Provedbena odluka Komisije (EU) 2026/2153 оd 28. rujna 2026. o dopuštanju Slovačkoj da radi zaštite kulturne baštine odobri biocidne proizvode koji sadržavaju etilen-oksid (priopćeno pod brojem dokumenta C(2026) 6723) (Vjerodostojan je samo tekst na slovačkom jeziku)
Grade B
mapped from publisher markup. A grade says how a document's structure was obtained, not how reliable the law is.
Address https://gelex.eu/eli/EU/decision/2026/2153@2026-09-28/hr
Contents
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, a posebno njezin članak 55. stavak 3.,
nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za biocidne proizvode,
budući da:
(1) Etilen-oksid u proizvodima vrste 2 (dezinfekcijska sredstva i algacidi koji nisu namijenjeni za izravnu upotrebu na ljudima ili životinjama), kako su definirani u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012, uključen je u program rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz te uredbe, kako je utvrđeno u Prilogu II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1062/2014. Dana 1. prosinca 2009. podnesen je zahtjev za odobrenje etilen-oksida u proizvodima vrste 2.
(2) Provedbenom Odlukom Komisije (EU) 2025/1074 utvrđeno je da reprezentativni proizvod iz zahtjeva za odobrenje nije obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) br. 528/2012 i da je stoga primjereno ne odobriti etilen-oksid kao aktivnu tvar za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 2.
(3) U skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 Slovačka je 9. prosinca 2025. Komisiji podnijela zahtjev za odstupanje od članka 19. stavka 1. točke (a) te uredbe, u kojem traži da joj se dopusti da radi zaštite kulturne baštine, uključujući arhivsku baštinu, odobri biocidne proizvode koji sadržavaju etilen-oksid.
(4) Prema informacijama koje je dostavila Slovačka uporaba etilen-oksida nužna je za zaštitu arhiva i drugih predmeta kulturne baštine jer se čini da je to jedina učinkovita tehnika za kontrolu brojnih štetnih organizama koji mogu ugroziti takve predmete. Mikrobiološka kontaminacija jedan je od najvećih rizika za određene predmete kulturne baštine. Aktivna biološka kontaminacija štetna je za zahvaćene materijale jer masovno uništava njihovu funkcionalnost, uzrokujući gubitak čvrstoće, promjenu boje i nastanak mrlja. Prema informacijama koje je dostavila Slovačka, povećana količina spora mikroorganizama u zraku vrlo nepovoljno utječe na osobe koje rukuju tim materijalima (arhiviste, knjižničare, restauratore, istraživače ili druge zaposlenike) jer uzrokuje alergije, bronhitis i druga patološka stanja. Postoji i velik rizik od širenja kontaminacije na čitave zbirke. Ako se kontaminirani predmet adekvatno ne tretira, može postati izvor širenja kontaminacije na dotad nekontaminirane predmete u zbirci. Slovačka navodi da u muzejima, arhivima i galerijama, u kojima su predmeti pohranjeni jedan pored drugoga, nekontrolirana kontaminacija može dovesti do domino-efekta i brzo uništiti goleme količine vrijednih artefakata.
(5) Slovačka tvrdi da nema prikladnih alternativa za tretiranje predmeta kulturne baštine, uključujući arhivsku građu. Kad je riječ o arhivskoj građi, uklanjanje prašine i čišćenje etanolom učinkovito je samo u slučaju lokalizirane i površinske kontaminacije, ali ne u slučaju unutarnje kontaminacije, može izmijeniti određene tinte i pigmente, dugotrajno je i delikatno, pa nije prikladno za tretiranje kontaminacije gljivicama koja je zahvatila veliku količinu predmeta. Anoksija je učinkovita protiv kukaca, ali ne i protiv plijesni i bakterija. Gama-zračenje je tehnika koju je teško replicirati i za koju je potrebna posebna oprema. Osim toga, pokazalo se da gama-zračenje uzrokuje znatnu razgradnju celuloze, čime se uvelike smanjuje stabilnost i trajnost dokumenata. Tehnike niskih temperatura (zamrzavanje) mogu zaustaviti rast plijesni, ali nisu učinkovite protiv spora.
(6) Kako je Slovačka navela u zahtjevu, proizvode koji sadržavaju etilen-oksid upotrebljavaju osposobljeni profesionalci u postupku fumigacije. Zbog opasnih svojstava etilen-oksida, dezinfekcija proizvodima koji ga sadržavaju provodi se samo u komorama za fumigaciju isključivo u specijaliziranim objektima u kojima se poštuju strogi sigurnosni propisi i standardi zaštite okoliša. U svakom operativnom namjenski izgrađenom objektu nalazi se jedinica za uklanjanje otpadnih plinova koja sprečava otpuštanje emisija etilen-oksida u atmosferu. Nakon dezinfekcije slijedi dovoljno duga faza ventilacije, koja je potrebna kako bi se iz predmeta uklonili ostaci plina. Ako se poštuju svi kontrolni postupci, propisi i upute za osoblje, primjena te tehnologije je sigurna.
(7) Informacije i obrazloženje iz zahtjeva koji je podnijela Slovačka pokazuju da je uporaba etilen-oksida nužna za zaštitu kulturne baštine i da trenutačno nisu dostupne prikladne alternative za tretiranje predmeta kulturne baštine u Slovačkoj jer sve trenutačno dostupne alternativne tehnike imaju određene nedostatke, odnosno nedovoljno su učinkovite ili mogu oštetiti tretirane materijale.
(8) Na temelju informacija i obrazloženja iz zahtjeva koji je podnijela Slovačka primjereno je zaključiti da je etilen-oksid nužan za zaštitu kulturne baštine u Slovačkoj i da trenutačno nisu dostupne prikladne alternative. Slovačkoj bi stoga trebalo dopustiti da radi zaštite kulturne baštine odobri stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda koji sadržavaju etilen-oksid,
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1. Radi zaštite kulturne baštine Slovačka može do 31. srpnja 2031. odobriti biocidne proizvode koji sadržavaju etilen-oksid.
Članak 2. Ova je Odluka upućena Slovačkoj Republici.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. rujna 2026. Za Komisiju Olivér Várhelyi Član Komisije