b).

2. Kad je riječ o dokazima koji se zahtijevaju stavkom 1. točkom (d), gospodarski subjekti uzimaju u obzir sve pravne ocjene i izvješća, koja sastavljaju nacionalne ili međunarodne vladine organizacije, u kojima se detaljno opisuje nedostatak izvršenja nacionalnih ili podnacionalnih zakona iz stavka 1. točke (b). U obzir se uzimaju i svi tekući relevantni postupci zbog povrede koje Europska komisija pokrene protiv države članice na temelju relevantnih propisa Unije. Postojanje presude Suda protiv države članice u slučaju povrede relevantnog propisa Unije, kao što je Uredba (EU) br. 995/2010, smatra se dokazom tog nedostatka izvršenja.

3. Kako bi se administrativno opterećenje za gospodarske subjekte svelo na najmanju moguću mjeru, države članice mogu uspostaviti javne baze podataka s ažuriranim informacijama o elementima iz ovog članka i gospodarskim subjektima moraju olakšati pristup informacijama, uključujući javne prostorne podatke i javne inventare. Države članice mogu u tu svrhu osigurati odgovarajuće osposobljavanje.

4. U skladu s člankom 4. gospodarski subjekti mogu se odlučiti za izravno dokazivanje usklađenosti s kriterijima u pogledu sječe na razini područja nabave.

Članak 4. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu sječe na razini šumarskog područja nabave

Ako nisu dostupni dokazi usklađenosti s jednim ili više kriterija u pogledu sječe na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini, države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dostave revidirane informacije o usklađenosti s tim kriterijima s pomoću sustava upravljanja koji su uspostavljeni i provedeni na razini područja nabave. U tu svrhu gospodarski subjekti dostavljaju točne, ažurne i provjerljive dokaze o sljedećim elementima:

(a) prostornim granicama područja nabave čija se usklađenost treba dokazati i na koje se primjenjuju sustavi upravljanja iz točke (b), među ostalim s pomoću geografskih koordinata ili parcela;

(b) sustavima upravljanja koji se primjenjuju na područje nabave i kojima se osigurava:

(b) i.

zakonitost operacija sječe, koja se dokazuje pružanjem dokaza o usklađenosti sječe sa sustavima dužne pažnje koji su definirani u članku 6. Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenata i Vijeća;

ii.

da se regeneracija šuma provodi na način kojim se barem održava kvaliteta i količina posječenih šumskih područja, što se može dokazati pružanjem dokaza o nastanku nove šume na istom području u roku od najviše deset godina nakon sječe. To se može dokazati s pomoću planova upravljanja šumama, operativnih protokola, procjena utjecaja na okoliš i rezultata relevantnih revizija i inspekcija usklađenosti;

iii.

da šumska biomasa ne potječe iz područja utvrđenih međunarodnim ili nacionalnim pravom za svrhu očuvanja prirode ili područja koja je relevantno nadležno tijelo odredilo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, osim ako postoje dokazi da sječa sirovine ne utječe na ciljeve očuvanja tih zaštićenih područja. To se može dokazati s pomoću međunarodnih i nacionalnih baza podataka, službenih karti, planova upravljanja šumama, operativnih protokola, protokola sječe, satelitskih snimaka, procjena utjecaja na okoliš i službenih dozvola za sječu, uključujući uvjete ili ograničenja kojima se osigurava da ne postoji sukob s relevantnim ciljevima zaštite prirode, te s pomoću rezultata relevantnih revizija i inspekcija usklađenosti;

iv.

da se sječa šuma provodi tako da se barem vodi računa o sprečavanju negativnih učinaka na kvalitetu tla i bioraznolikost. To se može dokazati pružanjem dokaza da su relevantni rizici povezani sa sječom šumske biomase za proizvodnju energije unaprijed utvrđeni; i da su provedene odgovarajuće mjere ublažavanja kao što su sljedeće: Te mjere za ublažavanje mogu se dokazati upotrebom međunarodnih i nacionalnih baza podataka, službenih karti i satelitskih snimaka, planova upravljanja šumama, operativnih protokola i protokola sječe te rezultata relevantnih revizija i inspekcija usklađenosti;

1. prašume i područja zaštićeni točkom (b) podtočkom iii. nisu degradirani ni zamijenjeni plantažnim šumama;

2. eksploatacija panjeva i korijenja svodi se na najmanju moguću mjeru;

3. na osjetljivim tlima ne provodi se sječa;

4. eksploatacija se provodi s pomoću sustava sječe kojima se na najmanju mjeru smanjuju učinci na kvalitetu tla, među ostalim izbjegavanjem zbijanja tla;

5. provedba sječe takva je da se učinci na značajke bioraznolikosti i staništa, među ostalim biljke i životinje zaštićene prema nacionalnim i međunarodnim zakonima, smanje na najmanju moguću mjeru;

6. razno mrtvo drvo ostavlja se u šumi u količini koja je primjerena u lokalnom području; i

7. gole sječe svode se na najmanju moguću mjeru, osim u slučajevima kad je to privremeno opravdano zbog dokumentiranih najezdi šumskih štetočina, oluja ili drugih prirodnih nepogoda.

v.

da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume. To se može dokazati osiguravanjem dokaza da godišnje količine posječenog drva u prosjeku ne premašuju neto godišnji prirast u relevantnom području nabave unutar desetogodišnjeg razdoblja prije intervencije sječom, osim ako su različite količine valjano opravdane radi povećanja budućeg proizvodnog kapaciteta šume; ili zbog dokumentiranih najezdi šumskih štetočina, oluja ili drugih prirodnih nepogoda. To se može dokazati upotrebom javnih ili privatnih podataka iz inventara šuma.

Članak 5. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj razini

Države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dostave revidirane informacije koje potvrđuju usklađenost s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj razini. U tu svrhu gospodarski subjekti dostavljaju točne, ažurne i provjerljive dokaze da je zemlja ili regionalna organizacija za gospodarske integracije iz koje potječe šumska biomasa stranka Pariškog sporazuma i da ispunjava jedan od sljedeća dva skupa uvjeta: Radi smanjenja administrativnog opterećenja gospodarskih subjekata na najmanju moguću mjeru, države članice im mogu pružati ažurne informacije o elementima iz ovog članka.

i.

podnijela je na nacionalnoj razini određeni doprinos (NDC), u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. koji je uslijedio nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a) sektori poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta uključeni su u NDC, kombinirano kao jedinstveni sektor poljoprivrede, šumarstva i ostalog korištenja zemljišta (AFOLU) ili odvojeno kao sektor poljoprivrede i sektori korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(b) u NDC-u se pojašnjava kako su se sektori poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta u njemu razmatrali;

(c) emisije i uklanjanja iz sektora poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemlje obračunani su u NDC-u u odnosu na ukupni cilj zemlje u pogledu smanjenja emisija, uključujući emisije povezane sa sječom šumske biomase; ili

ii.

postoje nacionalni ili podnacionalni zakoni, koji se primjenjuju u području sječe, za očuvanje i povećanje šumskih zaliha i ponora ugljika. Osim toga, dostavlja se dokaz da prijavljene emisije sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) ne premašuju uklanjanja, što se može dokazati pružanjem dokaza da prijavljene emisije iz sektora LULUCF u prosjeku ne premašuju uklanjanja tijekom deset godina prije sječe šumske biomase i da su zalihe i ponori ugljika očuvani ili povećani unutar posljednja dva uzastopna desetogodišnja razdoblja prije sječe šumske biomase.

Članak 6. Procjena usklađenosti s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na razini šumarskog područja nabave

Ako nisu dostupni dokazi usklađenosti s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj razini, države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dostave revidirane informacije koje potvrđuju postojanje i provedbu sustava upravljanja na razini šumarskog područja nabave kako bi se osiguralo da se razine šumskih zaliha i ponora ugljika dugoročno održavaju ili povećavaju. U tu svrhu gospodarski subjekti dostavljaju točne, ažurne i provjerljive dokaze u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a) utvrditi prostorne granice područja nabave za koje je potrebno dokazati usklađenost, na primjer s pomoću geografskih koordinata, identifikacije čestica ili parcela, uključujući sastojine i površine zemljišta, te utvrditi relevantne šumske spremnike ugljika, uključujući nadzemnu biomasu, podzemnu biomasu, listinac, mrtvo drvo i organski ugljik u tlu;

(b) izračunati prosječne šumske zalihe i ponore ugljika u povijesnom referentnom razdoblju u svrhu uspostavljanja referentne vrijednosti za usporedbu održavanja ili povećanja šumske zalihe i ponora ugljika na području nabave. Gospodarski subjekti upotrebljavaju referentno razdoblje 2000.–2009. ili drugo razdoblje slične duljine koje je što bliže razdoblju 2000.–2009. kako bi se olakšala upotreba podataka iz inventara šuma ili ublažili utjecaji prirodnih nepogoda ili drugih ekstremnih pojava. Gospodarski subjekti propisno opravdavaju izbor svojeg referentnog razdoblja. Gospodarski subjekt procjenjuje referentne vrijednosti za sve relevantne spremnike ugljika koji se pojedinačno utvrđuju u skladu s točkom (a);

(c) opisati scenarij očekivanih praksi upravljanja šumama u području nabave tijekom predviđenog dugoročnog razdoblja koje obuhvaća najmanje 30 godina nakon sječe iz koje je proizašla biomasa. Izrada tog scenarija temelji se na praksama upravljanja šumama u području nabave koje su dokumentirane tijekom povijesnog referentnog razdoblja ili na postojećim planovima upravljanja šumama ili drugim provjerljivim dokazima;

(d) procijeniti prosječne zalihe i ponore ugljika na području nabave tijekom predviđenog dugoročnog razdoblja od najmanje 30 godina ili više ovisno o brzini rasta šume, nakon sječe šumske biomase. Kako bi se osigurala usporedivost s povijesnim referentnim razdobljem, u tim se procjenama upotrebljavaju isti spremnici ugljika, podaci i metode iz točaka (a) i (b). Ako gospodarski subjekti ne mogu kvantificirati jedan ili više spremnika utvrđenih u skladu s točkom (a), moraju dostaviti primjereno opravdanje;

(e) usporediti prosječne zalihe i ponore ugljika u relevantnom šumarskom području nabave predviđenog dugoročnog razdoblja sa šumskim zalihama i ponorima ugljika povijesnog referentnog razdoblja. Ako su prosječne šumske zalihe i ponori ugljika predviđenog dugoročnog razdoblja jednake ili više od prosječnih šumskih zaliha i ponora ugljika povijesnog referentnog razdoblja, šumska biomasa usklađena je s kriterijima u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na razini šumarskog područja nabave. Gospodarski subjekti uspostavljaju primjerene sustave praćenja i provjere stvarnog razvoja zaliha i ponora ugljika za dokazivanje usklađenosti sa zahtjevima navedenima u ovom članku.

Članak 7. Revizija i provjera

1. Države članice poduzimaju mjere kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti:

1.

(a) dostavljaju pouzdane informacije kojima potkrjepljuju svoje tvrdnje u pogledu održivosti, dokazuju da su zahtjevi navedeni u člancima od 3. do 6. valjano ispunjeni i na zahtjev stavljaju na raspolaganje detaljne podatke korištene u prikupljanju tih informacija. Ako se dostave drugi dokazi usklađenosti s kriterijima za sječu i korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF), takvi dokazi moraju zadovoljavati visok standard pouzdanosti i provjerljivosti;

(b) upotrebljavaju sustav masene bilance iz članka 30. stavka 1. Direktive (EU) 2018/2001;

(c) osiguravaju odgovarajući standard neovisne revizije podnesenih informacija koju provodi treća strana, osim za usklađenost s kriterijima u pogledu sječe i korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) na nacionalnoj i podnacionalnoj razini za koju se može provesti revizija prve ili druge strane do prve točke prikupljanja šumske biomase;

(d) osiguravaju odgovarajuću razinu transparentnosti, uzimajući u obzir potrebu za javnim nadzorom pristupa reviziji;

(e) pružaju dokaze o redovnoj provedbi relevantnih revizija, među ostalim provedbom periodičnih inspekcija prema potrebi.

2. Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se revizijom iz prvog stavka točke (c) procjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i pouzdanost podataka i provjerava jesu li informacije koje gospodarski subjekti dostave točni, pouzdani i zaštićeni od prijevare.

3. U svrhu dokazivanja usklađenosti s kriterijima navedenima u člancima od 3. do 6. ove Uredbe gospodarski subjekti mogu se koristiti nacionalnim programima ili međunarodnim dobrovoljnim programima koje priznaje Komisija u skladu s člankom 30. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001.

4. Skupna revizija može se provoditi pod uvjetima utvrđenima u članku 12. Provedbene uredbe (EU) 2022/996 kako bi se olakšalo administrativno opterećenje, posebno za male gospodarske subjekte.

Članak 8. Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2022. Za Komisiju Predsjednica Ursula von der Leyen

Versions

1. 2022-12-13