Not the law itself: Notice

Address https://gelex.eu/eli/EU/notice/C/2025/650/oj@2025-01-21/hr

Contents

1. Preamble
2. (17) Tablica 1: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Luksemburga
3. (18) Tablica 2: Kretanja duga i salda opće države u planu Luksemburga
4. ANNEX
5. PRILOG I. Maksimalne stope rasta neto rashoda (godišnje i kumulativne stope rasta, u nominalnom smislu)
6. Luksemburg

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1263, a posebno njezin članak 17.,

uzimajući u obzir preporuku Komisije,

budući da:

(1) Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru, izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Cilj je tog okvira promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijim i koherentnijim izvršavanjem propisa.

(2) Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o kretanju neto rashoda, čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(3) Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4) Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koji su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5) Luksemburg je 15. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavio svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan. Vijeću i Komisiji dostavio svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom zbog razloga koje je naveo Luksemburg produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263.

(6) Luksemburg je ispunjavao uvjete za primanje tehničkih informacija u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, ali ih nije zatražio. Komisija je 21. lipnja 2024. Luksemburgu dostavila glavne početne uvjete i temeljne pretpostavke iz Komisijina okvira za srednjoročnu projekciju državnog duga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25. Uredbe (EU) 2024/1263, te ih je 15. listopada 2024. objavila.

(7) U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Luksemburg i Komisija organizirali su tehnički dijalog u rujnu 2024. Glavne su teme dijaloga bile temeljne pretpostavke (osobito rast potencijalnog BDP-a i deflator BDP-a), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu i zelenu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih sposobnosti.

(8) Luksemburg je u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 36. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2024/1263 i prema informacijama koje je dostavio u svojem planu redovito sudjelovao u postupku savjetovanja sa socijalnim partnerima u kontekstu europskog semestra. Prema informacijama koje je Luksemburg dostavio u svojem planu, na posljednjem sastanku sa socijalnim partnerima u srpnju 2024. raspravljalo se o Izvješću za Luksemburg za 2024., preporukama za pojedinu zemlju iz 2024. i izmjenama povezanima s novim okvirom gospodarskog upravljanja.

(9) Plan je 15. listopada predstavljen nacionalnom parlamentu.

(10) Luksemburg je 15. listopada dostavio svoj nacrt proračunskog plana za 2025. Komisija je 26. studenoga 2024. donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana.

(11) Vijeće je 21. listopada 2024. Luksemburgu uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra.

(12) U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:

(13) Gospodarska aktivnost u Luksemburgu 2023. smanjila se za 1,1 %, što je posljedica negativnog utjecaja neto izvoza na rast i smanjenja ulaganja. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. u 2024. se očekuje rast gospodarstva za 1,2 % zahvaljujući povećanju domaće potražnje i pozitivnom doprinosu neto izvoza. Realni BDP trebao bi se 2025. povećati za 2,3 % zahvaljujući ekspanzivnom smjeru fiskalne politike, manjim kamatnim stopama, koje pogoduju ulaganjima, i poboljšanju vanjskog okruženja. Očekuje se da će se 2026. realni BDP povećati za 2,2 % jer se očekuje slabljenje zamaha zbog niže domaće potražnje. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom (2024. – 2026.) očekuje se da će rast potencijalnog BDP-a u Luksemburgu dosegnuti najveću vrijednost godišnjeg rasta od 2,0 % zbog usporavanja rasta radno sposobnog stanovništva i prosječnog broja radnih sati. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 5,2 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 6,0 %, 6,0 % u 2025. i 5,8 % u 2026. Predviđa se da će inflacija (deflator BDP-a) u 2024. porasti na 3,9 % s 3,4 % u 2023., da će u 2025. iznositi 3,0 %, a u 2026. 2,9 %.

(14) Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Luksemburgu iznosio je 2023. 0,7 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. predviđa se da će se u 2024. smanjiti na deficit od 0,6 % BDP-a, u 2025. povećati na 0,8 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika smanjiti na 0,6 % BDP-a. Jesenska prognoza Europske komisije 2024. uključuje nacrt proračuna Luksemburga za 2025., koji je vlada nacionalnom parlamentu predložila u listopadu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 25,5 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., očekuje se povećanje udjela duga u BDP-u na 27,5 % krajem 2024. Predviđa se općenita stabilizacija na 27,6 % BDP-a krajem 2025. i 27,5 % BDP-a do kraja 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi nije uzela u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere politike.

(15) Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Luksemburga odnosi se na razdoblje 2025. – 2029 i četverogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(16) Plan sadržava informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263.

(17) Tablica 1: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Luksemburga

Italija se u planu obvezala na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 1, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 4,9 % u razdoblju 2025. – 2029. Rezultat kretanja neto rashoda za koje je u planu preuzeta obveza trebao bi biti strukturni primarni saldo od 0,4 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2028.). U planu se pretpostavlja potencijalno kontinuirano povećanje BDP-a s 1,5 % u 2024. na 2,1 % u 2029. Osim toga, u planu se očekuje da će se stopa rasta deflatora BDP-a povećati s 1,7 % u 2024. na 3,1 % u 2025. i 2026., a 2027. smanjiti na najnižu vrijednost od 1,9 % te zatim vratiti na oko 2,5 % u 2028. i 2029. Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Luksemburga i izračuni Komisije. 2024. 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. Prosjek tijekom razdoblja trajanja plana 2025. – 2029. Prosjek tijekom razdoblja prilagodbe 2025. – 2028. Rast neto rashoda (godišnje, %) 8,0 5,8 4,7 3,8 5,4 4,7 4,9 4,9 Rast neto rashoda (kumulativno, od bazne godine 2023., %) 8,0 14,2 19,6 24,1 30,8 36,9 nije primjenjivo nije primjenjivo Rast potencijalnog BDP-a (%) 1,5 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 1,9 1,9 Inflacija (rast deflatora BDP-a) (%) 1,7 3,1 3,1 1,9 2,6 2,5 2,6 2,7

(18) Tablica 2: Kretanja duga i salda opće države u planu Luksemburga

Ako se ostvare preuzete obveze za kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, postupno smanjivati s 27,5 % BDP-a u 2024. na 26,0 % na kraju razdoblja prilagodbe (2028.), u skladu s tablicom u nastavku. Nakon prilagodbe predviđa se da će se u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2038.) udio duga postupno smanjivati u skladu s planom do najniže vrijednosti od 25,4 % BDP-a u 2032., a zatim će se početi postupno povećavati i do 2038. dosegnuti najveću vrijednost od 26 % BDP-a. Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Luksemburga. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. 2038. Dug države (% BDP-a) 25,5 27,5 27,5 27,2 26,7 26,0 25,6 26,0 Saldo države (% BDP-a) -0,7 -0,6 -0,6 -0,5 -0,3 -0,4 -0,2 -2,1 Tako bi prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju ostao ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(19) Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi se smanjiti s 0,6 % BDP-a u 2025. na 0,4 % u 2028. Stoga prema planu saldo opće države do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) neće premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2038.) neće premašiti 3 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 16. stavka 2.

(20) Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Luksemburgu. Konkretno, plan se temelji na različitim pretpostavkama za sedam varijabli: početna točka (strukturni primarni saldo 2024.), rast potencijalnog BDP-a, rast deflatora BDP-a, prilagodba stanja i tokova, realni BDP, nominalna implicitna kamatna stopa i smanjenje proizvodnog jaza. Te razlike u pretpostavkama treba pomno analizirati kako bi se zajamčilo da su one potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima koji su utemeljeni na podacima, osobito zato što je prosječni rast neto rashoda iz plana manje zahtjevan od onog koji proizlazi iz Komisijinih pretpostavki. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s analizom svake razlike zasebno. Preostale razlike ne utječu bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije. Općenito, u cijelosti gledano sve razlike zajedno dovode do teoretske gornje granice prosječnog rasta neto rashoda koja je viša od one koja bi bila potrebna na temelju pretpostavki Komisije iz proljeća 2024. Kretanje neto rashoda na koje se Luksemburg obvezuje u svojem planu niže je od teorijske gornje granice. Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda. (1) U planu se pretpostavlja da će suficit strukturnog primarnog salda 2024. iznositi 1,1 % BDP-a, u odnosu na suficit od 0,1 % BDP-a u 2024. na temelju pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Luksemburgu. Bolja početna pozicija 2024. od pretpostavljene temelji se na novijim fiskalnim podacima, pri čemu se u planu pretpostavlja da će deficit salda opće države 2024. iznositi -0,6 % BDP-a, u odnosu na pretpostavku deficita od -1,7 % BDP-a u 2024. dostavljenu Luksemburgu 21. lipnja. To je u skladu s jesenskom prognozom Europske komisije 2024. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom. (2) U planu se pretpostavlja rast deflatora BDP-a od prosječno 2,7 % tijekom razdoblja prilagodbe, u odnosu na pretpostavku prosječnog rasta od 2,5 % koja je 21. lipnja dostavljena Luksemburgu. Projekcije rasta deflatora BDP-a korištene u planu izradio je luksemburški nacionalni zavod za statistiku (STATEC) i temelje se na novijim makroekonomskim podacima. Predviđanja za 2025. i 2026. čine se uvjerljivima. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom.

U planu se pretpostavlja da će suficit strukturnog primarnog salda 2024. iznositi 1,1 % BDP-a, u odnosu na suficit od 0,1 % BDP-a u 2024. na temelju pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Luksemburgu. Bolja početna pozicija 2024. od pretpostavljene temelji se na novijim fiskalnim podacima, pri čemu se u planu pretpostavlja da će deficit salda opće države 2024. iznositi -0,6 % BDP-a, u odnosu na pretpostavku deficita od -1,7 % BDP-a u 2024. dostavljenu Luksemburgu 21. lipnja. To je u skladu s jesenskom prognozom Europske komisije 2024. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom.

U planu se pretpostavlja rast deflatora BDP-a od prosječno 2,7 % tijekom razdoblja prilagodbe, u odnosu na pretpostavku prosječnog rasta od 2,5 % koja je 21. lipnja dostavljena Luksemburgu. Projekcije rasta deflatora BDP-a korištene u planu izradio je luksemburški nacionalni zavod za statistiku (STATEC) i temelje se na novijim makroekonomskim podacima. Predviđanja za 2025. i 2026. čine se uvjerljivima. Stoga se ta pretpostavka smatra opravdanom.

(21) U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene uglavnom ograničenjem rasta rashoda i osiguravanjem da rast prihoda i dalje bude veći od rasta rashoda. Točna specifikacija relevantnih mjera politike potvrđuje se ili se prilagođava i kvantificira u godišnjim proračunima. Postoje i rizici za provedbu indikativne fiskalne strategije iz plana koji proizlaze iz toga što informacije o konkretnim mjerama na kojima se temelji fiskalna strategija nisu u potpunosti precizirane u planu. Osim toga, u nacrtu proračunskog plana za 2025. navodi se da se očekuje usporavanje rasta neto rashoda povezano sa smanjenjem pritiska na cijene, koji znatno utječe na kretanje rasta rashoda u Luksemburgu jer se na velik udio javnih rashoda primjenjuje mehanizam automatske indeksacije prema stopi inflacije.

(22) U planu se opisuju planirane politike za reforme i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan uključuje oko 90 reformi i ulaganja, od kojih se 10 financijski podupire iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a neke od njih se dodatno financiraju sredstvima iz fondova kohezijske politike.

(23) Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, uključujući klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava razne mjere kao što su ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora (preporuke iz 2022., 2023. i 2024.), promicanje uvođenja fotonaponskih ploča i vladina potpora načelima kružnog gospodarstva. U planu se potvrđuje potpora nadležnih tijela ažuriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu. Osim toga, uzimajući u obzir da emisijama stakleničkih plinova u Luksemburgu najviše doprinosi promet, istaknuto mjesto u planu ima dekarbonizacija prometa (preporuke iz 2019., 2020., 2022., 2023. i 2024.) mjerama za elektrifikaciju, korištenje energije iz obnovljivih izvora i poboljšanje infrastrukture javnog prijevoza, uključujući ulaganja u željezničke, tramvajske i autobusne mreže. Te su inicijative izravno usmjerene na ciljeve klimatske tranzicije i energetske sigurnosti. Mjerama se nastoje povećati ulaganja u zelene tehnologije i održivu energetsku infrastrukturu kako bi Luksemburg mogao ostvariti svoje nacionalne ciljeve i ciljeve utvrđene na razini EU-a.

(24) Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, uključujući europski stup socijalnih prava, plan sadržava mjere za rješavanje problema cjenovne pristupačnosti i dostupnosti stanovanja, koji se pogoršava zbog brzog rasta stanovništva potaknutog snažnom dinamikom tržišta rada. Konkretne mjere odnose se na povećanje ponude stambenih nekretnina (preporuke iz 2019., 2020., 2023. i 2024.) pojednostavnjenjem postupaka prostornog planiranja i tekućim radom na reformi poreza na nekretnine koja podrazumijeva odmak od periodičnog oporezivanja nekretnina na temelju transakcija i uvođenje novog poreza na neiskorišteno građevinsko zemljište. Osim toga, mjerama se promiče ravnopravnost u obrazovnom sustavu, uz naglasak na višejezičnom i uključivom obrazovanju kojim se osiguravaju jednake mogućnosti za sve učenike, čime se provode preporuke iz 2022., 2023. i 2024. o smanjenju učinka nejednakosti na uspješnost učenika. Mjere obuhvaćaju stalna ulaganja u obrazovna istraživanja, inovativna okruženja za učenje i pojačani sustav potpore uključivom obrazovanju, primjerice novi zakon o novopridošlim učenicima, kojim se nastoji osigurati lakši prelazak novih učenika i njihovih obitelji, te uvođenje novog pristupa obrazovanju iz matematike u višejezičnom kontekstu. Plan sadržava jednu mjeru za povećanje stope zaposlenosti starijih radnika poboljšanim mogućnostima zapošljavanja (preporuka iz 2019.). Inicijative kao što su kontinuirano usavršavanje i prekvalifikacija radne snage te proširenje ponude strukovnog osposobljavanja (preporuke iz 2019., 2023. i 2024.) mogle bi imati pozitivan učinak.

(25) Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan uključuje znatna ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući razvoj novih kapaciteta elektroenergetske mreže kao što je novi interkonekcijski vod od 380 kV između Njemačke i Luksemburga te promicanje infrastrukture za vodik. Primjerice, preko europske gospodarske interesne skupine Grande Région Hydrogen s pomoću projekta koji uključuje izgradnju 100 kilometara plinovodne mreže za vodik na osnovi infrastrukture za transport prirodnog plina duljine 70 kilometara. Očekuje se da će ta distribucijska mreža biti stavljena u pogon do 2027. Navedene mjere usklađene su s preporukama iz 2022., 2023. i 2024. o osiguravanju otpornosti opskrbe energijom, a doprinose i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Ta su ulaganja bitna za potporu gospodarskim i demografskim promjenama u Luksemburgu i općoj elektrifikaciji različitih sektora.

(26) Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih sposobnosti istaknuto mjesto u planu ima preobrazba luksemburške vojske kako bi se bolje odgovorilo na trenutačne geopolitičke izazove, uključujući razvoj vojnih kapaciteta u području zrakoplovstva, kibernetičke sigurnosti i svemira. Nadalje, prioritet se daje stvaranju belgijsko-luksemburškog binacionalne bojne za prepoznavanje opasnosti od oružanih sukoba i projektima usmjerenima na otpornost društva.

(27) Plan sadržava i druge mjere politike koje nadilaze zajedničke prioritete EU-a, uključujući mjere za potporu naprednim politikama istraživanja, razvoja i inovacija (preporuke iz 2019., 2020. i 2024.) uspostavom znanstvenog i tehnološkog parka, obnovom programa potpore za istraživanje i razvoj i inovacije te poticanjem javno-privatne suradnje. Cilj je tih inicijativa povećati konkurentnost i produktivnost Luksemburga stavljanjem fokusa na nove tehnologije i inicijative u području digitalizacije za MSP-ove, čime se doprinosi pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

(28) Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Luksemburga. Vlada se pobrinula da inicijative navedene na popisu podupiru rad koji je već u tijeku u okviru plana za oporavak i otpornost, posebno u području zelene i digitalne tranzicije te socijalne kohezije.

(29) Cilj su plana potrebna javna ulaganja u Luksemburgu povezana sa zajedničkim prioritetima EU-a. Za potrebe zelene tranzicije utvrđena su ulaganja u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora i mjere energetske učinkovitosti. U vezi sa socijalnom i gospodarskom otpornosti naglašava se potreba za stalnim ulaganjem u obrazovanje, mjerama socijalne kohezije i povećanjem stambene ponude. Potrebe u području energetske sigurnosti usmjerene su na nadogradnju energetske mreže i infrastrukture za vodik. Kad je riječ o obrambenim sposobnostima, naglašava se potreba za većom vojnom potrošnjom i predviđa povećanje proračuna za obranu kako bi se do 2030. postigao obrambeni napor od 2 % BND-a, u skladu s obvezama u okviru NATO-a.

(30) Komisija općenito smatra da plan Luksemburga ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(31) Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Luksemburga i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(32) Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće poziva Komisiju da svoju ocjenu planova u budućnosti iznosi u zasebnom dokumentu od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(33) Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće osobito pozdravlja činjenicu da su prije podnošenja plana konzultirani relevantni dionici na nacionalnoj razini. Vijeće također prima na znanje da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu.

(34) Vijeće očekuje od Luksemburga da bude spreman prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvario kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(35) Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(36) Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(37) Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Luksemburga o napretku, koja će prije svega sadržavati informacije o napretku u ostvarenju kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće te o provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra.

(38) Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 na temelju Komisijine procjene trebalo Luksemburgu preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu.

PREPORUČUJE da Luksemburg: osigura da rast neto rashoda ne bude veći od maksimuma iz Priloga I. ovoj Preporuci. Sastavljeno u Bruxellesu 21. siječnja 2025. Za Vijeće Predsjednik A. Domański

ANNEX

Grp. luksemburg. Godine 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. Stope rasta (%) Godišnje 5,8 4,7 3,8 5,4 4,7 Kumulativne 14,2 19,6 24,1 30,8 36,9

PRILOG I. Maksimalne stope rasta neto rashoda (godišnje i kumulativne stope rasta, u nominalnom smislu)

Luksemburg

Godine 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. Stope rasta (%) Godišnje 5,8 4,7 3,8 5,4 4,7 Kumulativne 14,2 19,6 24,1 30,8 36,9

Versions

1. 2025-01-21